Predsjednik PDP, Branislav Borenović, najoštrije je osudio paljenje automobila novinarke RTRS iz Trebinja, Nataše Miljanović Zubac.
On je poručio da očekuje da se počinioci što prije otkriju.
“Napadi na novinare – verbalni, fizički ili uništavanje lične imovine su, nažalost, postali užasna praksa i predstavljaju atak na slobodu medija”, naveo je Borenović.
U kampusu Univerziteta u Banjaluci počeli su radovi na utopljavanju objekta u kojem su smješteni Rektorat i Akademija umjetnosti, kao i na zgradi Filozofskog fakulteta radi poboljšanja energetske efikasnosti, u šta će biti uloženo više od dva miliona KM.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić istakla je da se rekonstrukcija objekata odvija u okviru projekta “Energetska efikasnost u BiH”, za šta su obezbijeđena kreditna sredstva Svjetske banke i grant sredstva koje je obezbijedilo Ministarstvo.
“Obećali smo početak radova u junu i drago mi je da smo obećanje i ispunili. Prema ugovorima, očekujemo da budu gotovi za četiri mjeseca”, rekla je Golićeva, koja je sa ministrom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Srđanom Rajčevićem posjetila mjesto izvođenja radva u kampusu Univerziteta.
Golićeva je navela da će za objekat u kojem su smješteni Rektorat i Akademija umjetnosti biti uloženo oko 1,3 miliona KM, a za sanaciju zgrade Filozofskog fakulteta oko 900.000 KM.
“Čekamo još za Filozofski fakultet građevinsku dozvolu od grada Banjaluka za ugradnju lifta za lica sa invaliditetom kako bi mogli bez problema da pohađaju Fakultet”, rekla je Golićeva.
Prema njenim riječima, do sada je zajedno sa ovim sredstvima uloženo oko 4,2 miliona KM na Univerzitet u Banjaluci, a na jesen se očekuju i nova ulaganja za sanaciju Fakulteta za fizičku kulturu od milion KM.
Rajčević je izrazio zadovoljstvo što je Kampus postao gradilište, te da su u toku brojni projekti kojima Vlada Srpske ulaže napore da se studentima i profesorima omoguće što bolji uslovi za učenje, rad i dalji napredak.
Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin zahvalio je resornim ministrima i Vladi Republike Srpske na uloženim naporima u poboljšanje rada Univerziteta i realizovanje projekata.
“Jedan od najznačajnijih je zgrada Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, a uskoro ćemo krenuti i u završetak studentskog kulturnog centra u okviru Paviljona četiri. Očekujemo i da počne gradnja centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Kampusu”, rekao je Gajanin.
Dekani Akademije umjetnosti i Filozofskog fakulteta Dragana Purković Macan i Srđan Dušanić rekli su da i profesori i studenti sa nestrpljenjem očekuju završetak radova, koji će značajno doprinijeti da uslovi za boravak i rad budu bolji.
Veoma je važno biti na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu i čuti ljude koji su uključeni u globalna kretanja u ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH za ATV.
On je izrazio zadovoljstvo jer prisustvuje forumu u ovom ruskom gradu, na koji delegacija iz Srpske dolazi tradicionalno.
Dodik će sutra držati govor na zvaničnom otvaranju Foruma prilikom čega će istaći poglede i zapažanja Republike Srpske imajući u vidu aktuelnu situaciju. Osim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je planiran u petak poslijepodne, Dodik će se sutra sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovim. Nakon toga je planiran sastanak sa generalnim direktorom Gasproma.
“Mi smo ranije, dolazeći ovdje, razgovarali o važnim pitanjima naše ekonomske saradnje. Ja želim da ojačam i naše dogovore od ranije, da obezbjedim da oni imaju podršku i u ovakvim uslovima i da vidimo koji su modaliteti da možemo da realizujemo sve te dogovore. Oni su isključivo vezani za izgradnju gasovoda, dvije elektrane na gas, dogovori oko gradnje solarnih panela”, rekao je Dodik.
