Kategorija: Vijesti

  • CIK raspisao izbore za 2. oktobar

    CIK raspisao izbore za 2. oktobar

    ​Centralna izborna komisija BiH raspisala je Opšte izbore za nedjelju, 2. oktobar ove godine.

    Od sedam članova CIK-a BiH pet ih je glasalo za ovu odluku i održavanje izbora u oktobru dok je jedan član bio protiv, a drugi nije prisustvovao sjednici i vjerovatno će se izjasniti naknadno.

    Kako je istaknuto na samoj sjednici izbori su raspisani prema zakonu, odnosno najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

    U oktobru ove godine, građani BiH biraće članove Predsjedništva BiH, i poslanike Parlamentarne skupštine BiH, a biće birani i poslanici Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske, zatim predsjednik Republike Srpske kao i poslanici Skupštine Brčko distrikta i kantonalnih skupština.

    Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je glasao protiv odluke o rapsisivanju izbora rekao je da ne postoje zakonske odredbe i preduslovi za slobodne i demokratske izbore dok je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a pozvao nadležne da donesu odluku o finansiranju izbora.

  • Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će Srpska realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”, koji je veoma isplativ i profitabilan, i da neće imati problem da obezbijedi drugi izvor finansiranja, nakon što je javno najavljeno da NJemačka obustavlja ovaj projekat.

    “Mi još nemamo zvaničan akt kojim njemačka državna KVF razvojna banka obavještava `Elektroprivredu Republike Srpske, odnosno Vladu, o tome da je obustavljen projekat. Imamo samo javnu najavu da je NJemačka obustavila projekte za Republiku Srpsku. Nakon što nas pisano obavijeste, mi ćemo odlučiti kako ćemo dalje djelovati”, rekao je Đokić.

    On je istakao da nije bio nijedan razlog da KVF obustavi ovaj projekat, dodajući da bi Evropa trebalo da pomogne BiH da prevazilazi ekonomske i političke teškoće.

    “Ekonomske teškoće možemo prevazići ako bi imali što više zajedničkih projekata, a političke ako bi oni pokazali razumijevanje za specifičnosti ove države”, rekao je Đokić za N1.

    Govoreći o izgradnji Hidroelektrane “Buk Bijela”, Đokić je rekao da ovaj projekat ne može da bude blokiran jer je u njega do sada investirano desetine miliona maraka i da bi u tom slučaju neko morao da plati odštetu.

    Đokić je istakao da iza odluke da se to pitanje nađe pred Ustavnim sudom BiH stoji politika i želja da se blokira razvoj, dodajući da Ustavni sud o tome ne treba da rješava.

    “Nije načinjena nijedna greška. Elektroprivreda Srpske je ranije dobila koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela u skladu sa zakonom, ali očito je nekom zasmetalo što će se taj projekat realizovati sa Elektroprivredom Srbije kao javnom kompanijom”, rekao je Đokić.

    On je istakao da u Republici Srpskoj ne postoji namjera da se povećava cijene struje, niti za privredu, niti za domaćinstva.

    “Danas je cijena električne energije u Srpskoj za građane i privredu najniža u regionu, a za stanovništvo u Evropi. Znamo šta znači tako niska cijena u uslovima velikih troškova, ali to je odgovornost ove vlasti prema građanima i ostaćemo pri toj politici do kraja ove godine”, rekao je Đokić.

    On je istakao da će “Elektroprivreda Republike Srpske” ostati u vlasništvu Srpske i neće doći do njene privatizacije.

    “Nemamo namjeru prodavati akcije koje su u vlasništvu Srpske, niti prepuštati Elektroprivredu bilo kojoj drugoj kompaniji, pa ni Elektroprivredi Srbije, niti državi Srbiji”, rekao je Đokić.

    On kaže da o tome nije bilo nikakvih razgovora do sada, niti zvanične ponude Srbije.

    “Imamo jasno definisanu Strategiju razvoja energetike do 2035. godine kojom nije predviđena privatizacija državnog kapitala Elektroprivrede Republike Srpske, a imamo i odluku Narodne skupštine Srpske koja je vrlo jasno ograničila mogućnst prodaje akcija ili privatizaciju ove kompanije”, rekao je Đokić.

  • Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Delegacija Ministarstva odbrane Savezne Republike Njemačke, na čelu sa ministricom Christine Lambrecht, boraviće danas u zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, a planirane su posjete i Srbiji.

    Domaćin posjete delegaciji Ministarstva odbrane SR Njemačke je ministar odbrane BiH Sifet Podžić sa delegacijom Ministarstva odbrane BiH, saopćeno je iz MOD BiH.

    Kako je saopštila njemačka ambasada u BiH, u kampu Butmir bit će održan i sastanak sa komandantom EUFOR-a generalmajorom Antonom Wesselyjem.

    U fokusu razgovora će biti aktuelna politička i sigurnosna situacija u Evropi, njen uticaj na Zapadni Balkan i politička situacija u Bosni i Hercegovini.

  • Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Nekadašnji odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Ivan Begić rekao je da je Jelena Trivić bila protiv njegova kandidature za odbornika zato što je Hrvat.

    Idalje sa 90 odsto ljudi sa kojima sam komunicirao i dalje imam korektne odnose. Sa nekim ljudima se nisam čuo mjesecima zbog njihovih obaveza ili neinteresovanja da se čuju sa mnom. Nije nikakva tajna da ja sa nekim ljudima od samog početka mog političkog djelovanja i odabira PDP kao političke opcije nisam imao slaganja. To je nekad izlazilo u javnost, nekad nije. Smatrao sam da to treba da ostane u četiri zida, kaže Begić u emisiji Tet-a-Tet i objašnjava:

    – Nije tajna da nisam imao korektne odnose sa Jelenom Trivić. Ona je tražila za mene nepojmljive stvari. Dobio sam rečenicu da ne mogu biti na listi za odbornika u Skupštini grada Banjaluka zato što sam Hrvat. Onda su me pokušali na sve moguće načine diskreditovati da ne budem na listi. Pronašli smo kompromis da budem 15. na listi i ušao sam kao odbornik sa najviše glasova- poručuje on.

    Begić kaže da je uvijek mirovne misije i zadržati korektan odnos, što će činiti i dalje ako će to biti presudno za pobjedu opozicije na izborima.

     Ja nisam imao kontakt sa SNSD, a Jelena Trivić jeste 2020. godine kada nije dobila podršku za kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke. Ti veliki opozicionari su imali kontakt sa SNSD, pravili dogovore i to rade i dan danas – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj. On naglašava da mu nije jasno zašto neki ljudi ne mogu da savladaju svoju sujetu i zašto se opozicija svađa oko funkcija koje uopšte nemaju.

    Begić je govorio o svemu što ga je pratilo zajedno sa pojavljivanjem snimka u javnosti, od ucjena i osuda, do podrške.

    – Dobio sam ucjene u septembru, dijelovi snimka se pojavljuju u decembru. Neko je sebi uzeo za pravo da viri u nečije krevete. Niko nema pravo da ruši moje dostojanstvo, ni bilo koga drugog. A to su pokušali mnogi politički lešinari da urade u Republici Srpskoj. Jedan dio iz opozicije, ali u 99 odsto slučajeva nakon objavljivanja snimka ljudi iz vlasti. Podsjetiću vas da je Dragoslav Topić na svom tviter profilu najavljivao taj snimak. Izlazi snimak i politički lešinari pokušavaju diskreditovati što veći broj ljudi u opoziciji – kaže Begić.

    Na pitanje o ko je sa Begićem na snimku, on poručuje da nije riječ o političaru.

    -Možda je filozof. Šta je bitno? Ne možemo dopustiti da neko viri u nečiji krevet. Rekao sam vrlo jasno da nije bitno ko je na tom snimku. U dobrim sam odnosima sa tom osobom i jasno ću demantovati to što se implicira da je Draško Stanivuković na snimku. Ne, na snimku nije Stanivuković. Gospodin Stanivuković i ja smo bili u zaista korektnim i prijateljskim odnosima. Radili smo u PDP, vodili zajedno kampanju, performanse i negdje je to zlonamjerna javnost pokušala povezati iz razloga da politički diskredituje i njega i mene. Zašto? Zato što je trn u oku i vlasti i opoziciji. Moram priznati da prvi poziv koji sam dobio je bio od gospodina Stanivukovića, drugi poziv je bio dvije osobe iz njegovog tima. Idući je bio od gospodine Borenovića. Moram priznati da je gospodin Stanivuković poslao svog prijatelja da me odveze, doveze, otišao sam potražiti stručnu pomoć. Poslije toga smo prekinuli komunikaciju – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj.

