Kategorija: Vijesti

  • Komšić se susreo s papom Franjom

    Danas je u Vatikanu, na svojoj prvoj ovogodišnjoj audijenciji, papa Franjo primio predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića.

    Predsjedavajući Komšić i Sveti otac su imali privatni razgovor u papinskoj apostolskoj palači, na kojem je Komšić upoznao papu Franju o posljednjim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

    Komšić i papa Franjo su se dotakli i problema s kojima se susreće Bosna i Hercegovina, prevashodno s odlaskom ljudi iz cijele regije, kao i izazovima modernog vremena. Posebno su govorili o važnosti očuvanja univerzalnih vrijednosti.

    Po završetku susreta predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine je papi Franji uručio poklon, a radi se, naime, o vrijednom izdanju knjige Bosansko kraljevstvo, kao i prstenu pečatnjaku bosanskog vladara iz Donje Zgošće kod Kaknja.

    Komšić se nakon sastanka s papom Franjom sastao i s nadbiskupom Paulom Gallagherom, sekretarom Vatikana za odnose s državama. Nadbiskup je u razgovoru s Komšićem potcrtao ulogu Vatikana u priznanju Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, kao i veliku podršku koju i sada daju nezavisnoj i suverenoj Bosni i Hercegovini.

    Nadbiskup Gallagher se interesovao i za sigurnosno-političku situaciju u BiH, kao i za odnos susjednih i drugih zemalja prema Bosni i Hercegovini i krizi u BiH.

  • Ruski ambasador žestoko kritikovao američkog kolegu: Imamo pravo reagovati na ulazak BiH u NATO

    Ruski ambasador žestoko kritikovao američkog kolegu: Imamo pravo reagovati na ulazak BiH u NATO

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov komentirao je navode ambasadora SAD-a Erica Nelsona da Rusija ne bi dozvolila BiH da se pridruži NATO savezu te je poručio kako se radi o čistoj laži.

    Kalabuhov ističe kako se upoznao o sadržaju oproštajnih intervjua američkog ambasadora u BiH te je naglasio kako Rusija, za razliku od Washingtona, Bosni i Hercegovini ne nameće vanjskopolitičke prioritete.
    “Bosna i Hercegovina, koju smatramo prijateljskom zemljom, ima suvereno pravo izbora. Ali ukoliko izbor bude u korist ulaska u NATO, iako je jasno da u državi ne postoji konsenzus po tom pitanju, a trenutna situacija se temeljno razlikuje od perioda 2000-ih, Rusija ima puno pravo da reaguje na ovakav hipotetički razvoj situacije u skladu sa svojim nacionalnim interesima”, ističe Kalabuhov.

    Nakon toga ambasador je komentirao i Ured visokog predstavnika te je poručio kako su zapadni partneri inscenirali “cirkus” u vezi sa smjenom visokog predstavnika.

    “Da ne govorim o tome da Upravni odbor, pod pritiskom Washingtona, krši ne samo duh, već i slovo mirovnog sporazuma, svaki put iskrivljujući njegov tekst u svojim izjavama. O pogubnosti OHR-a tvrdimo ne samo mi, već i trezveni posmatrači na Zapadu. Mogu se osvrnuti na nedavni članak prvog visokog predstavnika Carla Bildta, koji je, a on zna o čemu govori, pozvao na zatvaranje OHR-a i okončanje arhaičnog vanjskog protektorata u BiH. Da se Bosancima i Hercegovcima nudi prilika da se sami dogovore”, pojašnjava Kalabuhov.

    Takođe, ističe kako nastavak prisutnosti OHR-a dovodi do destabilizacije situacije ne samo u BiH već u cijeloj regiji.

    “Krivica se pripisuje, kao i obično, potpuno drugoj osobi. Sankcije se primjenjuju kao dio ‘nastave’, bez suđenja ili istrage. Istovremeno, oni koji se sada burno raduju nedavno uvedenim ograničenjima treba da imaju na umu da ona mogu utjecati i na njih – ako Washington poželi nekoga da kazni ‘zbog korupcije'”, ističe ambasador.

    Na kraju, poručio je kako svaki put kada čuje frazu “maligni utjecaj Rusije” dobije snažan dojam da se nešto “maligno” dogodilo u glavama onih koji o tome pričaju.