On je istakao da se svijet dosta destabilizovao i u pogledu energetske situacije i podsjetio da su mnogi energenti danas skuplji nego ranije.
“Želim da ovdje čujemo procjene na koji način i dokle će se to kretati. Zna se da je Rusija značajan izvoznik energenata, a pored toga i jedna od najvažnijih izvoznika hrane u svijetu, prije svega pšenice. Mislim da je važno da dobijemo informacije iz prve ruke, da možemo da razmišljamo šta ćemo u toku ljeta i zime. Vjerujem da ćemo ovdje završiti dogovor vezano za gas i da ćemo imati iste cijene kao što ima Srbija. U tom pogledu, apsolutno mislim da je bilo potrebno da smo ovdje”, istakao je srpski član Predsjedništva.
Goovoreći o pritisku na BiH da uvede sankcije Rusiji, Dodik kaže da postoje neki pokušaji na multilateralnom planu neodgovornih amabasadora koji krše Ustav i zakone BiH.
“Rusija, samom činjenicom da je prihvatila da Sarajevu isporuči određene količine gasa po starim cijenama, razumije tu situaciju. Ja želim da to još dodatno objasnim. Republika Srpska nije spremna da bude dio sankcija prema Ruskoj Federaciji. Ovo nije sukob u koji smo mi upleteni i ne treba da imamo nikakve konsekvence. Nama je i previše činjenica da imamo probleme vezano za neizvjesnost oko snabdjevanja nafte, već sada imamo probleme oko cijena koje su povećane. Želimo da saznamo na koji način će se sukobi u Ukrajini dalje kretati, ne želimo da budemo ni na jednoj strani. Nekima to nije dovoljno, oni apriori hoće da se svrstavaju, da se jedni osuđuju, drugi hvale. Nas niko nije ni pitao kad se to počinjalo, ne treba nas piati ni sada kad to traje”, rekao je Dodik za ATV.
Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Savjet ministara BiH, po svemu sudeći, ne pokazuju namjeru da odustanu od kupovine zgrade za potrebe UIO u Banjaluci, vrijedne nepunih 100 miliona maraka.
Na inicijativu poslanika PDP, Branislava Borenovića i Mire Pekić, Predstavnički dom BiH je na sjednici 15. juna 2021. usvojio Inicijativu kojom zadužuju Savjet ministara da u roku od sedam dana donese odluku kojom poništava postupak javne nabavke koji je UIO objavila za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci.
Gotovo godinu dana kasnije, Savjet ministara BiH je na sjednici 6. juna 2022. utvrdio odgovor na tu inicijativu Predstavničkog doma. Međutim, umjesto svog stava, Savjet ministara je usvojio odgovor UIO BiH i uputio ga u Predstavnički dom.
Sve je počelo 2007.
U njemu nema odgovora na pitanje da li će nabavka biti poništena. Između redova, čini se da od toga neće biti ništa, jer se citira molba UIO prema nadležnim institucijama da shvate koliki je njihov značaj za finansijsku stabilnost vlasti u BiH i koliko im je potrebna poslovna zgrada. U jednoj od ranijih izjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, rekao je da ova institucija nije nadležna da UIO naredi da odustane od kupovine objekta.
Hronološki, stvari izgledaju ovako: još 2007. UIO je raspisala javni oglas za kupovinu zemljišta u Banjaluci na kome bi gradila svoju zgradu, ali nije dostavljena nijedna ponuda. Potom je Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora UIO, 2013. godine dozvolio da Uprava raspiše tender za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci. Tada je odobreno 36 miliona KM za zgradu i još 1,9 miliona KM za opremanje. Godinu dana kasnije, UIO rapisuje javni oglas za kupovinu objekta, na koji nije stigla nijedna ponuda. Isto se desilo 2017. i 2018.
U međuvremenu, Glavna služba za reviziju javnog sektora BiH je poručila da je potrebno utvrditi stvarne uzroke zastoja u nabavci zgrade UIO i pokušati ih riješiti. Ako to nije moguće, revizori su preporučili da se odobreni novac prebaci drugim institucijama BiH kako bi bili finansirani drugi projekti značajni za BiH.