    – Kada govorimo o samom snimku radi se o montaži. Dio snimka je autentičan, dio je montiran sa ciljem da se politički diskredituju neki ljudi, u prvom redu ja. Nije pokazan kompletan video snimak, nego je iskorišćen jedan segment u kojem se pokušava prikazati da sam ja homoseksualac. Reći ću vam otvoreno, možda se uskoro promijeni i ovo sa početka “neoženjen”. Mnoge stvari u političkom životu Republike Srpske su otišle zaista dođavola – kaže Begić.

    On poručuje da je u prvim danima nakon objavljivanja snimka strahovao za svoju bezbjednost od nerazumnih osoba, ali umjesto toga dobio je podršku, prenosi ATV.

  • Kalabuhov: Šmit nema nikakva ovlašćenja

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je principijelni stav Rusije da se bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN Kristijan Šmit ne može smatrati visokim predstavnikom, odnosno da, u smislu Dejtonskog sporazuma, nema nikakva ovlaštenja za vršenje svojih aktivnosti u BiH.

    Kalabuhov ističe da je na tom planu nelegitimna Šmitova upotreba bonskih ovlaštenja i kada je riječ o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

    “Zadatak Kancelarije i normalnog visokog predstavnika jeste da pomaže političkim partijama i političarima u BiH da nalaze zajednička rješenja ovdašnjih problema, a ne da unosi dodatne momente destabilizacije kao što se dogodilo sa njegovim i određenim odlukama bivšeg visokog predstavnika (Valentina Incka))”, rekao je Kalabuhov za ATV.

    On je istakao da je stav Rusije da se završilo vrijeme postojanja Kancelarije visokog predstavnika, te da visoki predstavnik predstavlja relikt prošlosti u BiH.

    Kalabuhov je rekao da se ova kancelarija vremenom pretvara, ne u instrument za rješavanje političkih pitanja, već za pogoršanje ovdašnje političke situacije.

    “Ona ne pomaže pomirenju u BiH. Dakle, smatramo da je neophodno ukinuti i zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika. Ovdje treba reći i da naše kolege iz EU smatraju da Kancelarija visokog predstavnika nije u skladu sa suverenitetom BiH, ali oni imaju drugačiji pogled na to kako ona treba da funkcioniše”, rekao je Kalabuhov.

    Po mišljenju Rusije, kaže Kalabuhov, oni su prekršili postojeće uslove za imenovanje novog visokog predstavnika. “Zato polaze od nekih svojih shvatanja, ali mi smatramo da je prošlo vrijeme Kancelarije visokog predstavnika”“, ocijenio je Kalabuhov.

    On je dodao da je Rusija u tom smislu obustavila finansiranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, ponovivši da kolege iz Savjeta za provođenje mira /PIK/ imaju nerealno viđenje toga koje zadatke treba rješavati u BiH.

    Kalabuhov je ocijenio da britansko uvođenje sankcija predsjedniku Republike Srpske Željki Cvijanović i srpskom članu predsjedništva BiH Miloradu Dodiku predstavlja odraz monopolističke svijesti Zapada, koji polazi od toga da može sankcionisati bilo kog političara u bilo kojoj zemlji.

    “To po meni proističe iz svijesti zapadnog čovjeka i civilizacije da nekažnjeno može koristiti resurse cijelog svijeta. To, takođe, vidimo i u aktuelnim sankcijama usmjerenim prema imovini Rusije u inostranstvu, pojedinih ruskih građana, pa čak i prema umjetničkim predmetima koji se tamo nalaze. Oni misle da mogu sve. U tome je smisao zapadnog mentaliteta”, kaže Kalabuhov.

