VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Da li će i kada biti održana posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske, još je nepoznanica.

    Posebnu sjednicu traže određena boračka udruženja, u čemu ih podržava i opozicija. Zahtjev za održavanje posebne sjednice je od novembra 2021. do danas u dva navrata stizao u parlament Srpske, ali nijednom nije bio u skladu s Poslovnikom Narodne skupštine RS.

    Prvo je u novembru prošle godine SDS uputila inicijativu u Narodnu skupštinu RS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, navodeći da su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Potpisi
    Kolegijum Narodne skupštine je podržao održavanje posebne sjednice, ali nakon što se „ispuni poslovnička mogućnost“, odnosno prikupe potpisi najmanje 28 narodnih poslanika koji podržavaju tu inicijativu.

    Nakon ovoga, predstavnici opozicionih partija u parlamentu Srpske su prikupili neophodnih 28 potpisa podrške, te poručili da će ona biti održana vjerovatno već do kraja decembra.

    Poslanik SDS, Davor Šešić, tada je poručio da dnevni red treba da predlože boračke organizacije, a da se prethodno trebaju održati sastanci s njima, kako bi se “što bolje isprofilisale teme”.

    Međutim, od tada do danas prošlo je više od dva mjeseca, a sjednica još nije zakazana.

    Na pitanje kad se tako nešto može očekivati, Šešić za Srpskainfo kaže da to treba da odluče boračke organizacije. Podsjeća da su poslanici opozicije, na zahtjev pojedinih boračkih udruženja, dali svoje potpise kojim su potvrdili da podržavaju održavanje posebne sjednice posvećene statusu demobilisanih boraca.

    – Oni su tražili naše potpise i mi smo im izašli u susret, jer smatramo da se sjednica mora održati. Time su ispunili uslove za posebnu sjednicu i sada je na njima da podnesu zahtjev i traže posebnu sjednicu – istakao je Šešić.

    Zahtjev
    Prema saznanjima Srpskainfo, u Narodnu skupštinu RS je u međuvremenu stigao zahtjev Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske za održavanje posebne sjednice, ali on neće biti prihvaćen.

    Naime, veterani su zvanični zahtjev predali prije par dana na skupštinski protokol i uz njega priložili potpise 28 narodnih poslanika, koji su podržali njihov zahtjev za održavanje posebne sjednice. Jedan od glavnih zahtjeva veterana je kategorizacija boraca, ali i uvođenje boračkog dodatka na mjesečnom nivou.

    Predsjednik Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata, Risto Jeftić, pojasnio je da traže poboljšanje položaja RVI, te uvođenje određenih povlastica za porodice umrlih boraca za koje smatraju da su ostali bez bilo kakvih prava.

    U parlamentu Srpske, međutim, ističu da zahtjev veterana nije u skladu s Poslovnikom.

    – Po Poslovniku, sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike Srpske, predsjednik Vlade RS, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik parlamenta. Posebna sjednica saziva se i na zahtjev kandidata za predsjednika Vlade – istakli su u parlamentu Srpske.

    Dodaju da su veterani uz zahtjev za održavanje posebne sjednice priložili potpise 28 narodnih poslanika. Međutim, kako pojašnjavaju u NSRS, poslanici su ti koji su trebali podnijeti taj zahtjev, a ne veterani.

    – Po Poslovniku, zahtjev su trebali podnijeti ti poslanici, u suprotnom, sazivanje posebne sjednice nije moguće jer je mimo Poslovnika – ističu u NSRS.

  • Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da BiH mora da se vrati na “fabrička podešavanja”, te ocijenio da ako Republika Srpska popusti u vraćanju svojih nadležnosti, u narednih par godina ne može računati na svoje postojanje.

    “Vodim računa o pozicioniranju Republike Srpske. Mislim da ukoliko u ovom procesu mi popustimo ili damo mu neki drugu značaj, onda Republika Srpska ne može računati u narednih par godina na svoje postojanje. I ovo je pitanje za nas biti ili ne biti!”, rekao je Dodik za TV “Euronews Srbija”.

    On je istakao da BiH mora da se vrati na fabrička podešavanja, odnosno da se dovede u skladu sa Ustavom, jer ako se to ne desi, ta zemlja ne može da živi.

