VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić: Pritisak na Srpsku danas, veći nego devedesetih

    Stevandić: Pritisak na Srpsku danas, veći nego devedesetih

    Gostujući u emisiji “Dobro Jutro, Srbijo” na Hepi televiziji, predsjednik Ujedinjenje Srpske, dr Nenad Stevandić, izjavio je da će lideri opozicije u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine biti pozvani kao svjedoci, a da će lideri stranka na vlasti biti optuženi, što nije nikakva novost u djelovanju Tužilaštva, pošto se na isti način pokušalo diskreditovati političare prilikom održavanja referenduma. Tužilaštvo i tad nije ništa moglo da uradi, pa neće ni sad, ali ono što se dešava je samo kontinuitet pokušaja stvaranja podjela među političarima u Republici Srpskoj, i njene stigmatizacije. Ratna propaganda, spremnost na sukobe i icidente dolazi isključivo iz Federacije, jer Republika Srpska predstavlja trenutno jedinu demokratsku vertikalu, što je trn u oku političarima koji za cilj imaju njeno ukidanje, izjavio je Stevandić, i pozvao ponovo lidere parlamentarnih stranaka da se sastanu s predsjednikom Srbije, Alekdandrom Vučićem, te da tako dogovore jedinstven pristup, i otpor pritiscima, koji su, smatra Stevandić, veći nego devedesetih.

    Pritisak ne dolazi samo od međunarodne zajednice, nego i iz Federacije, u kojoj imamo jedinstven nastup svih političkih partija, bez obzira na političku orijentaciju, smatra Stevandić, te smatra da se pritisci paralelno vrše i na Srbiju, jer se ona “izdigla” iz svoje uloge koja joj je namjenjenja, zahvaljujući predsjedniku Vučiću, te se i na njega pokušava baciti ljaga, što je scenario koji je i ranije viđen na ovim prostorima, kad se na sve srpske lidere pokšavala prebaciti sva odgovornost i samo njih se proglasiti za zločince – zaključuje Stevandić.

  • Milanović o Dodiku: Taj čovjek je baraba, ali nije zločinac

    Milanović o Dodiku: Taj čovjek je baraba, ali nije zločinac

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović na sebi svojestven način komentarisao je lik i djelo lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.Na pitanje novinara da li bi Dodik u Parlamentu BiH podržao zakonsku zabranu negiranja genocida, Milanović je izbacio vlastiti sud o političaru iz Laktaša.

    “To je čovjek kojeg je doveo zapad, instalirali su ga, imao je dva zastupnika. Bio im je super dok ga nisu počeli gaziti”, izjavio je on.

    Dodao je kako je to čovjek koji u ratu nije okrvavio ni ruke ni jezik.

    “To je čovjek koji je baraba, ali nije zločinac. Drži do svoje riječi, za razliku od nekih drugih, manipulativnih tipova koji misle da mogu jer ih ima više”, kazao je Milanović.

  • Sebija Izetbegović izgubila tužbu protiv Zehre Dizdarević

    Sebija Izetbegović izgubila tužbu protiv Zehre Dizdarević

    U aprilu prošle godine pokrenut postupak u kojem je Izetbegović tužila doktoricu Dizdarević za klevetu.

    Direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović je izgubila tužbu protiv doktorice Zehre Dizdarević.

    Izetbegović je tužila Dizdarević za klevetu nakon što je ova doktorica rekla kako sumnja u njen akademski put, odnosno njeno stjecanje diploma i akademskih zvanja. U navedenoj tužbi, Izetbegović je tražila da joj Dizdarević isplati 5.100 odštete za klevetu.

    Međutim, prvostepenom presudom Općinskog suda u Sarajevu, direktorica KCUS-a će morati platiti sudske troškove ovog postupka koji iznose 1.895 KM.

    • Očekivala sam ovakvu presudu, danas mi je advokatica javila tako da je još nisam preuzela niti imala detaljan uvid u nju – rekla je Dizdarević za “N1”.

    Podsjećamo, direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović ovaj parnični postupak je pokrenula u aprile.Inače, doktorica Dizdarević je za “Face TV” svojevremeno izrazila sumnju u akademsko obrazovanje Sebije Izetbegović, rekavši da joj je žao što je popustila na molbu da joj se pomogne u stvaranju akademske karijere i da se pridruži akademskoj zajednici kojoj nikada nije pripadala.