Pritisak javnosti
Novi javni oglas, ko zna koji po redu, raspisan je 3. decembra 2020. i tada su propisane tražene površine poslovnog prostora: 8.500 kvadrata kancelarijskog prostora za Glavnu kacelariju UIO, te 3.500 kvadrata kacelarijskog i 3.000 metara kvadratnih tehničkog prostora za potrebe Regionalnog centra Banjaluka. Tek tada je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda. Ona se u odgovoru UIO ne navodi, ali je poznato da je zgradu u Banjaluci ponudio Grand trejd, biznismena Mile Radišića.
Međutim, tada nastupa novi problem – ponuđena zgrada, prema procjeni vještaka, vrijedi 98,5 miliona KM sa PDV, dakle mnogo više od predviđenog budžeta. UIO je u međuvremenu od Savjeta ministara zatražila da joj bude obezbijeđen nedostajući novac kako bi zgrada konačno bila kupljena. Savjet ministara BiH se tada našao pod pritiskom javnosti i opozicije, koja je kroz Predstavnički dom BiH progurala inicijativu za obustavljanje nabavke objekta. Uz obrazloženje da nije vrijeme da se u krizna vremena zgrada plaća gotovo 100 miliona KM, navodno sve uz prethodni dogovor vlasti i biznismena.
Ovaj put, u odgovoru na Inicijativu Predstavničkog doma, Savjet ministara BiH se „krije“ iza stava UIO, koja otvoreno poziva da joj se obezbijedi nedostajući novac.
– Još jednom apelujemo da nadležne institucije BiH shvate značaj Uprave za indirektno oporezivanje za finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH, te molimo da se iznađe rješenje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za nabavku adekvatnog poslovnog objekta u Banjaluci – stoji u odgovoru iz UIO BiH.
Predsjednici Ujedinjene Srpske i Pokreta za Bijeljinu Nenad Stevandić i Milenko Mitrović potpisali su danas koalicioni sporazum o zajedničkom nastupu u Izbornoj jedinici šest na predstojećim opštim izborima u BiH.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da ove dvije stranke dijele iste vrijednosti, već sprovode zajedničke projekte i djeluju u istom odborničkom klubu u gradskom parlamentu u Bijeljini.
“Mi ne želimo da gasimo druge partije i da ih preuzimamo, nego da sa njima sarađujemo, jer princip ujedinjenja nije princip osvajanja, nego dijeljenja istih vrijednosti i mišljenja”, rekao je Stevandić.
On ističe da je princip djelovanja obe stranke da otvaraju put mlađim ljudima, a ne zatvaraju ostalima. Stevandić kaže da su u Ujedinjenoj Srpskoj ponosni na to što su zapošljavali najbolje svršene studente koji su zahvaljujući tome ostali u Republici Srpskoj.
“Mi smo partija koja najduže sarađuje sa SNS-om u Srbiji i nadam se da smo uspješno prepisali veliki broj njihovih dobrih poteza”, rekao je Stevandić.
On je istakao da će fabrika liftova u Stanarima, gdje Ujedinjena Srpska ima vlast, “biti jedina koja će ove godine biti otvorena u Republici Srpskoj”.
“Dakle, mi radimo i razvojnu politiku, dosljedno zastupamo interese Republike Srpske i nacionalnu politiku, smatramo da smo uvaženi članovi društva gdje pripadamo i da je to najbolja preporuka da mi ono što pričamo, to i uradimo”, rekao je Stevandić.
On je istakao da su Semberiji potrebne investicije u poljoprivredu i turizam.
Predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske u Bijeljini Milan Trninić rekao je da sa Pokretom za Bijeljinu odlično sarađuju i već zajedno djeluju u klubu odbornika u Skupštini grada Bijeljina.
On je precizirao da je koalicionim sporazumom planirana zajednička lista ove dvije stranke sa ukupno 14 kandidata, od kojih će dva biti iz Pokreta za Bijeljinu, a 12 iz Ujedinjene Srpske sa područja cijele Izborne jedinice šest.