    “Ove brljotine koje je napravila Amerika, Stejt department, briselska administracija, sav taj nered koji su posijali u BiH, oni sada brane, pa uvode Miloradu Dodiku sankcije za ono što su oni napravili, a nisu imali pravo po Ustavu”, naveo je Dodik.

    Dodik je zapitao zašto je za strance iz Brisela legitimna politička borba to što SDA nije željela godinu i po od zadnjih izbora da razgovara o formiranju vlasti, a vraćanje nadležnosti Srpske nije?

    On je rekao da je BiH u krizi od kada je formirana i da je sve što tamo postoji neustavno.

    Govoreći o učešću predstavnika Srpske u organima BiH i odlasku na sjednice, Dodik je naveo da se procjenjuje u zavisnosti od toga gdje su interesi Srpske.

    Kada je riječ o sudstvu i tužilaštvu, odnosno Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), Dodik je rekao da još ništa nije odlučeno, te da on ne traži ništa od onog “što se živi u Evropi”.

    “A oni su nametnuli VSTS da na nivou BiH imenuje sudije i tužioce Srpske, a da ih Srpska plaća”, dodao je Dodik.

    Na optužbe da vraća nadležnosti u pravosuđu kako se ne bi otvorila pitanja korupcije, Dodik je rekao da je to dječije objašnjenje za neuke i potpuno neinformisane ljude, te pozivao Sud i Tužilaštvo u Sarajevu da pokrenu protiv njega sporove.

    “Zašto ne pokrenu protiv Dodika ako imaju bilo šta? Ja se borim za nadležnosti Srpske, a ne da imam svoj sud i tužilaštvo”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je on izabran kao član Predsjedništva da se bori za Ustav BiH, a u njemu nigdje ne piše da BiH ima nadležnost za pravosuđe.

    “I ako to ima na nivou BiH, onda je to paraustavno. Ja se borim protiv paraustavne situacije”, naglasio je Dodik, te odbacio i optužbe da stvara paralelne institucije za nadzor nad pravosuđem i da je to usmjereno na stvaranje privatne države.

    Na pitanje da li su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida razlog za njegove poteze, Dodik je rekao da su i vlast i opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli da je nametanje zakona neprihvatljivo u civilizacijskom svijetu i traže da se to skloni.

    On je ponovio da mu smeta Zakon o negiranju genocida, jer taj zakon nije mogao da nametne visoki predstavnik i zato što predstavlja izvor za spekulacije.

    “Sva priča medijska, politička, psihološka ide za tim da se spriječi da se kaže da u Srebrenici nije bio genocid. Jedni kažu da jeste, drugi da nije. Mi kažemo da je tamo poginuli 3.000 Srba i da nije poginulo više od 3.000 do 4.000 muslimana. A oni kažu da je 8.000. Haški sud u tri presude nikada nije potvrdio 8.000”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da sva ta priča ide za tim da se kaže da su Srbi “genocidan narod”, a Srpska “genocidna tvorevina”, da bi se onda jednog dana napravila atmosfera u kojoj će se reći – kako može da ostane Republika Srpska, ako je to “genocidna tvorevina”.

    On je podsjetio da je zato predložen zakon zbog kojeg će srpski parlamentarci ići u parlament BiH i tražiti da se stavi kao prva tačka dnevnog reda, a u kojem se predviđa kazna od četiri do pet godina zatvora za svakog ko za kolektivitet ili narod ili Srpsku ili FBiH ili BiH kaže da su genocidni, genocidna tvorevina.

    “Evropljani će reći da je taj zločin /u Srebrenici/ individualan i nije kolektivan, ali mi imamo kolektivne posljedice. Mi živimo kolektivne posljedice. Sve ovo vrijeme 20 godina Zapad je veoma rigidan prema nama i oduzima nam prava koja imamo međunarodnim sporazumom, ruši međunarodni sporazum”, rekao je Dodik.

    Dodik: CIK kontrolišu stranci
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da ne zna da li će izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona jer “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK)”, te istakao da bi Republika Srpska u budućnosti mogla pokrenuti vraćanje nadležnosti i u ovoj oblasti.

    Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a, kaže da će u junu odlučivati o tome za koju funkciju će se kandidovati, ali da će to sigurno biti ili predsjednik Republike Srpske ili član Predsjedništva BiH.

    “To ćemo vidjeti. Ranije sam bio predsjednik Republike Srpske, sad sam član Predsjedništva”, rekao je Dodik za TV “Euronjuz” Srbija.

    On je rekao da je pominjao bojkot izbora zbog nekih drugih stvari, prvenstveno upliva stranaca u CIK, te naveo da CIK nije izabran u skladu sa zakonom i da je i ta nadležnosti nekada pripadala Srpskoj.

    “I to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo potegnemo i to”, kaže Dodik.

    On je rekao da se Republika Srpska sad odlučila da ide sa osnivanjem vlastitog VSTS, te naveo da je za Srpsku životno pitanje šume i poljoprivredno zemljište, koje joj je neustavno oduzeo Ustavni sud.

    On je naglasio da je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u pravu kada je konstatovao da nema uslova za održavanje izbora, što je i naveo u pismu međunarodnim posrednicima Metju Palmeru i Angelini Ajnhorst.

    “Čović je u pravu i govori u ime Hrvata”, rekao je Dodik, te istakao da ne postoje uslovi u kojima mogu da se sprovedu demokratski izbori, koji bi spriječili manipulacije.

    On je napomenuo da muslimani putem Islamske zajednice odrede kvotu od 150.000 glasova i dobiju Hrvata, a danas se on zove Željko Komšić.

    “Protiv toga su Hrvati u BiH i Hrvatska i njen premijer i predsjednik. I ja kažem da su Hrvati u pravu i da treba omogućiti da Hrvati izaberu svog predstavnika, a ne da im muslimani izaberu koga oni hoće”, rekao je Dodik.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, kazao je da će odluka o učešću na izborima biti donesena u junu i da će se on kandidovati za jednu od dvije funkcije.

    “Sigurno ću za jednu od dvije funkcije – predsjednik Republike Srpske ili član Predsedništva, to ćemo tek odlučiti”, naveo je Dodik za Euronews.

    Dodao je da on ne odlučuje o tome hoće li izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona, već da “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju”.

    “Ona nije izabrana u skladu sa zakonom. Prvo, i to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo pokrenuti i to. Sad smo odlučili da idemo u Visoki sudski i tužilački savjet, i taj Ustavni sud odlučuje o povezanosti zakona sa Ustavom, a onda Ustavni sud BiH kaže da se imovina Republike Srpske mora regulisati na nivou Republike Srpske. Teritorija Republike Srpske je 49 odsto, i Ustav kaže da sve ono ne pripada izričito BiH, da pripada entitetima. Onda Ustavni sud sruši obje odredbe, i kaže da zemljište i šume moraju da pripadaju BiH. To je za nas životno pitanje”, kaže Dodik.

    Kaže i da je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, u pravu kada je uputio pismo međunarodnim predstavnicima u kome kaže da nema uslova za održavanje izbora.

    Dodik je rekao da nije upoznat koji su ambasadori zemalja EU odlučili da ne prisustvuju državnoj ceremoniji obilježavanja Dana državnosti Srbije u Orašcu zbog toga što je i on pozvan.

    “Dobio sam poziv. Mi već dugo godina obilježavamo zajedno sve važne događaje. Nije prvi put da sam u Orašcu”, rekao je Dodik i dodao da danas nikog nije ni primjećivao i da se pokušava skrenuti pažnja.

    “Ja nemam nikakav problem sa EU, bar ne do sada u tom smislu”, istakao je.

    Na pitanje o američkim sankcijama koje su uvedene protiv njega, Dodik je rekao da je prvi put bio pod sankcijama 2018. godine kada je trebalo da ode na inauguraciju predsjednika Donalda Trampa.

    “Njegov štab me pozvao, i kada sam otišao da dobijem vizu u Sarajevo, rekli su da imam sankcije. Stara administracija nije mogla podnijeti činjenicu da sam ja eto pozvan”, rekao je Dodik.