    “A gdje je ono čuveno ‘beyond reasonable doubt’ (izvan razumne sumnje op.a.)? Ili u odnosu na ‘domoroce’ nema potrebe za opterećivanje dokazima? Tu se može zamisliti jedan strog učitelj u cilindru s prugama i zvjezdicama, koji lenjirom mlati nesavjesne učenike po prstima dok ne ‘ispune postavljene uslove da se upišu u evropsku školu'”, zaključio je ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov.

  • Građani BiH od marta teško do novog pasoša

    Građani BiH od marta teško do novog pasoša

    Nabavka pasoških knjižica koju provodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, ponovo je zaustavljena zbog žalbi ponuđača. Kancelariji za razmatranje žalbi će trebati određeno vrijeme da po istoj odluči, a stari ugovor o nabavci pasoša ističe u martu. Ovo ponovo postavlja pitanje: Da li će građani BiH od marta ostati bez mogućnosti da izvade ili zamijene pasoš?

    Tender za nabavku obrazaca pasoških knjižica je raspisan prije čak 8 mjeseci, međutim završetak ovog postupka nije ni na vidiku. Agenciji za identifikacione dokumente BiH u martu ističe ugovor za isporuku pasoša koji trenutno ima sa firmom Milbauer, pa mnogi strahuju da će doći do obustave izdavanja pasoša. Iz opozicije upozoravaju da svaki put kada Agenciji ističe ugovor, pojavi se strah da građani neće moći da izvade nove ili zamijene stare putne isprave.

    Novinari koji prate rad javnih institucija kažu da su nadležni dužni da predvide ovakve situacije i spriječe mogućnost da građani budu u opasnosti da će doći do nestašice pasoša, kao što već dogodilo 2017. godine.

    Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH u saopštenju uvjeravaju da građani ne treba da budu zabrinuti i da do obustave izdavanja pasoša ovaj put neće doći.

    Iz opozicije međutim smatraju da zabrinutost ipak postoji zbog ranijih iskustava. Kažu da je ovakva situacija nedopustiva jer se radi o jednom od najvažnijih dokumenata koji građani ne dobijaju besplatno.

    Problemi sa nabavkom pasoških knjižica traju godinama, a tenderi Agencije za identifikaciona dokumenta su poništavani i zbog toga što je u Kancelariji za razmatranje žalbi utvrđeno da je tender pisan na način da se pogoduje jednom ponuđaču.

  • Eskobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji, biće ih još

    Eskobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji, biće ih još

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali da imaju efekta i da će ih biti još.

    Eskobar je u intervjuu za Glas Amerike ocijenio da je korupcija glavni problem na Balkanu.

    Govoreći o sankcijama uvedenim protiv člana Predsjedništva BIH Milorada Dodika i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na KiM, on je rekao da ne želi da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije.

    Istakao je, međutim, da je administracija u Vašingtonu veoma posvećena borbi protiv korupcije i da je jedno od sredstava u toj borbi sankcije.

    – I mogu reći da, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana – rekao je Eskobar.

    Dodao je da te sankcije nisu usmerene na zemlje niti na određene narode, već, kako je naveo, na pojedince koji su duboko umješani u korupciju.

    Na pitanje da li se najava da će biti još sankcija odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, on je potvrdno odgovorio, dodajući da je ova administracija posvećena korišćenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

    Eskobar smatra da su sankcije važno sredstvo u stabilizaciji regiona i da imaju efekta.

    – Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja ofšor kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi – rekao je Eskobar.

    Na konstataciju da Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, i da li izostanak jedinstvenog stava u Evropskoj uniji utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, Eskobar je odgovorio da u najvažnijem dijelu Vašington ima zajednički stav sa našim evropskim partnerima.

    Dodao je da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da upotpune mjere SAD.

    Ukazao je da se politika i angažman SAD na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u EU, ali da se u posljednjih godinu dana promijenio obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u administraciji SAD.

    Eskobar je istakao da postoji obnovljeni napor da se SAD ponovo angažuju na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je, prema njegovim riječima, da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog Beograda i Prištine i bliska saradnja sa partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze.