  • Održani protesti građana ispred Predsjedništva BiH: Evropo, gdje si?

    Održani protesti građana ispred Predsjedništva BiH: Evropo, gdje si?

    Dvadesetak građana okupilo se danas ispred zgrade Predsjedništva BiH pod sloganom kako bi ukazali na aktuelnu situaciju u zemlji i pozvali nadležne u zemlji, ali i međunarodnu zajednicu, na odgovornost i djelovanje.

    Jedan od organizatora Suad Đozić je kazao da je najbitniji zahtjev da Predsjedništvo BiH formira tijelo za koordinaciju nevladinih organizacija kako bi se napravio stvaran kontakt s građanima, a ne deklarativan.

    Demonstranti su nosili transparente “Potpisali ste ANP, zovite NATO na Drinu”, “Hoćemo u Evropu, nećemo u Rusiju”, “Europe, where are you?”, “Hoćemo vladavinu prava, nećemo harmonike i ucjene”, “Podrivanje državnih institucija je krivično djelo”, “Nema pregovora o suverenitetu i teritorijalnom integritetu”, “Nema pregovora o Zakonu o negiranju genocida”…

    Demonstranti traže i da se političari odreknu imuniteta za govor mržnje u javnosti i medijima, ali i da Predsjedništvo BiH objasni dokle je BiH stigla na putu ka NATO-u.

    Ovo su svi zahtjevi:

    Zahtijevamo da Predsjedništvo BiH pod hitno objavi poseban izvještaj o napretku BiH ka punopravnom članstvu u NATO savez, objasni razloge za usporavanje ovog procesa te poduzme sve aktivnosti kako bi se ispunili preostali uvjeti u roku od naredna 3 (tri) mjeseca;

    U cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, zahtijevamo da Predsjedništvo BiH donese odluku o načinu provođenja nadležnosti Predsjedništva BiH po tački 5.3.h) Ustava BiH kako bi se regulisala koordinacija s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini i direktno uključili građani u proces reformi u Bosni i Hercegovini.

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da organizira međunarodnu konferenciju po pitanju ljudskih prava i građanskih sloboda, u kojoj će učestvovati ne samo institucije BiH, već i građani i nevladine organizacije;

    Tražimo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pozove sve institucije i političke subjekte u Bosni i Hercegovini da poštuju isključive nadležnosti Predsjedništva BiH te ih pozovu da se suzdrže od održavanja bilo kakvih zvaničnih sastanaka, uključujući i one s međunarodnim akterima, na kojima se razgovara o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a posebno suprotno već donesenim odlukama Predsjedništva BiH (poput članstva u NATO savezu) ili da sve inicijative za nove odluke imaju uputiti Predsjedništvu BiH na razmatranje;

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da se posebnom odlukom obavežu građanima Bosne i Hercegovine da se odriču svog imuniteta u pogledu krivične odgovornosti za javno iznesenu riječ u vremenu trajanja svog mandata.

    Da se odreknu imuniteta za govor mržnje u medijima, da objasne dokle su stigli na putu ka NATO-u.

    Inače, protesti “Buđenje građana” u prethodnom periodu održani su ispred OHR-a, Ambasade SAD-a, Delegacije EU, Parlamentarne skupštine BiH i Suda i Tužilaštva BiH.

  • Schmidt: Dodiku hitno treba novac, dobit će ga ali pod strogim uslovima

    Schmidt: Dodiku hitno treba novac, dobit će ga ali pod strogim uslovima

    Christian Schmidt rekao je danas da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre” poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH.

    Kako je, u intervjuu za njemački “Suddeutsche Zeitung” kazao Schmidt, njegova obaveza je osigurati civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10.

    “Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH. Na raspolaganju su mi Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. Ali, iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati sve dok postoje druga sredstva”, kazao je Schmidt.

    Dodao da se međunarodna zajednica “tek sada počinje baviti Bosnom i Hercegovinom”.

    “Greška je vjerovati da na zapadnom Balkanu ništa ne ide bez eksplozije i dima”, dodao je Schmidt.

    Upitan da li je EU pogriješila što Dodiku nije uvela sankcije kao SAD, jer se tome protivila Španija, Schmidt je rekao da je sretan što je Heiko Maas pokrenuo tu raspravu a Annalena Bearbock je nastavila.

    “Postoje druge članice EU koje to podržavaju. Optimist sam i mislim da će EU naći načina kako utjecati na Dodika”, naglasio je Schmidt.

