Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Briselu se sastao sa Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog između Beograda i Prištine.
Na današnji odvojenim susretima komesara za susjedstvo i proširenje EU Olivera Varheljija sa liderima vladajuće koalicije u BiH Miloradom Dodikom /SNSD/, Draganom Čovićem /HDZ/ i Bakirom Izetbegovićem /SDA/ u Briselu biće riječi o narednim koracima na putu BiH ka EU.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka sa Oliverom Varhelyijem, komesarom za susjedstvo i proširenje Evropske unije, kazao je kako je imao “ugodan razgovor sa prijateljima”, a teme su bile pitanja koja se tiču 14 prioriteta EK-a i, kako je istakao, izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koja je “ključna za Hrvate u BiH”.
Čović je ponovio svoj stav kako “hrvatski narod nema svoje predstavnike” u Predsjedništvu BiH jer je “bošnjački narod izabrao sebi dva”. Naveo je kako je jasna poruka da, ukoliko se želi dobiti kandidatski status EU ,“sve što trebamo uraditi mi niko to neće uraditi za nas”.
Predsjednik HDZ-a BiH je kazao da u narednom periodu treba raditi na poboljšanju odnosa, posebno u entitetu Federacija BiH, tj. “unaprijediti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata”.
“Varhelyi je ima želju i volju kroz razgovor sa ‘predstavnicima’ tri naroda da da šansu dogovoru. Ja tome ne vidim alternativu. Ako smo izgubili dvije godine da ne izgubimo naredne dvije”, jasno je poručio Čović.
Na pitanje novinara u Briselu da li je bilo govora o eventualnim sankcijama entitetu Republika Srpska, Čović je odgovorio da to apsolutno nije bila tema razgovora.
“Afirmativno se razgovaralo”, naveo je.
Na kraju je Čović još jednom podvukao važnost izmjena Izbornog zakona BiH.
“Mi moramo imati dogovor kako implementirati izborni rezultat, a da uvažim odluku Ustavnog suda. Mi smo jednim dijelom izmjene Izbornog zakona usvojili u Parlamentu. Bošnjački političari žele zadržati status quo, a ja ne vidim šta se time postiže. Mislim da je to put u propast BiH”, ocijenio je Dragan Čović.
Podsjećamo, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je danas sa političkim liderima vladajuće koalicije (Čović iz HDZ-a, Dodik iz SNSD-a i Izetbegović iz SDA) u Bosni i Hercegovini na odvojenim sastancima u Briselu.
Kao što se i očekivalo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.
Ove zakone Ustavni sud BiH razmatrao je na zahtjev Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a kako prenose federalni mediji “stavljanje van snage” Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi je privremena mjera.
Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim se između ostalog predviđa i osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u oktobru 2021. godine, međutim na taj Zakon na snagu je stupio tek krajem juna ove godine.
Ranije, iz Vlade Republike Srpske istakli su da je donošenje Zakona motivisano prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaciji i vremenu pandemije.
Zanimljivo je da je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nedavno, praktično i najavio ovakvu odluku Ustavnog suda BiH, a iz OHR-a u nekoliko navrata isticali su da se tim Zakonom krši Ustav BiH.
“Sačekaću odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i tek onda ću djelovati”, rekao je Šmit prije nekoliko dana.
Za direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske izabran je Srđan Šuput, a za zamjenika Srđan Travar.
Njih su na ovu fukciju i na mandat od pet godina izabrali danas poslanici Narodne skupštine RS.
Za člana Upravnog odbora Agencije za bankarstvo izabran je Dejan Kusturić, aktuelni direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Pored toga Narodna skupština Republike Srpske izabrala je na period od pet godina i predsjednika i članove Fiskalnog savjeta i to Milenka Krajišnika, Branka Krsmanovića i Biljanu Srdić Gojković, dok je Ivanka Marković izabrana za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske.
Gordana Rajić izabrana je na funkciju Ombudsmana za djecu, a parlament je izabrao i više zamjenika pravobranioca Republike Srpske u više sjedišta pravobranioca.
Osim imenovanja Narodna skupština Repubike Srpske usvojila je u drugom nastavku 22. redovne sjednice pet izvještaja i dvije odluke.
Usvojeni su Izvještaji o radu MUP-a RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem Agencije za visoko obrazovanje RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu i izvršenju Rebalansa finansijskog plana – Budžeta JU Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za period 1. 1 – 31. 12. 2021. godine i Izvještaj o izvršenju Plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske za period 1. 1 – 31. 12. 2021. godine.