    Na pitanje da li će Vašington intenzivirati svoj angažman u narednom periodu i na koji način, Eskobar je odgovorio potvrdno, ocjenjujući da je priča o bivšoj Jugoslaviji, kako je rekao, “uspješna”.

    – Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dve su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-u. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju – rekao je Eskobar.

    On smatra da postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov, a to je korupcija, ističući da je to razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak i što dijelovi regiona imaju demografske probleme.

    Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Eskobar je rekao da nije na SAD da rješavaju tenzije i probleme vladajuće koalicijie unutar jedne članice NATO-a, ali da je Vašington jasno stavio do znanja šta očekuje, da se nada da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

    Dodao je da su SAD jasno stavile do znanja da ne smatraju da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume i ocijenio da se Demokratski front, kako je rekao, “pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi”.

    – Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom – rekao je Eskobar.

  • Petković traži istragu protiv hrvatske profesorke: Srpsku nazvala genocidnom tvorevinom

    Petković traži istragu protiv hrvatske profesorke: Srpsku nazvala genocidnom tvorevinom

    Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske i banjalučki advokat, Milan Petković, pozvao je pravosuđe da pokrene istragu protiv hrvatske profesorke Vesne Rajnović zbog autorskog teksta u kojem je Republiku Srpsku nazvala genocidnom tvorevinom.

    Petković je na svom Fejzbuku objavio sporni tekst i naveo da je autorka jasno, na više mjesta nazvala Republiku Srpsku genocidnom tvorevinom, čime je počinila krivično djelo iz člana 280a. stav 2. КZRS.

    – Pozivam Okružno tužilaštvo da po službenoj dužnosti pokrene istragu protiv autorke teksta – napisao je Petković.

    Ukoliko tužilaštvo ne pokrene, kako je naveo, lično će podnijeti krivičnu prijavu, jer Republiku Srpske niko ne može nazivati genocidnom, prenosi Srpskainfo.

  • “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    Kristijan Šmit, gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face televiziji. U jednosatnom intervjuu Šmit je govoirio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, putu BiH ka EU, pravosuđu u BiH, Otvorenom Balkanu, izbornom zakonu…

    Dodik je donio odluku da se vrati u institucije, ako se Dodik ne bude držao onoga što je obećao Vučiću biće u teškoj situaciji. Bonska ovlaštenja su još uvijek u ladici. Moja ovlaštenja nisu samo da nekoga skinem sa funkcije i Dodik to zna. Zna kako je doveden na vlast. Sve što je usmjereno protiv Dejtona biće sankcionisano. Međunarodna zajednica, EU, SAD i Visoki predstavnik su na istoj strani.

    O državnoj imovini moramo sjesti i pričati
    – Dodiku nisam ponudio ni jedan euro. Nije pitanje kakav će se dil napraviti s Dodikom. On mora sjesti i raditi svoj posao. Ne treba mi Dodikovo priznanje. Iako ne govori sa mnom, Dodik stalno govori o meni. Nisam ja baš beznačajan za njega. Moramo raditi na tome da se budućnost u BiH odvija bez Dodika. Na Dodika više ne treba računati. On i neki se igraju i zbog toga će dobiti neprijatna pitanja. Ako se ne povuku odluke NSRS-a, onda kako to Šekspir kaže: “Uradiću prije nego što ću pričati o tome!” Mogu očekivati određene odluke, ali ko će donijeti odluke i kakve će biti vidjećemo. Učiniću nešto prije nego što o tome budem govorio. Ići će se putem koji Dodik nije zamislio – kazao je Šmit.

    Rekao je da je nemoguće da 26 godina od formiranja države nije razriješeno pitanje državne imovine te da se to pitanje se mora postaviti i međunarodnoj zajednici, piše Avaz.

    – O državnoj imovini moramo sjesti i pričati. Nije tačno da svo zemljište u Srpskoj pripada Srpskoj, ja sam strpljiv, ali moje strpljenje ima granice. Postoji odluka kojom se državna imovina ne može davati ili prodavati dok se to pitanje ne riješi. Nisam za to da spriječim ulaganja, želim da spriječim da neko za sebe zagrabi novac koji mu ne pripada, Dodiku i drugima bi bilo bolje da ne prave šou u javnosti. Spreman sam da se o državnoj imovini razgovara i u Parlamentu. Ne može se sve vratiti kako je bilo, ali moramo pričati šta može. Biću uporan kada je u pitanju državna imovina i institiraću na tome. Ne može Dodik da kaže: “Sve je moje!” Ne mora Dodik da sluša mene, ali neka posluša ljude koji o tome nešto znaju. Zakonom o državnoj imovini niko neće biti oštećen, ni Srpska, ni FBiH, ni BiH – rekao je visoki predstavnik u BiH.