    Schmidt je na kraju poručio da je PIC na sjednici 7. i 8. decembra potvrdio da će svako kršenje Dejtonskog sporazuma imati posljedice, ali da se trenutno još vode razgovori s Dodikom.

    “Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da Dodik novac dobije samo pod strogim uslovima”, poručio je Schmidt.

  • Selak saslušan u Tužilaštvu BiH: Otkrio ko su osumnjičeni zbog posebne sjednice Skupštine

    Selak saslušan u Tužilaštvu BiH: Otkrio ko su osumnjičeni zbog posebne sjednice Skupštine

    Predsjednik SPS-a Goran Selak među prvima je saslušan u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog istrage protiv više lice zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zbog napada na ustavni poredak.

    Istraga se referiše na Posebnu sjednicu NSRS u vezi sa odlukama o prenosu nadležnosti sa BiH na RS koja je održana 10. decembra.

    “Mi smo stava da treba razgovarati u Bosni i Hercegovini, sva tri naroda, da se vide koje to nadležnosti su na neustavan način prensesene i kojom procedurom mogu da se vrate u Republiku Srpsku. Ja sam prvenstveno da se sjedne, sve tri strane, Srbi, Hrvati i Bošnjaci i da se uradi analiza koje to institucije na nivou BiH ne funkcionišu. To je naš politički stav naravno i da vidimo koje su to nadležnosti koje prave trošak BiH, a nisu funkcionalne”, kazao je Selak nakon saslušanja.

    Dodao je da je njemu predočeno da su osumnjičeni predsjednici svih političkih partija koje su predlagači zaključaka, kao i predlagači informacija i zaključaka, kao i deklaracije.

    “Osim predsjednika političkih partija tu su i predsjednica RS kao osumnjičena, predsjednik Vlade i šefovi poslaničkih klubova. Predlagači zaključaka su svakako vladajuća koalicija u RS. To što je meni predočeno su svi materijali koje smo mi imali kao narodni poslanici i akti vladajućih stranaka, da li smo mi učestvovali, politička partija koju ja predstavljam, u kreiranju tih akata i rekli su mi ko su osumnjičeni. Ja sam kao svjedok u ovom predmetu. Ja sam rekao da su institucije RS nama najvažnije, da se zalažemo za jaku i stabilnu RS”, istakao je Selak.

  • Danas protesti građana ispred zgrade Predsjedništva BiH

    Danas protesti građana ispred zgrade Predsjedništva BiH

    Za danas od 12 do 14 sati zakazani su protesti pod sloganom “Buđenje građana” ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Organizatori su saopćili da i ovaj put očekuju da budu primljeni na sastanak, a vrijeme sastanka sa članovima Predsjedništva će naknadno javiti.

    Inače protesti “Buđenje građana” u prethodnom periodu održani su ispred OHR-a, Ambasade SAD-a, Delegacije EU, Parlamentarne skupštine BiH i Suda i Tužilaštva BiH.

    Zahtjevi građana članovima Predsjedništva BiH:

    Zahtijevamo da Predsjedništvo BiH pod hitno objavi poseban izvještaj o napretku BiH ka punopravnom članstvu u NATO savez, objasni razloge za usporavanje ovog procesa te poduzme sve aktivnosti kako bi se ispunili preostali uvjeti u roku od naredna 3 (tri) mjeseca;

    U cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, zahtijevamo da Predsjedništvo BiH donese odluku o načinu provođenja nadležnosti Predsjedništva BiH po tački 5.3.h) Ustava BiH kako bi se regulisala koordinacija s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini i direktno uključili građani u proces reformi u Bosni i Hercegovini.

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da organizira međunarodnu konferenciju po pitanju ljudskih prava i građanskih sloboda, u kojoj će učestvovati ne samo institucije BiH, već i građani i nevladine organizacije;

    Tražimo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pozove sve institucije i političke subjekte u Bosni i Hercegovini da poštuju isključive nadležnosti Predsjedništva BiH te ih pozovu da se suzdrže od održavanja bilo kakvih zvaničnih sastanaka, uključujući i one s međunarodnim akterima, na kojima se razgovara o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a posebno suprotno već donesenim odlukama Predsjedništva BiH (poput članstva u NATO savezu) ili da sve inicijative za nove odluke imaju uputiti Predsjedništvu BiH na razmatranje;

    Pozivamo Predsjedništvo BiH da se posebnom odlukom obavežu građanima Bosne i Hercegovine da se odriču svog imuniteta u pogledu krivične odgovornosti za javno iznesenu riječ u vremenu trajanja svog mandata.