Predsjednik Pokreta za Bijeljinu Milenko Mitrović rekao je da na predstojećim izborima očekuju zajedničko osvajanje jednog poslaničkog mandata, kao i da će premašiti prethodni izborni rezultat Pokreta za Bijeljinu kada su osvojili 2.000 glasova.
On smatra da zajedno sa Ujedinjenom Srpskom mogu napraviti dobre rezultate.
U Bijeljini je nakon danas održana i sjednica regionalnog odbora Izborne jedinice šest.
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, zakazana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, biće održana u ponedjeljak, 20. juna, odlučeno je na današnjoj sjednici Kolegijuma Narodne skupštine.
Sjednica je zakazana za 11.00 časova, najavljeno je iz Narodne skupštine Srpske.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je da se parlament Srpske izjasni o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, usvojenoj bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH održanoj 8. juna.
Dodik je ovu odluku proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.
Po Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je 16. jun simbol otpora, odbrane i stradanja srpskog naroda na području Sarajevsko-romanijske regije u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
“Govoriti o odbrani Sarajevsko-romanijske regije ne može se govoriti samo 16. juna, jer bi to bio grijeh. Ogromna žrtva ne dozvoljava da zaboravimo junaštvo i hrabrost srpskog naroda sa područja ove regije koji je svakodnevno prolazio kroz teške i velike vojne akcije i uprkos svemu istrpjeli i odbranili svoja ognjišta i svoju teritoriju”, naglasio je Dodik u izjavi za Srnu povodom 16. juna – Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije.
Dodik je rekao da je u presudnim trenucima za očuvanje Republike Srpske, Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske bio nosilac odbrane i otpora, čiji su pripadnici tokom cijelog rata odolijevali znatno brojnijem neprijatelju koji je nastojao da uđe na srpsku teritoriju i da je presiječe.
O značaju i važnosti ovog datumu u novijoj srpskoj istoriji, rekao je Dodik, govori i podatak da se 16. juna odaje počast za 4.210 boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske koji su živote položili za slobodu i Republiku Srpsku.
“Ti hrabri ljudi, srpski borci i patriote, uspjeli su odbiti 35 neprijateljskih ofanziva. Zahvaljujući njihovoj žrtvi danas imamo slobodu i mir, imamo svoj grad Istočno Sarajevo koji je postao novi dom sarajevskih Srba i svoju Republiku Srpsku koja je i dan danas stalna meta napada”, naglasio je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH poručio je da srpski narod ne može ponosno i slobodno koračati u budućnost ako ne poštuje svoju prošlost, a na to ih upozorava i podsjeća skoro svaki datum u godini.
“Zaborav herojske sarajevsko-romanijske epopeje značio bi odricanje od prošlosti. Obilježavanjem ovako značajnih datuma ne samo da se čuva uspomena na nastradale, već se ne dozvoljava da se nad njima napravi još jedan zločin – da se njihovo stradanje zaboravi i da revizionizam pobijedi. Istorijske činjenice se vide na Vojničkom groblju Mali Zejtinlik i Spomen-crkvi Manastira Svetog velikomučenika Georgija na Ravnoj Romaniji, koji je izgrađen kao simbol otpora na ovom prostoru na čijim su zidovima uklesana imena 4.210 boraca poginulih u odbrani ove regije. Neka nam svima budu stalni podsjetnik na njihovu žrtvu i herojstvo, ali i opomena da ih zarad budućih pokoljenja nikada ne smijemo prepustiti zaboravu”, poručio je Dodik.
Sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, bit će održana danas. Razmatrat će se i dopune Zakona o PDV-u.
Predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona su predsjedavajući Doma naroda i predsjednik HDZ-a Dragan Čović te delegati HDZ-a Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak. Riječ je o prijedlogu koji je krajem aprila u parlamentarnu proceduru uputio Čović. Njime se tretira izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata Doma naroda i izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).