Narodna skupština primila je k znanju Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prva Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.
Usvojeni su Odluka o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Hašani” po skraćenom postupku i Odluka o usvajanju zoning planova urbanih zona područja posebne namjene “Klekovača”.
Po okončanju 22. redovne sjednice započela je i 33. posebna sjednica Narodne skupštine na čijem su dnevnom redu set zakona o povećanju plata budžetskih korisnika u Republici Srpskoj.
Nakon posljednjeg Savjeta Evrope, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je političke lidere vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini, Dragana Čovića iz HDZ-a, Milorada Dodika iz SNSD-a i Bakira Izetbegovića iz SDA na odvojene sastanke danas u Briselu.
“Sastanci dolaze nakon Savjeta Evrope na kojem su čelnici EU potvrdili spremnost da Bosni i Hercegovini dodijele status zemlje kandidata te u tom cilju poziva Komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njegovom Mišljenje, s posebnom pažnjom na one koje predstavljaju značajan skup reformi kako bi Savjet Evrope vratio da odlučuje o ovom pitanju”, kazali su u uredu komesara Varhelyija za N1.
Bakir Izetbegović rekao je da se sa Varhelyijem sastati odvojeno bez Čovića i Dodika jer ne želi ovakva pitanja rješavati kao predstavnici konstitutivnih naroda već da će se državna pitanja rješavati u institucijama BiH.
Sastanci će, ističe se, biti povod da se razgovara o narednim koracima na EU putu Bosne i Hercegovine, nakon rasprave među liderima EU na Evropskom vijeću 23. juna.
Sastanak dolazi dan nakon što su na raspravi u Evropskom parlamentu o BiH pojedini parlamentarci tražili nove sankcije za Dodika.
Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.
Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.
S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.
“Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.
U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.
“Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.
Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.
Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ponovio je tvrdnje da su britanske specijalne jedinice imale namjeru da ga kidnapuju i odvedu na nepoznatu lokaciju.
Gostujući na Televiziji “Hepi”, Dodik je, između ostalog, rekao da su ga “iz šest zemalja upozorili da će ga britanska jedinica pristigla u Sarajevo iz Sirije oteti”, pritom konstatujući da Republika Srpska “nikad nije imala više prijatelja nego sad”.
On je, takođe, istakao da, prema njegovim riječima, nije dao policiji da mu stane pred kuću, jer su njegova najveća odbrana njegove komšije, dodavši da živi na imanju na selu.
Podsjećamo, informacije o navodnom planu otmice srpskog člana Predsjedništva BiH u javnosti su se pojavile još krajem marta ove godine. Dodik je tada tvrdio da je informacije o svojoj navodnoj otmici dobio iz četiri različita izvora, ali nije želio da otkrije ko mu je tako nešto saopštio. Specijalne jedinice, kako je tada govorio, planiraju otmicu “tamo gdje živi, radi ili u pokretu”.
– Kombinovane britansko-američke jedinice imale su i spisak stvari koje je prilikom otmice trebalo da pokupe iz moje kuće. Zaprepastio sam se kada sam dobio spisak šta treba da pokupe u mojoj kući, od donjeg veša do umjetničkih slika, cipela, odijela – govorio je Dodik u aprilu.
Komentarišući ponovljene tvrdnje srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD da postoji plan njegove otmice, direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost, Darko Trifunović, za Srpskainfo kaže da mu sve to liči na “naučnofantastični roman ili jeftini krimić”.
– Prvo je bilo to da su informacije o navodnom planu otmice došle iz četiri izvora, a sada se pominje nekih šest zemalja. Vjerovatno će za par mjeseci tih izvora biti deset ili više. Da neka ozbiljna zemlja i njene specijalne jedinice zaista planiraju tako nešto, zar zaista mislite da bi informacije o takvom tajnom planu curile na sve strane – pita Trifunović.
On smatra da je takva priča “isključivo dio predizborne propagande”, kao i da je Dodik takve informacije i upozorenja, kako tvrdi, jedino mogao da dobije od nekog iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.
– Stručnjaci iz MUP uspjeli su, eto, da “provale” tajne planove Britanaca i Amerikanaca, a već četiri godine nisu u stanju da otkriju ko je, naprimjer, ubio Davida Dragičevića ili da riješe neko od brojnih drugih nerasvijetljenih ubistava. Da nije žalosno, bilo bi smiješno – zaključio je Trifunović.