    “Onda su mi uveli sankcije i rekli da ja ne mogu da koristim imovinu u Americi, ja ni nemam nikakvu imovinu u Americi. Rekli su da ne mogu da uđem u Ameriku, ja ni nemam namjeru da uđem u Ameriku. Blokirali su mi račune, ja nemam nijedan račun u Americi. To je čista politika u svakom smislu. Politički odnos jednog američkog birokrate, beskrupuloznog tipa koji se zove Eskobar, koji svoju političku karijeru pokušava da izgradi preko drugih koji mu smetaju”, rekao je Dodik.

    Govoreći o tome šta za njega znače američke sankcije, rekao je da se već navikao i da to ne znači ništa ni za Republiku Srpsku.

    “Ja sam član Predsedništva BiH. Nisam funkcioner Republike Srpske. Ako sam pod sankcijama, onda je pod sankcijama najviši organ Bosne i Hercegovine, a ne Republika Srpska. Formalno-pravno gledano, to je tako”, istakao je.

    On kaže da su njemu uvedene sankcije bez razloga i da nije navedeno nijedno koruptivno djelo. Dodaje da nije procesuiran za bilo kakvo djelo, pogotovo korupcije i da se protiv njega ne vodi nijedan postupak na tu temu.

    Na pitanje da li može da se dogodi da mu i EU uvede sankcije, odgovorio je: “Ne znam”.

    Kako kaže, ni sa kim nije u komunikaciji u vezi sa tim i EU 25 godina pokušava nešto da uradi.

    “Oni šalju poruku – mi smo uvijek u pravu, a vi ste u krivu i nećete da prihvatite naše iluzije. Problem je u tome, ne karikiram, to je zaista tako. Oni imaju iluziju BiH koja ne može da se održi”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ne osjeća kao “persona non grata” i misli da briselska administracija ima ozbiljne probleme u poimanju stvari i da moraju da shvate da postoje politike i narodi kojima novac nije najvažniji.

    Srpski član Predsedništva BiH se osvrnuo i na mogućnost da se smanji finansiranje projekata u Republici Srpskoj.

    “Ako neko misli da je to mjera prema nama, onda OK, da se kažnjava Republika Srpska. Onda su potpisali odluku za samostalnost Republike Srpske ovi u Briselu. To moraju da budu svjesni. Ne prijetim ništa. Kažem lijepo, ako puste sredstva Federaciji, a ne Republici Srpskoj, sami dijele Bosnu i Hercegovinu, ne dijelim je ja”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li je ušao u slijepu ulicu sa politikom koju vodi, odgovorio je: “Ne, to je jedini put koji Republika Srpska ima”.

    Kaže i da njegovu politiku podržava narod kroz izbore, kao i Narodna skupština Republike Srpske.

    Dodik navodi da je važno imati prijatelje i saradnju sa Briselom i Vašingtonom, ali da to nije moguće ako postoji stalno nametanje.

    Na pitanje da li postoje razlike između Beograda i Banjaluke kada je riječ o politici, Dodik je rekao da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić brine za Republiku Srpsku i da se ne ponaša naredbodavno, nego partnerski.

    Kaže i da Srbija ne podržava sve što radi Republika Srpska, ali da nije ni bila protiv svega i da on ne traži nikada da se Srbija izjasni.

    “Važno mi je da imam priliku da objasnim šta radimo”, rekao je Dodik i istakao da Vučić to razumije, za razliku od nekih ranije.

    Ističe i da postoji dinamika u saradnji na zajedničkim projektima.

    “Tragati za našim razlikama je teško, razlika tu nema. Ne tražim od Srbije da se založi za Republiku Srpsku, nego da razumije Republiku Srpsku”, kaže Dodik.

    Na pitanje da li on jedini vidi sebe kao čovjeka koji brani Dejton, rekao je da Vlada i Parlament stoje iza toga.

    “Možda sam ja samo najsrčaniji od svih, pa izgleda kao da jedini to radim. Radim svoj posao u najboljem interesu, i zato sam pobjeđivao ovih 12 posljednjih izbora”, naveo je.

    Dodao je da je BiH neodrživa, a upitan “do kada će da prijeti referendumom”, kaže da on ne prijeti i da će referendumi biti održani kad god za to bude prilika.