    Osim tog “jedinog” puta kojeg kolektivni Zapad hoće da nametne cijelom svijetu, kaže Kalabuhov, postoje i drugi, realni putevi u smislu da se stvori svjetski poredak u kojem bi svaka država imala svoj suverenitet i nacionalni interes, gdje ne bi bilo diktature i monopola i gdje bi postojao dijalog uzajamnog poštovanja među svim zemljama.

    “To se naglašava i potrebom rješavanja globalnih problema u kojem su dužne da učestvuju sve države svijeta. Nadam se da to znači da smo na putu stvaranja multipolarnog svijeta, uzajamnih i ravnopravnih odnosa što je posebno sada važno kada se bližimo obilježavanju 77 godina od pobjede nad fašizmom”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador žali što se lekcije Drugog svjetskog rata zaboravljaju, iskrivljuju, falsifikuju.

    “U pitanje se dovode sva ona postignuća čovječanstva poslije Drugog svjetskog rata, smisao i značenje organizacije UN. U pitanje se dovodi i samo međunarodno pravo koje se mijenja nekim pravilima diktiranim iz jednog centra”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je rekao da BiH nije na spisku zemalja koje se neprijateljski odnose prema Rusiji, te da se na nju ne odnose mjere koje se primjenjuju na neprijateljske države, a među kojima je odluka o prelasku trgovine gasom na rublje.

    On kaže da u cjelosti gleda optimistično na razvoj svijeta i da se nada da će vremenom sve više zemalja da se uvjeri u potrebu stvaranja poštenog i pravednog svijeta, te da na tom planu nema mjesta pesimizmu.

    Kalabuhov ne očekuje da će SAD i druge članice NATO donijeti odluku o direktnom vojnom kontaktu sa Rusijom, odnosno da se bore protiv Rusa u Ukrajini.

    “Međutim, u posljednje vrijeme vidimo realizaciju strategija usmjerenih na borbu protiv Rusije preko marionetske Ukrajine i sve te odluke poput slanja oružja svjedoče da SAD i njihovi sateliti žele poraz Rusije, te da su za front izabrali Ukrajinu”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da o tobožnjim ruskim zločinima u Buči i Kramatorsku ne govori cijeli svijet, već oni sa Zapada koji žele zlo Rusiji i trude se da manipulišu javnim mnjenjem na tom planu.

    “Rusija jasno zna šta je bilo u Buči i ko je priredio tu montiranu provokaciju. Ničeg sličnog nije bilo u periodu kada se na teritoriji Buče nalazila ruska vojska. O tome nije govorio ni gradonačelnik Buče, ni ljudi na javnim i društvenim mrežama”, rekao je Kalabuhov.

    On kaže da je Rusija sama odlučila o suspenziji svog članstva u Savjetu za ljudska prava UN, jer su američki i zapadni predstavnici vršili ogroman pritisak na ljude iz različitih država, poput ličnih i drugih prijetnji zabranom nastavka školovanja njihove djece, blokiranja računa i slično.

    “Sve se objašnjava strašnim pritiskom Zapada zarad izolacije Rusije na međunarodnoj sceni. Ali o toj izolaciji nema govora, jer se većina zemalja svijeta nije pridružila zapadnim sankcijama i one, u principu, razumiju smisao naših postupaka”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da je nemoguće da Rusija bude izbačena iz Savjeta bezbjednosti UN, uprkos pojedinim pozivima na tom planu iz Ukrajine i sa Zapada.

    “Jasno da se ovdje ne radi samo o ekonomskim, nego o skoro egzistencijalnim sankcijama protiv Rusije i težnji da se ukine svako pominjanje kulturnog nasljeđa Rusije, njenog naučno-tehničkog nasljeđa, potencijala… Ali, mi na ovo gledamo kao šansu za jačanje našeg ekonomskog potencijala, rješavanje pitanja unutar ekonomsko-političkog razvoja i za, u određenoj mjeri, rješenje problema određene zavisnosti od Zapada, kao i za razvoj naših snaga u svim granama ekonomije”, pojasnio je Kalabuhov.

    Kada je riječ o cenzurisanju ruskih medija, Kalabuhov je rekao da time padaju u vodu zapadne priče o objektivnom informisanju i alternativnim gledištima.