Delegati iz reda bošnjačkog naroda uložili su veto na ovaj prijedlog. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je kasnije, očitujući se po vetu, odlučio da Čovićev, odnosno HDZ-ov prijedlog nije štetan po nacionalne interese Bošnjaka.
Predsjednik HDZ-a ističe da su ovo “ograničene” izmjene i dopune Izbornog zakona, za koje smatra da se mogu implementirati do Općih izbora. Suština je da se njima osigura da isključivo Hrvati u Bosni i Hercegovini biraju člana Predsjedništva i delegati Doma naroda iz reda hrvatskog naroda te da Parlament Bosne i Hercegovine imenuje članove CIK-a.
Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine razmatrat će se i prijedlog dopuna Zakona o PDV-u. Predlagač dopuna je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Podrazumijeva snižavanja stope PDV-a za egzistencijalne potrepštine na pet posto te višu stopu PDV-a za luksuz – 22 posto. Zastupnički dom je ovaj prijedlog prihvatio u martu ove godine. Trenutno postoji jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto.
Početak sjednice Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je u 11 sati.
Streaming video usluga Disney Plus, koja je u vlasništvu kompanije Walt Disney Company, dostupna je u dodatne 42 zemlje i 11 novih teritorija, a među novim zemljama je takođe Bosna i Hercegovina.
Disney Plus je od utorka 14. juna dostupan korisnicima u Grčkoj, Turskoj, Poljskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj Republici i Hrvatskoj, a sada dolazi u još zemalja širom Evrope, Zapadne Azije i Afrike. U Južnu Afriku je stigao 18. maja, a širom Zapadne Azije i Sjeverne Afrike je dostupan od 8. juna.
Pored BiH gdje je već dostupan, korisnici će od 16. juna servisu moći pristupiti iz Austrije, Albanije, Alžira, Andore, Bahreina, Belgije, Bugarske, Danske, Egipta, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Islanda, Iraka, Irske, Izraela, Italije, Jordana, Kosova, Kuvajta, Latvije, Libanona, Libije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malte, Monaca, Crne Gore, Maroka, Sjeverne Makedonije, Norveške, Omana, Palestine, Poljske, Portugala, Katara, Rumunije, San Marina, Saudijske Arabije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Afrike, Španije, Švedske, Švicarske, Tunisa, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije, Vatikana i Jemena. Među novim teritorijama na kojima će Disney Plus biti dostupan su Farski Otoci, Francuska Polinezija, Francuske južne teritorije i druge.
Disney Plus je pokrenut u jesen 2019. godine u SAD-u, Kanadi i Holandiji, a trenutno ima oko 137,7 miliona pretplatnika. Servis nudi filmove, serije i emisije iz produkcije Disneya, Pixara, Marvela, Star Warsa i National Geographica. Na određenim međunarodnim tržištima dostupan je i sadržaj brenda Star koji nudi sadržaj kompanija 20th Century Studios, Disney Television Studios, FX i Searchlight Pictures.
Izvan Evrope, Disney Plus je pokrenut u Australiji, na Novom Zelandu, u Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Hong Kongu i širom Latinske Amerike. U Indiji je servis poznat kao Disney Plus Hotstar i lider je na tržištu, a pod istim imenom je prisutan u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu gdje ima značajno drugačiji poslovni model u odnosu na razvijenija tržišta.
Ukupno, od 16. juna će Disney Plus biti dostupan u 60 zemalja širom Evrope, Zapadne Azije i Afrike.
Cijena mjesečne pretplate iznosi 7,99 evra, dok godišnja pretplata košta 79,90 evra.
Bosna i Hercegovina pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu izgubila je spor zbog vica koji je tokom suđenja ispričao Mirko Simić, advokat iz Brčkog, i moraće da plati malo manje od 15.000 KM, saznaju “Nezavisne novine”.
Naime, Simić je u jednom sporu pred Apelacionim sudom Brčko distrikta ispričao vic o profesoru koji je od studenta tražio da navede i imena, a ne samo broj žrtava bombardovanja Hirošime, navodeći da ga je drugostepeni sud tretirao isto kao što je u toj šali profesor tretirao svoje studente.