    “Ove godine smo planirali da održimo referendum o Ustavu RS, a vidjećemo zbog konstelacije snaga kako će to izgledati. Mi ćemo opet zbog političkih razloga planirati kada je najbolje da to učinimo. Ako sad uđemo sa tim mnogi će reći da je zbog izbora, ali ćemo vidjeti da li je za RS bolje da to učinimo sada ili nakon izbora”, rekao je.

    Kako kaže, on ne mijenja granice – kada govori o samostalnoj Republici Srpskoj, govori o neuspjehu BiH.

    “Bolje da se raziđemo nego da ratujemo i možemo da postavimo potpuno meke granice”, rekao je.

    “Sanjam da RS bude nezavisna. Moj san će postati jednoga dana realnost, u to sam potpuno uvjeren, bio ja tu ili ne”, kaže Dodik.

  • Vulićeva žestoko o Komšiću: Neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju

    Vulićeva žestoko o Komšiću: Neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju

    Željko Komšić je pojava, a ne političko biće, ocijenila je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

    “Hibrid Željko Komšić je željan popularnosti – neshvaćen od svojih, neprihvaćen od drugih, jedino zna za mržnju, defetizam i neistinu da širi”, rekla je Vulićeva Srni.
    Ona je istakla da je danas Sretenje – Dan državnosti Srbije, a Srbi iz Republike Srpske u duši i srcu osjećaju Srbiju svojom jedinom i bezuslovnom maticom, otadžbinom i zato su i naši praznici radosni i nedjeljivi.
    “Neka Komšić nastavi sanjati o građanskoj i islamskoj BiH i nezavisnom Kosovu”, poručila je Vulićeva reagujući na Komšićevu čestitku o navodnoj nezavisnosti Kosova.

  • Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Kovačević oštro o potezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je da BiH nije čestitala nikakav praznik takozvanoj državi Kosovo, jer za BiH ona ne postoji, te naglasio da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić previše neozbiljan, pa se kao i uvijek bavi spletkarenjem i provokacijom.

    BiH nije čestitala Kosovu i Metohiji ništa, s obzirom na to da su za BiH oni sastavni dio Republike Srbije. Zahvaljujući Republici Srpskoj, BiH nije i nikada neće priznati Kosovo i Metohiju kao nezavisnu zemlju, jer će za BiH Kosovo i Metohija uvijek biti južna pokrajina Republike Srbije – naveo je Kovačević za Večernje novosti.

    Kovačević je istakao da je Komšić previše neozbiljan.

    Komšić je čovjek koji je toliko neozbiljan da je postalo suvišno komentarisati njegove političke skandale. On je neko ko je uzurpirao dva puta mjesto člana Predsjedništva. Prvi put kada ga je ukrao Hrvatima kojima to mjesto po Ustavu BiH pripada, a drugi put svojim skandaloznim ponašanjem koje je uvijek samo u domenu političke provokacije i političkog spletkarenja, a nikada nešto što se zove usaglašen stav Predsjedništva i BiH – kaže Kovačević.

    Kovačević naglašava da je što se tiče Republike Srpske za danas jedino za čestitanje bilo Sretenje i Dan državnosti Srbije.

    – Što se nas iz Republike Srpske tiče, jedino što je bilo danas za čestitati jeste Sretenje i Dan državnosti Republike Srbije koji je kao što je i običaj danas obilježen zajednički uz prisustvo svih zvaničnika iz Republike Srpske – poručio je Kovačević.

  • Palata Republike u bojama zastave Srbije

    Palata Republike u bojama zastave Srbije

    Palata Republike u Banjaluci večeras je osvijetljena bojama zastave Srbije povodom Dana državnosti.

    Crvena, plava i bijela boja ponovo svjedoče o prijateljstvu i nesebičnoj podršci koje godinama žive i njeguju Srpska i Srbija.

  • Kolika je stvarna moć CIK-a

    Kolika je stvarna moć CIK-a

    Centralna izborna komisija je zvanično ključni nezavisni organ za provođenje izbora u BiH, a kako tvrde u pojedinim političkim partijama, riječ je o instituciji koja se sprema da manipuliše konačnim rezultatima opštih izbora.

    Da li je CIK čuvar izborne volje naroda ili njen krojač i koje joj mogućnosti stoje na raspolaganju?