Narodna skupština Republike Srpske je donošenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima imala za cilj da zaštiti zdravlje i život građana, izjavio je danas Srni poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, istakavši da postoji ustavni osnov za osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
“Jasno je da je to moguće, da to izvodimo i da za to postoji politička volja. Za to ne treba nikakva ni odluka ni saglasnost ni Kristijana Šmita ni Ustavnog suda BiH”, naglasio je Mazalica, govoreći o navodima Šmita da će ukinuti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.
On je naveo da Republika Srpska, kada je izložena diskriminaciji, ima pravo da se povuče iz vršenja određenih zajedničkih funkcija vlasti.
Mazalica je ponovio da SNSD ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika u BiH, kao ni korištenje bonskih oblaštenja.
“Ima više zaključaka u Narodnoj skupštini gdje primjena bonskih oblaštenja neće biti priznata od organa vlasti u Republici Srpskoj”, rekao je Mazalica.
On je naglasio da je jedan od mehanizama kojima Šmit pokušava natjerati domaće vlasti da se povinuju njegovim odlukama i obustavljanje 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj.
Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”.
Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH doneti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković istakao je danas da je u Srpskoj neophodno postaviti znakove kojima će vozači biti informisani o stacionarnim kamerama za kontrolu brzine saobraćaja, kako bi bila izbjegnuta sudska odlučivanja.
“Ovaj problem mora biti riješen, jer se često dolazi u situaciju da se sudski odlučuje nakon što vozači budu snimljeni stacionarnim kamerama za kontrolu brzine vozila, jer nije bilo znakova upozorenja”, rekao je Petković u Narodnoj skupštini Republike Srpske u raspravi o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske za prošlu godinu.
Petković je iskazao da je neophodna kontrola međuosovinskog opterećenja pojedinih prevoznika, jer se zbog povećanog opterećenja oštećuju putevi, a kako kaže Petković, navodni postoje povlašteni prevoznici koji se ne kontrolišu.
On je ocijenio kvalitetnim rad MUP-a Republike Srpske.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da postoje podaci koje govore da je u Sarajevu u posljednjem ratu ubijeno oko 11.000 Srba, ali da za te zločine niko nije odgovarao.
Dodik je istakao i da poštuje sve žrtve bez obzira kojem narodu pripadale, ali da ne može da dozvoli da se negiraju zločini koji su se dogodili nad Srbima.
– Za te zločine niko nije odgovarao jer su napravili sud u Sarajevu koji bi trebalo da sudi Srbima, a 150.000 Srba je istjerano iz Sarajeva – rekao je Dodik sinoć za Televiziju Hepi.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je čak zagovarala da se napravi sud ili tijelo koje treba da utvrdi koliko Srba je stradalo u Sarajevu.
– Ubijeno je oko 11.000 Srba i mi imamo podatke o tome, ali ih nikada nismo verifikovalip jer u tu komisiju neće da uđu muslimani, a stranci sada bježe od toga – rekao je Dodik.
On je napomenuo da je međunarodna zajednica, u isto vrijeme kada se formirala i Komisija za Srebrenicu, “uzela” tu komisiju i navela da je ubijeno 8.000 Srba, te istakao da to nije istina.
– Tri presude Haškog tribunala govore različite brojeve. To je nedostojno da na takav način pričamo o žrtvama – rekao je Dodik.
On je naveo i da poštuje sve žrtve, te da je bio u Srebrenici, položio vijence i razgovarao sa majkama koje su izgubile djecu.
– U čemu je razlika između majki koje su izgubile sina, osim u tome što nose različite marame – rekao je Dodik.
On je istakao da su slučajevi stradanja bolni, naročito kada stradaju djeca, bez obzira da li su muslimanska ili srpska.
– Tu bol treba poštovati. Međutim, ako se to politizuje i ako se govori da postoje žrtve samo na jednoj strani, onda moram reagovati i ne možemo da pustimo tu priču u kojoj se poriču zločini koji su počinjeni nad Srbima, kao što su to pojedini tražili od nas – rekao je Dodik.
On je napomenuo da je i Hrvatska očišćena od Srba, a da su u bivšoj Jugoslaviji bili najveći stradalnici.