    Evropska unije je najvažniji budući partner za BiH, ističe Šmit.

    – Vrlo intezivno radimo na pitanju sredstava EU koja se raspoređuju u BiH. Međunarodna zajednica ne može samo davati novac i čekati da se nešto napravi. Ne znam da je li ovo što radi Dodik samo strategija. Niko se neće igrati sa integritetom BiH. Dodik je imao šansu i nije je iskoristio. Zahvalan sam i Plenkoviću i Vučiću na angažmanu. Biće neprijatne mjere za one na koje se odnose. Moj brat je komandant EUFOR-a i zajedno sa njim sam analizirao trenutnu situaciju. Stvari koje se dešavaju nisu dobre i ne možemo dopustiti da se dešavaju. Veoma sam zabrinut. BiH nije u fokusu svjetske politike ali za mene je BiH prioritet, ali čekam pravi trenutak kada ću dobiti podršku mnogih. I Britanci se više okreću BiH. Sa Peachom sarađujem. Razgovarao sam i sa generalnim sekretarom NATO-a, međunarodna zajednica neće skrenuti oči sa BiH – naglasio je Šmit.

    Komentarisao je i dolazak Vinka Pandurevića na proslavu dana Republike Srpske, 9. januara.

    – Pandurević stoji pored Dodika na paradi u Banjaluci, je li to znači da je on Dodikov savjetnik? Ako znači onda je to bijedno i moram Dodiku reći da je dosta. Neću poništiti Inckov zakon. Dodik je prokockao svoju šansu 9. januara i on se pravi da neko ima nešto protiv Srbije i Srpske, a to su igrarije. On je više tragična figura i kompletna situacija je takva. U Federaciji tri godine nemamo vladu. A zašto? Moramo sjesti i razgovarati i o Izbornom zakonu, ima još vremena za izmjene Izbornog zakona, ali bi to trebalo biti što prije. Hrvatska može biti konstruktivna u smislu pregovora oko Izbornog zakona. Mora se uzeti u obzir presuda Sejdić-Finci i moraju se uzeti u obzir Ostali. Izborni zakon će sigurno izmjene i ideje koje dolaze sa Hrvatske strane preuzeti – podcrtao je Šmit.

    Rekao je da iduće sedmice dolaze Palmer i Ajhorst na pregovore.

    – Bilo bi dobro da godinu prije izbora znamo izborni zakon. Čak i ako u februaru donesemo izmjene Izbornog zakona neće biti kasno. Moglo bi se riješiti uvođenje elektronskog glasanja. Moguć je i put koji preporučuje Plenković – pojasnio je Šmit.

    Više nas vuče za isti kraj konopca
    Govoreći o pravosuđu u BiH, Šmit je kazao da pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija.

    – U BiH ima pozitivnih primjera. Trenutno pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama, neka svi puste na miru pravosuđe. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države, neka političari ostave pravosuđe – rekao je Šmit.

    Što se tiče Otvorenog Balkana, Šmit je kazao je to priprema za članstvo u EU.

    – Otvoreni Balkan je dobar ako je on integritativan. Zalagao sam se za to da se sačuva Berlinski proces. Da li će doći do preklapanja Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom vidjet ćemo. Pitanje je da li Eskobar smatra da se putem Otvorenog Balkana ne može ići u EU. Mislim da je Otvoreni Balkan priprema za članstvo u EU. Ima još mnogo toga da se uradi i u EU i u zemljama Zapadnog Balkana. Nema više rata, ljudi se ne moraju brinuti za svoje živote. Svi su mi rekli da sam dobio jedan od najtežih zadataka koje međunarodna zajednica ima da uradi. Mislim da imamo odgovornost prema BiH. Optimističan sam, jer je mnogo onih koji su spremni da pomognu. Više nas vuče za isti kraj konopca – poručio je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH.