    “Zapad na sredstva masovnog informisanja gleda kao na zgodno oruđe za manipulaciju javnim mnjenjem”, rekao je Kalabuhov i dodao da uprkos svemu raste interes za informacije koje u vezi sa dešavanjima u Ukrajini dolaze sa strane Rusije.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu.

    Takođe tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz Republike Srpske kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.

    Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je u zraku “visilo” produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Savjetu bezbjednosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.

    Savjetom bezbjednosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.

    Inače, u Savjetu bezbjednostiUN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Savjetu bezbjednosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.

  • Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će održati sjednicu na kojoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju i održavanju Opštih izbora 2022. godine.

    “Prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine”, glasi prva tačka 17. sjednice CIK-a.

    Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija bi trebala razmatrati i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na Opštim izborima u oktobru 2022. godine.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio kako će CIK, i pored brojnih špekulacija u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

    Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

    Nakon što Centralna izborna komisija BiH donese odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

    Pripreme za raspisivanje izbora već mjesecima protiču u političkim prepucavanjima i osporavanju legitimiteta CIK-a, prijetnjama bojkotom izbora, tenzijama u vezi izmjena Izbornog zakona, upozorenjima o nedostatku finansijskih sredstava i političke volje za izbore te drugim bh. političkim trzavicama.

    Nakon sjednice koja je zakazana u 10 sati članovi CIK-a će se obratiti javnosti.

  • Đokić: RS i BiH treba i dalje da uvoze rusku naftu uprkos sankcijama EU

    Đokić: RS i BiH treba i dalje da uvoze rusku naftu uprkos sankcijama EU

    Republika Srpska i BiH i dalje treba da nabavljaju rusku naftu, uprkos tome što EU želi da uvede sankcije na ovaj energent iz Rusije, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS.

    On je, međutim, takođe rekao da RS ne nabavlja samo naftu iz Rusije, već sa svih destinacija u zavisnosti od kretanja na berzi i poslovnih dogovora, te da tako treba da bude i ubuduće.

    “Ja ne vidim razloga da se RS i BiH uvedu sankcije na nabavku ruske nafte imajući u vidu da BiH nije uvela sankcije Rusiji i da niko nema pravo da uvodi sankcije nego to može da radi samo država”, rekao je Đokić.

    Što se tiče evropskih država koje uvode sankcije na rusku naftu, Đokić je rekao da je to njihov izbor, ali da vjeruje da će te zemlje platiti skupu cijenu zbog te odluke.

    “Vidljivo je da je od nastanka ukrajinske krize došlo do vidljivih poremećaja u snabdijevanju, prije svega hranom a vidite da su u Njemačkoj podivljale cijene hrane”, rekao je on i dodao da postoje i očigledni poremećaji u snabdijevanju energentima.

    Đokić je mišljenja da je rješenje krize da se pronađe dogovor s Ruskom Federacijom.

    “Ruska Federacija je još uvijek jedna od planetarnih velikih sila, a velike sile uvijek nađu način da štite svoje interese kako je to uvijek bilo u istoriji, poput Amerike ili Rusije, sada Evrope ili Kine”, rekao je on.

  • “Zapad svjesno gura pod tepih istinu o Jasenovcu”

    “Zapad svjesno gura pod tepih istinu o Jasenovcu”

    Istoričar Aleksandar Raković ocijenio je da se na Zapadu istina o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Jasenovcu svjesno gura pod tepih, a ta praksa je zaživjela devedesetih godina prošlog vijeka, kada je Srbe trebalo označiti kao agresore u ratu u Hrvatskoj.

    Raković je naglasio da je Jasenovac tada postao tabu tema i da je sklonjen iz zapadnih medija zbog stavljanja stigme na srpski narod, što je nastavljeno do danas.

    O tome, kaže, svjedoči i nedavna poruka italijanske Ambasade u Hrvatskoj, u kojoj je izbjegnuto da se pomene da su u tom zloglasnom logoru stradali Srbi, Jevreji i Romi.

    Raković je za televiziju “Pink” rekao da u zapadnoj javnosti od izbijanja ukrajinske krize ne može da se čuje ništa što se kosi sa zvaničnim stavovima tamošnjih vlada, pa se krši pravo na slobodu misli i govora, a to se pokušava progurati i na zapadnom Balkanu.