    U Izbornom zakonu BiH nadležnosti CIK BiH pobrojane su u 17 tačaka. Između ostalog, Komisija koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora, odgovorna je za Centralni birački spisak, ovjerava sve kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora, odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića…


    CIK može i da kažnjava političare i stranke za koje utvrdi da se ponašaju nezakonito za vrijeme izbora, kampanje, ako utvrdi bezakonje u finansijskom izvještaju. Do sada je Sud BiH uglavnom potvrđivao odluke CIK, a rijedak izuzetak je bio kada je sud poništio odluku protiv Ujedinjen Srpske zbog spornog video spota, pred prošle lokalne izbore.

    Nesporno je da po zakonu CIK ima velika ovlaštenja, a oni koji se plaše njihovog „političkog djelovanja“, pod tim misle na mogućnost izlaska Komisije izvan njenih zakonskih ovlaštenja, pod pokroviteljstvom određenih političkih i pravosudnih krugova.

    Predsjenik US i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić, tvrdi da se CIK BiH postavlja kao „novi visoki predstavnik u izbornom procesu, uz podršku koalicije koja ga je izabrala – SDS, PDP, DF i SDA“.

    – Oni su ih izabrali bez konkursa, blickrigom. Poslije toga je postalo jasno da se CIK postavio kao partner tim političkim partijama, a neprijateljski se okrenuo prema partijama koje su bile protiv njihovog izbora. Za tu vrstu neprincipijelnosti očito su potražili i međunarodnu podršku. CIK se defakto postavio iznad parlamenta, postavio se kao pregovarač u rangu PS BiH ili Predsjedništva, što je nepojmljivo nezavisnom tijelu za provođenje izbora. Zvanični predstavnici dva naroda i više od jednog entiteta su protiv takvog načina vođenja institucije i BiH – kaže Stevandić.

    Saga o (ne)zakonitom izboru članova CIK traje od marta 2020. Tada su reizabrani Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka, a iz reda Srba, umjesto Branka Petrića i Novaka Božičkovića, izabrani su Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije im se pridružio i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića.

    SNSD i HDZ BiH, sa partnerima, ne priznaju ovakav izbor jer mu nije prethodio konkurs, dok se ostale stranke pozivaju na Izborni zakon u kome piše da Predstavnički dom može da imenuje nove članove CIK ako mu na vrijeme ne bude dostavljena lista kandidata. Ta lista u ovom slučaju nije bila dostavljena zbog bojkota Parlamentarne skupštine BiH.

    Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da je CIK BiH u ovom sastavu definitivno politički organ, što je, kako kaže, dokazano više puta.

    – Imenovani su protivno zakonu. Čak i kada se uzme u obzir njihov argument da je Predstavnički dom imao pravo da na taj način imenuje članove, pitanje je da li je imao pravo da imenuje ljude koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume, a koji imaju nedozvoljene osobine, kao što je pripadnost političkoj stranci. Niko nije dokazao njihovo iskustvo u provođenju izbora, čak i da ga imaju – kaže Novaković Bursać.

    Prema njenim riječima, političko djelovanje dokazali su u poništavanju rezultata lokalnih izbora u Doboju, a posebno u Srebrenici.

    Da su skloni političkim odlukama i da se može očekivati protivzakonito djelovanje, pokazalo se takođe na primjeru prolongiranja lokalnih izbora, za šta takođe nisu imali nikakav osnov. Što se tiče toga šta oni mogu da učine dalje, u javnosti je primjetno da mnogi već razrađuju različite mogućnosti i najavljuju različite opcije od kojih je jedna čak i da se nekome ospori registracija za izbore. Za svaki izborni ciklus je potrebna registracija političkih subjekata pa možda računaju da u toj fazi mogu da pokušaju nešto. Takođe, mislim da su Doboj i Srebrenica bili neka vrsta probe, jer kad su mogli na bazi kojekakvih konstrukcija da ponište rezultate izbora na određenim biračkim mjestima, možda računaju da će to uraditi opet u većem obimu. Znači, od ovog sastava CIK, koji je prihvatio da bude nelegalan, koji je potpuno pod političkom kontrolom političkog Sarajeva, iz naše perspektive je svašta moguće očekivati – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

    Predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, kaže da pokušava da ne komentariše izjave političkih aktera. Što smo bliže raspisivanju opštih izbora, intenzivira se tema CIK i izbora pojedinih članova, ocjenjuje Bakalar.