Zbog ovog vica i priče Simić je, kako saznaju “Nezavisne novine”, kažnjen sa 1.000 KM zbog nepoštovanja suda. Poslije izricanja novčane kazne Simić se žalio Apelacionom sudu Brčko distrikta koji je u drugom sastavu potvrdio tu kaznu, a kasnije istu kaznu nakon žalbe potvrdio je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
“Sud prvo zapaža da je sporne primjedbe, koje su domaći sudovi smatrali uvredljivim, aplikant iznio u kontekstu sudskog postupka. Drugim riječima, one su iznesene pred forumom pred kojim je prirodno da su se prava njegovog klijenta trebala energično braniti. Nadalje, primjedbe su iznesene u žalbi, za razliku od kritike sudije koja je izrečena, na primjer, u medijima. Prema tome, šira javnost nije znala za njih. Prilikom razmatranja ovog predmeta domaći sudovi nisu dali dovoljno težine kontekstu u kojem su primjedbe iznesene”, navodi se, između ostalog, u odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
U suštini, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je Apelacioni sud Brčko distrikta kažnjavajući Simića utvrdio da je prekršen član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, u kojem se, između ostalog, navodi da:
“Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice”.
Kada je riječ o kazni koju će platiti BiH, odnosno Brčko distrikt, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je tužena u roku od tri mjeseca dužna platiti 510 evra, kao i svaki porez koji se može zaračunati na ime materijalne štete, zatim 4.500 evra sa porezima koji se mogu zaračunati na ime nematerijalne štete, te 2.550 evra sa porezima na ime troškova i zadataka.
Sam Simić ističe da je kažnjen jer je prilikom izjavljivanja revizije na presudu Apelacionog odjeljenja naveo da je tužiocu stavljen prevelik teret dokazivanja, što ga je podsjetilo na anegdotu o studentu, profesoru i Hirošimi, kada profesor od studenta traži i imena.
“Odbili su reviziju i onda u tom predmetu to isto vijeće je zaključilo da sam vrijeđao sud i odlučili su da me kazne sa 1.000 KM. Nakon toga sam se žalio, formirano je Vijeće u kojem je učestvovala čak i uvrijeđena sutkinja, što je nemoguće, ali kod njih sve može. Onda sam uložio apelaciju Ustavnom sudu BiH koji je odbio, a tek nakon toga smo izjavili predstavku u Strazbur. Presuda iz Strazbura je konačna i obavezujuća za BiH i oni su zaključili da je bilo neopravdano kažnjavanje jer se radilo samo u okviru predmeta, nigdje javno”, rekao je Simić za “Nezavisne novine”.
Vic koji je sud u Brčkom smatrao uvredljivim
Tri studenta polažu ispit iz istorije. Dvojica imaju “štelu”, dok treći nema. Postavlja profesor pitanje prvom studentu:
“Kolega, recite nam sve što znate o prvoj upotrebi atomske bombe.”
“Bačena je 6. avgusta 1945. na Hirošimu.”
“Dobro, dobro, dovoljno za osmicu. Sljedeći!
Kolega, isto pitanje.”
“Bačena je 6. avgusta 1945. na Hirošimu. Bacili su je Amerikanci.”
“Odlično, kolega, dovoljno za devetku.”
Nakon toga na ispit ulazi student koji nema “štelu”, a profesor mu postavlja isto pitanje. Student, osim toga što kaže da je bačena 6. avgusta 1945. godine, nastavlja priču da je bomba pala u 8.15 po lokalnom vremenu, da je bila teška četiri tone, duga tri metra i da se radilo o uranskoj bombi imena “Little Boy” koju je nosio američki bombarder “Enola Gay” itd. Poslije desetominutne priče o brzini bombe, udarnom talasu, plamenu koji je uslijedio, krateru koji je napravila itd, student ispit završava informacijom da je poginulo 140.000 ljudi te da su mnogi umirali godinama kasnije.
“Imena, kolega, imena žrtava ukoliko hoćete šesticu”, rekao je profesor.