  • Srđan Đoković: Atentat na Novaka, 50 metaka u prsa

    Srđan Đoković: Atentat na Novaka, 50 metaka u prsa

    Otac Novaka Đokovića, Srđan Đoković, bio je razočaran nakon odluke da se najbolji teniser svijeta deportuje iz Australije.

    Novaku je ukinuta viza za boravak u toj zemlji, moraće da je napusti i neće braniti titulu na Australijan openu.

    Najavljeno je da u naredne tri godine neće moći da uđe u Australiju, a i platiće troškove suđenja.

    Srđan Đoković je ogorčenje zbog odluke objavio na Instagramu uz oštru poruku:

    “Završio je pokušaj atentata na najboljeg sportistu svijeta, 50 metaka Novaku u prsa – on nakon svega daje podršku mladom igraču od 17 godina, eto to je Nole, čovjek, brat, vidimo se u Parizu”, naveo je Srđan Đoković.

  • Brnabić: Skandalozna odluka suda i otvorene laži o vakcinaciji u Srbiji

    Brnabić: Skandalozna odluka suda i otvorene laži o vakcinaciji u Srbiji

    Odluka o protjerivanju Novaka Ðokovića je skandalozna i pokazala je kako u nekim drugim zemljama funkcioniše, odnosno ne funkcioniše vladavina prava, izjavila je danas predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

    “Neverovatno mi je da imamo dve potpuno oprečne odluke suda u roku od samo nekoliko dana i 11 dana fizičkog i psihičkog maltretiranja. Kao predsednica Vlade Srbije nisam srećna, ali ne treba biti ni previše emotivan. Jedva čekam da vidim Novaka Ðokovića u svojoj zemlji, u Srbiji i da nekako zajedno prođemo sve ovo i da mu pružimo podršku u ovim teškim trenucima”, rekla je Brnabić novinarima poslije glasanja na referendumu za izmjenu Ustava Srbije.

    Istakla je da su se u Australiji od predstavnika tamošnjih vlasti čule nevjerovatno brutalne laži o vakcinaciji u Srbiji.

    “Otvorene laži u Australiji od strane predstavnika države, koji kaže da je vakcinacija u Srbiji ispod 50 posto. Mi imamo u ovom trenutku 58 odsto potpuno vakcinisanih, a 37 odsto vakcinisanih trećom buster dozom, što je mnogo bolje nego u mnogim zemljama EU, uključujući Hrvatsku, Estoniju, Rumuniju, Bigarsku i još neke zemlje”, navela je premijerka.

    Naglasila je da se nada da zahvaljujući glasanju na referendumu o promjeni Ustava takva protjerivanja ljudi nikad neće biti moguća u Srbiji.

    “Da to u Srbiji, kad nekome date vizu, znači da ta osoba može da uđe u vašu zemlju, a ne da proputuje pola sveta da bi je onda samo izbacili”, istakla je Brnabić.

  • Vučić razgovarao sa Đokovićem nakon odluke suda

    Vučić razgovarao sa Đokovićem nakon odluke suda

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je upravo razgovarao sa Novakom Đokovićem i dodao da jedva čeka da ga vidi u Srbiji.

    “Upravo smo završili razgovor. Jedva čekamo da ga vidimo u Srbiji”, rekao je predsjednik.

    Vučić je rekao da je cijeli proces izgledao poput “lova na veštice”.

    “Da 10 dana maltretirate tenisera, i da deseti dan date odluku za koju ste znalo odmah od početka… Da su rekli odmah da nevakcinisani ne mogu da uđu, on ne bi ni došao. Ovako je uradio sve što je trebalo, a onda je krenulo šikaniranje neviđenih razmera. Nešto poput lova na veštice… Videli ste u samom besmislenom provesu, koliko oni lažu, koliko tužilac laže”, rekao je Vučić.

    Vučić je potom dodao da su argumenti tužioca bili besmisleni.

    “Mi ćemo australijske sportiste u martu dočekati neuporedivo bolje. Nećemo da se iživljavamo, pokazujemo silu nad njima. Ophodićemo se neuporedivo bolje, i pokazaćemo da smo neuporedivo bolji od australijske vlade. Oni misle da su ovim ponizili Đokovića. Ne, oni su unizili sebe, a on može uzdignute glave da se vrati u svoju zemlju”, rekao je Vučić.