    “Zapad želi da nam nametne da mislimo kao što oni misle. U BiH su, kako se priča, sasovci zbog toga brutalno kidnapovali ljude. Meni su zabranjivali da uđem u Crnu Goru, a drugim intelektualcima u BiH”, podsjetio je Raković i dodao da ta praksa nije urodila plodom.

    Prema njegovim riječima, Srbi su uspjeli da vrate srpsku nacionalnu ideju u glavni tok i uzdignu ponos i nacionalni identitet, što su pokazale litije u Crnoj Gori, kao i proslave Dana srpskog jedinstva i Dana Republike Srpske.

  • Srpski logoraši nezadovoljni radom pravosuđa BiH

    Srpski logoraši nezadovoljni radom pravosuđa BiH

    Preživjeli srpski logoraši iz Odžaka nisu zadovoljni radom pravosuđa BiH na procesuiranju odgovornih za mučenja, silovanja i ubijanja u dva odžačka logora u proljeće 1992. godine, jer već pet godina nema podignutih novih optužnica.

    Ove godine, 8. maja, obilježiće 30 godina od kako su odvedeni u odžačke kazamate, osnovnu školu i fabriku “Strolit” gdje su bili izloženi stravičnim mučenjima, nad njima su primijenjene 132 metode.

    Tu je bilo zatvoreno 1.294 Srba, među kojima je bilo 326 žena i 104 djece.

    Pripadnici HVO-a i regularne Hrvatske vojske su u ova dva logora, kao i u onima koji su bili u tadašnjem Bosanskom i Slavonskom Brodu, ubili 42 logoraša.

    Žene su, prema iskazima, vratili kućama u selo Novi Grad, gdje je po više njih bilo raspoređeno. Tamo su takođe bile izložene torturama, neke su silovane. Odvođene su u Posavsku Mahalu, gdje su, prema potresnim svjedočenjima datim nakon izlaska iz zatočeništva, govorile o onome šta su preživjele.

    Silovano je 60 Srpkinja, od kojih je najmlađa bila djevojčica od deset godina.

    Udruženje “Odžak `92” za silovanja krivi pripadnike jedinice “Vatreni konji”. Neki su i procesuirani, međutim, u Udruženju nisu zadovoljni tempom rada sudova.

    Iz Udruženja navode da su, kada je riječ o pravosuđu BiH, nezadovoljni jer su iz Tužilaštva BiH nižerangirani predmeti predmeti prebačeni na kantonalna tužilaštva u Federaciji BiH, pa tu stoje.

    Stoje i predmeti u Tužilaštvu BiH oni koji se odnose na pojedince iz vojnog komandnog kadra 102. brigade HVO i krizni štab, kažu preživjeli logoraši.

    Kako ističu, već pet godina nije podignuta nijedna nova optužnica koja se odnosi na ova stradanja srpskog naroda.

    Do sada je, na ukupno 70 godina zatvora, zbog zločina nad Srbima sa područja Odžaka osuđeno sedam pripadnika HVO-a, od kojih dva zbog seksualnog zlostavljanja žena i djevojčica u logorima.

    Nezadovoljni su, ističu, i time što je Sud BiH izrekao mali broj osuđujućih presuda, kazne su vremenski veoma male, a proces vođenja sudskih postupaka je dug.

    Ukazuju da su, pored pretrepljene fizičke i psihičke torture, imali i veliku materijalnu štetu, jer je nekoliko desetina kuća zapaljeno.

    Ekipa radnika Stanice javne bezbjednosti je zajedno sa predstavnikom kriznog štaba iz Odžaka 11. maja 1992. godine obišla Novi Grad i Donju Dubicu i konstatovala da je više od 30 objekata zapaljeno, samo tri dana od odvođenja Srba u logore. U Donjoj Dubici je, prema tom spisku, potputno izgorjelo 35 porodičnih kuća.

    Radilo je na psihičkom i fizičkom uništavanju svakog pojedinca, seksualnom zlostavljanju, pokušaju da izbrišu i materijalne tragove. Tokom proteklih 30 godina umrla su 384 logoraša, koja su preživjela torture odžačkih logora, kažu u Udruženju logoraša “Odžak `92”.