  • “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    Politička kriza u BiH ne jenjava, a nedavno je ulje na vatru dodao lider SDA Bakir Izetbegović, koji je javno pozvao NATO i EUFOR da, kako je rekao, “pojačaju prisustvo u BiH, posebno u području Brčko Distrikta”.

    Kakve posljedice mogu imati ovakve izjave i koje je procedure potrebno provesti da bi se zaista “pojačalo prisustvo” stranih snaga u BiH?

    Ova pitanja podstakla su žestoku političku raspravu, ali što se eksperata tiče, oni su uglavnom saglasni. Stručnjaci poručuju da NATO savez ima svoja pravila i stroge procedure koje se moraju poštovati, a da u BiH nema “pozivanja u pomoć” bez konsenzusa.

    – Nije NATO policajac u kvartu, pa da interveniše čim se političari posvađaju, a pogotovo se jedna takva mašinerija neće pokrenuti zbog izjava nekih političara na Balkanu – kaže za Srpskainfo Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i ekspert za međunarodne odnosi bezbjednost.

    Kako procjenjuje Šolaja, mada je politička retorika zapaljiva, Bosna i Hercegovina je daleko od og oružanog konflikta, pa za intervencijama kakve priziva Izetbegović nema ni potrebe.

    – Nismo mi ni blizu takve krize, a čak i kada bi ona nastupila, treba imati na umu da NATO, u pravilu, interveniše samo kada je napadnuta neka od članica saveza – kaže Šolaja.

    Ako bi BiH, zvanično, pozvala NATO u pomoć, dodaje Šolaja, onda treba imati na umu da se moraju ispoštovati procedure i unutar NATO lanca komandovanja i odlučivanja, ali i na nivou same BiH.

    – Što se tiče BiH, nikakvav poziv u pomoć nije moguć bez konsenzusa sva tri člana Predsedništva. Zna to i Bakir Izetbegović, ali ipak izjavljuje to što izjavljuje. Kao i mnoge druge i ova njegova izjava može se dovesti u direktornu vezu sa izborima i kampanjom, iako do izbora ima još skoro godinu dana – kaže Šolaja.

    Kad su u pitanju NATO procedure, prvo bi Savjet ministara NATO morao procijeniti, da li je zaista u BiH potrebno smirivanje ili razdvajanje snaga, ili neka intervencija, a prije toga bi Savez primijenio sva sredstva kriznog menadžmenta.

    – Čak i da se donese odluka o intervenciji, a takva je odluka moguća samo na nivou šefova država članica NATO, dakle čak i da se to desi, valja imati na umu da NATO nema neku vojsku koja negde sjedi i čeka da je neko pozove, nego bi u takvom slučaju valjalo formirati snage za novu misiju – objašnjava Šolaja.

    Dodaje da je pogotovo sada, u doba pandemije, kad se u najvećim gradovima svijeta zbog opasnosti od zaraze zatvaraju hotelii otkazuju novogodišnja slavlja, teško očekivati da bi NATO okupljao svoje vojnike i slao ih u BiH, “zato što se političari svađaju”.

    Šolaja podsjeća da je mirovna misija u BiH, ustvari, formalno misija Ujedinjenih nacija, utemeljena na Rezoluciji 1031 UN, odnosno na Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    Podsjeća i na sporazum “Berlin plus” iz 2003. godine, kojim je regulisano da NATO može neke svoje misije da povjeri Evropskoj uniji, pa je tako nastala i misija EUFOR u BiH.

    Miloš Šolaja, međutim, tvrdi da to ne znači da se preko noći i bez provođenja procedure u BiH mogu angažovati dodatne snage.

  • Klintonovi ljudi se vraćaju na Balkan: Ko su novi ambasadori SAD u BiH i Srbiji

    Klintonovi ljudi se vraćaju na Balkan: Ko su novi ambasadori SAD u BiH i Srbiji

    Majkl Marfi, iskusni diplomata od karijere, biće novi ambasador SAD u Bosni Hercegovini, potvrdio je juče Senat SAD.

    Amerikanci šalju i novog ambasadora u Beograd. Biće to Kristofer Hil, koji je bio jedan od ključnih saradnika Ričarda Holbruka, kreatora Dejtonskog sporazuma.