    – Pretpostavljam da je to jedan dio političke taktike aktera na sceni. To smo već imali u 2020. pa se u neizbornoj godini malo primirilo, do momenta kada je trebalo da se CIK uključi u rad Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva – tvrdi Bakalar za Srtpskainfo.

    Na pitanje o pecpeciji (pre)velike moći CIK, Bakalar kaže da tu postoje različiti uglovi gledanja, ali da je CIK nezavisno tijelo koje izvještaj neposredno podnosi PS BiH i odatle crpi svoja ovlaštenja.

    – To je vrlo jasno i precizno definisano Izbornim zakonom. Po meni, imamo puno slabijih karika u izbornom procesu, u izbornoj administraciji, to su uglavnom birački odbori, a oni su direktno u rukama političkih stranaka. Da li su neke političke stranke nezadovoljne trenutnim sazivom, s obzirom da su mogli imati veći uticaj na neki prethodni saziv? Imate prisutne i takve definicije u javnom prostoru – kaže Bakalar za Srpskainfo.

  • Sud BiH nije osporio sastav Komisije za koncesije BiH u vezi sa HE na Drini

    Sud BiH nije osporio sastav Komisije za koncesije BiH u vezi sa HE na Drini

    Sud Bosne i Hercegovine odlučio je po žalbi Mensura Šehagića, člana Komisije za koncesije BiH i prema nezvaničnim informacijama nije osporio legalnost Komisije za koncesije BiH da odlučuje u vezi sa sporom izgradnje Hidroelketrana na rijeci Drini.

    “Sud BiH je u suštini odlučio da Komisija za koncesije, prigovor Šehagića nije trebala odbiti već odbaciti. Sud BiH se nije bavio sastavom Komisije, teritorijalnom zastupljenošću niti bilo čime drugim već isključivo tom terminologijom. Presuda je kod pravnika i u narednih nekoliko dana znaćemo o čemu se tačno radi i koji su sljedeći koraci”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, član Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula prošle godine utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča.

    Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    U suštini, Ustavni sud BiH lopticu je prebacio Komisiji za koncesije BiH koja je nakon toga zajedno sa Komisijom za koncesije Republike Srpske formirala zajedničku komisiju koja treba da riješi taj spor, međutim ubrzo je uslijedila žalba Šehagića koji je tvrdio da u ovakvom sastavu Komisija za koncesije BiH ne može odlučivati o bilo čemu.

    Prema zakonu, Komisija za koncesije BiH treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je u tome što prema zakonu za odlučivanje trebaju biti četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj.

    Zanimljivo je da je Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela da je projekat “Gornja Drina” čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenju nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • Ministarstvo o osnivanju agencije za lijekove Srpske

    Ministarstvo o osnivanju agencije za lijekove Srpske

    Formiranje agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske je jedan od odgovora na neuspjele napore da u vanrednoj situaciji zdravstvenim ustanovama u Srpskoj bude omogućeno funkcionisanje i zaštita zdravlja stanovništva, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

    Umeđuvremenu prevaziđene su administrativne barijere za dobavljače medicinskog kiseonika u bolnice u Republici Srpskoj, koje raspolažu potrebnim kapacitetima, a snabdijevanje je uredno – ističu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, reagujući na tvrdnje direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka da od osnivanja agencije za lijekove Srpske neće biti ništa.

    U saopštenju se podsjeća da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na vanrednoj Konferenciji u oblasti zdravstva, prisutne informisalo o problemu snabdijevanja medicinskim kiseonikom odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije propisane za lijek u skladu sa standardom i evropskom farmakopejom, navodeći da to nije problem samo Republike Srpske, nego BiH.

    – Predloženo je nekoliko privremenih rješenja u skladu sa standardom i evropskom farmakopejom, ali je Zolak sve prijedloge odbio. Umjesto konstruktivnih rješenja u interesu pacijenata, nastavljena je praksa da ne nude nikakva rješenja u okviru nadležnosti, već se delegiraju problemi i odgovornost prebacuje drugima – dodaje se u saopštenju.