    Federalni sud Australije odlučio je da protjera Novaka Đokovića i podržao je odluku ministra za imigraciona pitanja Aleksa Hoka, koji je prethodno pobio odluku suda Viktorije diskrecionim pravom i odlučio je da otkaže vizu srpskom teniseru

  • Dodik pisao Đokoviću

    Dodik pisao Đokoviću

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da je Novak Đoković ponos nacije i da je narod Republike Srpske uvijek bio i ostaće uz njega.

    U pismu upućenom Novaku Đokoviću nakon što je Federalni sud Australije odbacio žalbu najboljeg svjetskog tenisera na ukidanje vize, Dodik je naveo da je Novak Đoković, od početka sportske karijere, za mnoge ljude na planeti, a za nas u Republici Srpskoj posebno, bio i ostao mnogo više od sportiste.

    “Dragi Nole, Srbi iz Republike Srpske su sa nestrpljenjem i nadom iščekivali dan i sat odluke. Iako u nadi da će konačna odluka biti pozitivna za tebe i da ćeš biti u prilici da po deseti put osvojiš turnir u Australiji i time odmah i zauvijek staviš tačku na diskisuiju ko je najbolji svih vremena. Za nas u Republici Srpskoj svako polemisanje o tome ko zaslužuje titulu najboljeg svih vremena je suvišno, jer si za nas, Nole, to nesumnjivo, Ti”, poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    On je naglasio da je način na koji je Đoković pronio svijetom pozitivan glas i sliku o nama i postao uzor milionima mladih širom svijeta, za svaku je pohvalu i divljenje.

    “Mi u Republici Srpskoj, navikli na uskraćivanja prava svake vrste, navikli na razne nasrtaje na identitet, na sve moguće napade i etiketiranja najpogrdnijim imenima, u tvojoj pojavi i načinu na koji si poručio svijetu ko si i odakle si, odjednom smo postali važni, opet beskrajno ponosni i ubijeđeni da je samo Srbin mogao otići tako daleko i visoko, uz pomoć vlastitog truda, odlučnosti, vjere i sna. I tako će, Nole, ostati zauvijek”, istakao je Dodik.

    On je ocijenio da su dešavanja u posljednjih desetak dana, od trenutka Đokovićevog ulaska u Australiju radi učešća na turniru Australijan open, sramota za institucije i pojedince države Australije i sve one koji podržavaju njihovo sraman stav i ponašanje.

    “Ali, nisu na tvoju sramotu, Novače. Po ko zna koji put pokazao si od čega si sazdan! Pokazao si opet da si među najboljim sinovima koje je ovaj narod iznjedrio kroz vijekove. Za nas u Republici Srpskoj nema dileme da je na sceni politička odluka i da se dobrim dijelom puno toga u Australiji sramno izdešavalo jer si Srbin. Tim više je tvoja žrtva, sportska i lična, i tvoja postojanost i vjernost sebi, održana u trajanju cijelog sramnog i montiranog procesa, za nas još sjajnija i značajnija”, istakao je Dodik.

    On je ukazao da je time što mu je nepravedno oduzeto pravo da se takmiči na australijskom turniru i osvoji ga po deseti, rekordni put, izgubio ne samo Novak kao sportista, već i naš narod, ali i sam turnir, svi Australijanci, a sigurno i svi pravdoljubivi ljudi svijeta, bez obzira da li poznaju i prate tenis i uspjehe Novaka Đokovića ili ne.

    “Ali, ono što smo svi u ovome sigurno dobili jeste potvđena svijest o veličini tvog talenta koji sije strah među rivalima, i svijest o veličini tvoje ličnosti koja će smoći snage da prebrodi čak i ovaj, jedan od najtežih i najzahtjevnijih mečeva tvoje karijere. Živ i zdrav nam bio, Nole! Želimo ti još puno trofeja i pobjeda na svim poljima!”, poručio je Dodik u pismu upućenom Novaku Đokoviću.

    On je srpskom teniseru i njegovim najmilijim poželio da ovo teško poglavlje života ostave iza sebe i da zajedno što prije pronađu izgubljeni spokoj i mir.