    Obojica diplomata imaju dugogodišnje iskustvo na prostorima bivše Jugoslavije, a naročito su aktivni bili u doba predsjednika Bila Klintona, pa su neki mediji prokomentarisali da se “Klintonovi ljudi vraćaju na Balkan”.

    Šta će to konkretno značiti za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i cijeli region saznaćemo uskoro, ali je izvjesno da će ambasadori koje šalje Džozef Bajdena voditi drugačiju politiku od one koju su provodili njihovi prethodnici iz administracije Donalda Trampa.

    Očekuje se da će Majkl Marfi, koji će u Sarajevu zamijeniti ambasadora Erika Nelsona, u BiH stići do kraja januara.

    Marfi je profesionalni diplomata, koji dobro poznaje region, a naročito prilike u Bosni i Hercegovini.

    Ranije je službovao u BiH i na Kosovu. Od 2006. do 2009. je u Ambasadi SAD u Sarajevu i bio šef političkog odjeljena. Govori lokalni jezik i poznaje većinu političara u BiH.

    Pojedini analitičari ističu i da je “odličan poznavalac Dejtonskog sporazuma”.

    Predsjednik Bajden je Marfija za ambasadora imenovao još u julu, ali se procedura odužila zbog protivljenja republikanskih senatora.

    Očigledno Bajdenu je bitno da u Sarajevo pošalje iskusnog diplomatu, koji poznaje prilike, ali mu je, po svemu sudeći, još bitnije da Vašington ima “jakog” čovjeka u Beogradu. Kristofera Hila je povukao iz penzije i poslao ga za ambasadora u Srbiju.

    Tako se Kristofer Hil nakon dvije decenije vraća na Balkan. On je bio jedan od tvoraca Dejtonskog sporazuma, a potom je bio angažovan u Rambujeu, kao šef međunarodne grupe pregovarača zadužen za razgovore Beograda i Prištine.

    Ovaj veteran američke diplomatije je na službu u Beograd prvi put poslan davne 1978. godine. Tako je bio i u delegaciji SAD na Titovoj sahrani 1980. godine.

    Zanimljivo je da je u Beogradu živio i u ranom djetinjstvu, jer je i njegov otac bio američki diplomata na službi u Jugoslaviji.

  • Kovačević: Riješiti problem preglasavanja u FBiH, Srbi su voljni pomoći

    Kovačević: Riješiti problem preglasavanja u FBiH, Srbi su voljni pomoći

    Srbi su voljni da pomognu hrvatskom konstitutivnom narodu, ali ne u razgovorima u kojima se propituje postojanje Republike Srpske koja je neupitna kategorija, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Mi u Republici Srpskoj i u SNSD-u smo stalno govorili da je potrebno da se riješi najizraženiji problem u Federaciji BiH, a to je, definitivno, preglasavanje hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da BiH može funkcionisati jedino ako su “dva entiteta i tri konstitutivna naroda ravnopravna”, te dodao i da je evidentno da su Bošnjaci zloupotrebom postojećeg sistema tri puta birali Hrvatima člana Predsjedništva BiH.

    Kovačević smatra da je “nedopustivo da neko sistemski diskriminiše hrvatski konstitutivni narod u Federaciji BiH”, te je ukazao i da je činjenica da je zbog toga federalna Vlada tri godine nakon izbora neformirana pokazatelj koliki je to problem.

    On je istakao i problem da su bošnjački politički predstavnici i opozicija iz Republike Srpske izabrali Centralnu izbornu komisiju.

    – Manjinska volja srpskog naroda iz Republike Srpske i manjinska volja hrvatskog naroda iz FBiH skupa s Bošnjacima je uspjela nametnuti i CIK – rekao je Kovačević za Radio-televiziju Herceg Bosne.

    Na pitanje da li je moguća BiH ako se ne izmjeni Izborni zakon, Kovačević je istakao problem hrvatskog i srpskog nezadovoljstva.

    – Evidentno je da imamo dva od tri konstitutivna naroda koja su nezadovoljna. Mi tako ne možemo dalje. Ovih dana je i Republika Srpska krenula u institucionalni proces vraćanja nadležnosti. Neki stranci kažu da se tako koči napredak, pa što je onda taj napredak, je li napredak kada se ispunjava volja bošnjačkog naroda – upitao je Kovačević.