    Iz Ministarstva zdravlja napominju da se u pandemiji virusa korona dokazalo da je za sve što je bila nadležna Republika Srpska funkcionisalo i funkcioniše.

    – Vlada Republike Srpske je učinila ogromne napore da obezbijedi sve što je potrebno za funkcionisanje zdravstvenih ustanova i u vanrednim okolnostima pandemije. Nijedan pacijent nije ostao nezbrinut, nijedan lijek nije nedostajao, zdravstveni radnici u svakom trenutku imaju dovoljne količine zaštitne opreme, a prve vakcine smo nabavili onog trenutka kada smo prestali da se oslanjamo na aranžmane u okviru BiH – ističe se u saopštenju.

  • Vučić Cvijanovićevoj uručio orden

    Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, dobila je Orden Republike Srbije na lenti, na ceremoniji obilježavanje Dana državnosti Srbije – Sretenja, koju je uručio Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

    Cvijanović je danas istakla u Beogradu da za jednog političara, predstavnika građana i institucija Republike Srpske ne postoji veća čast, niti priznanje, od onoga koje mu može ukazati bratska Srbija.

    Ona je navela da će ovo visoko odlikovanje nositi s ogromnim ponosom.

    “Naravno, dodatno obavezuje i ovaj veličanstveni povod, Dan državnosti Srbije, koji je u sebi sabrao najslavnije slobodarske tradicije, kao i moderne, ustavotvorne tekovine srpskog naroda”, poručila je Cvijanovićeva.

    Takođe je istakla da joj je predsjednik Srbije ukazao veliku čast, te da ponos koji osjeća ne pripada samo njoj, već podjednako svim građanima Republike Srpske, čija je ljubav prema Srbiji neizmjerna.

    “Jer i za njih je ovo visoko odlikovanje potvrda naših neraskidivih veza, ali i saradnje koja je danas i konkretnija i sadržajnija nego što je bila ikada u prošlosti. Ponosna sam i što sam imala mogućnost da, ranije kao predsjednik Vlade, a danas kao predsjednik Republike, učestvujem u kreiranju i realizaciji mnogih naših zajedničkih projekata”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, danas ne postoji gotovo nijedna oblast u kojoj ta saradnja nije ostvarena, niti opština u Republici Srpskoj u kojoj Srbija nije prisutna putem nekog novoizgrađenog objekta.

    “I rekla bih da nema ništa logičnije i ništa prirodnije od naše želje za što čvršćom saradnjom sa Srbijom. I, naravno, ne želimo da se zbog toga bilo kome pravdamo, jer naše odnose nikada nismo gradili, niti ćemo ih ikada graditi na bilo čiju štetu, već samo na ponos i dobrobit našeg naroda i svih građana Srbije i Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila zadovoljstvo što su zajednički planovi za budućnost ambiciozni, jer predstoje mnogi zajednički projekti, kako u oblasti saobraćajne infrastrukture, tako i energetike.

    “Uvjerena sam da budućnost u našoj regiji pripada onima koji su posvećeni saradnji, uklanjanju barijera, ekonomskom razvoju i infrastrukturnom povezivanju, a ne onima koji opstruišu i blokiraju razvojne projekte”, navela je Cvijanovićeva.

    Predsjednica RS je Srbiji i njenim građanima poželjela stabilan razvoj i uspješnu budućnost, u kojoj će i dalje imati lidersku poziciju u regiji.

    “Ali želim joj i budućnost u kojoj će očuvanje Republike Srpske ostati jedan od najvažnijih nacionalnih prioriteta”, dodala je Cvijanovićeva.

  • Vidović u društvu Karadjordjevića u Orašcu na obilježavanju Dana državnosti Srbije

    Obilježavanju Dana državnosti Srbije u Orašcu zajedno sa princom Filipom i princezom Danicom Karađorđević prisustvovao je Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.
    “Duh sretenja živi sa obe strane Drine i srpski narod nikada neće odustati od ideala slobode, državnosti i ujedinjenosti. Danas jasno pokazujemo da je ovo praznik svih Srba, i da samo zajedno, u miru, trebamo raditi da srpski narod podignute glave gleda u budućnost, imajući u vidu kolike smo žrtve dali u prošlosti” – izjavio je tom prilikom Vidović.