Kategorija: Vijesti

Kažnjena 51 politička partija u BiH

Centralna izborna komisija BiH (CIK) nakon revizije finansijskih izvještaja političkih partija za 2019. godinu kaznila je 51 političku partiju, a najveća kazna u iznosu od 27.000 KM izrečena je PDP.

Osim PDP, sa 20.200 KM kažnjena je SP, SDP sa 15.500 KM, SDA sa 10.500 KM kao i Ujedinjena Srpska, dok je SDS dobio kaznu od 10.000 KM, a Stranka za BiH 20.000 KM, rečeno je na današnjoj sjednici CIK.

Među kažnjenim su i DNS sa 6.800 KM, SNSD sa 5.700 KM, HDZ sa 8.000 KM, DF sa 6.500 KM, SBB BiH sa 5.700 KM.

Kako je navedeno sve partije su prekršile član Zakona o finansiranju političkih stranaka u kojem se navodi da se sredstva koja politička partija prikupi kroz članarine, putem donacija ili iz budžeta mogu koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom.

Na sjednici je rečeno da političke partije imaju mogućnost žalbe, kao i da je prilikom utvrđivanja sankcije vođeno računa o ekonomskom stanju stranke, kao i da su razmatrane olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

Prilikom utvrđivanja sankcije vođeno je računa i o tome da li je stranka po sličnim ili istim osnovama kažnjavanja ranije, rečeno je na sjednici prilikom iznošenja prijedlog odluka o sankcionisanju političkih stranaka radi kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka u 2019. godini.

16 Juna, 2022
Dodik: Velika očekivanja od sastanka sa Putinom

Očekivanja od sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom su velika, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Dodik je za RTRS rekao da je njegov današnji sastanak sa ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom bio i neka vrsta pripremnog sastanka sa Putinom.

“Imamo nešto važnijih tema za razgovor, oni su svakako ekonomske prirode. Pokušaću da saznam ono što mene interesuje na političkom planu, njegove procjene i opservacije dokle bi to moglo da traje, kako će svijet izgledati poslije”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da “mi moramo da razmišljamo šta će se desiti i nama u novoj konstelaciji odnosa”.

“Oni su nam rekli da ne napuštaju svoje prijatelje , da i dalje stoje iza prijatelja koji dijeli iste vrijednosti, a to su one identitetske vrijednosti vezano za narod, državu i sve ono što je važno. Veoma sam zadovoljan činjenicom da se stvari ovdje odvijaju u skladu sa ranijim planovima i da ću već sutra razgovarati i sa Putinom i sa generalnim direktorom Gasproma”, naglasio je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da je sa Lavrovom razgovarao i o ALTEA misiji.

“Oni ne žele da ugroze stabilnost po bilo kom pitanju u BiH i oni će apsolutno racionalno pristupiti tom pitanju u Savjetu bezbjednosti. Uvjeren samda će se pratiti i na neki način odobriti naše mišljenje o tome da ALTEU treba produžiti i da je to nešto što može da izgradi neko povjerenje u BiH. Јa mogu sada javno da kažem da je Lavrov razumio to pitanje, mi ćemo ostati u kontaktu po tome i potpuno sam siguran da ALTEA kao misija neće biti ugrožena u BiH”, poručio je Dodik.

16 Juna, 2022
Dodik: “Akcenat na ulaganjima u Srpsku”
Sa ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom razgovarao sam o mnogim važnim pitanjima, a akcenat je bio na ulaganjima u Republiku Srpsku, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa šefom ruske diplomatije.

Dodik je za RTRS istakao da je Lavrov potvrdio da tema o gasovodu nije skinuta sa dnevnog reda.
- Treba da nađemo načine kako ćemo nastaviti taj projekat, kao i onaj vezano za tečni gas koji smo razvijali zajedno sa Gaspromom u Zvorniku gdje su već riješeni lokacijski poslovi i nabavljena oprema. Preostaje samo da se to kompletira. Mi smatramo da je sasvim normalno i potrebno za nas, našu privredu i naše stanovništvo da obezbijedimo nesumnjive izvore snabdijevanja i u tom pogledu apsolutna je naša podrška svim tim projektima i želimo da to nastavimo – rekao je Dodik.
Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila i termoelektrane na gas.
- Sutra ću nastaviti da o tome razgovaram i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i direktorom Gasproma – poručio je Dodik.
Nezaobilazna tema je bila rusko-srpski hram u Banjaluci koji gradimo.
- Iskazali su spremnost da se u nekoj fazi uključe u finalizaciju izgradnje hrama – rekao je Dodik.
Na sastanku je, kaže Dodik, bilo riječi i o situaciji u Ukrajini.
- Naravno, moje zalaganje je išlo u tom smjeru da se što prije završe sukobi, da se uspostave pregovori i da se normalizuje situacija i oni to jednako isto tako žele – naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da se Lavrov zahvalio na činjenici da “mi nismo bili ti koji smo bili spremni podržati sankcije Ruskoj federaciji”.
- Oni to dobro primjećuju. To je za njih beznačajna priča u ekonomsko – finansijskom smislu, ali je isto tako ogromna stvar u moralno – političkom smislu da se ne uvode sankcije jer to se čita kao osuda za krivicu. Naravno, s naše strane je apsolutno rečeno da mi ne smatramo da treba uvoditi te sankcije – istakao je Dodik.
16 Juna, 2022
Dodik: Zapad se ljuti zbog toga što BiH nije uvela sankcije Rusiji
BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji i Zapad se ljuti zbog toga, žele da provode svoje politike u regionu, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sastanku sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Sankt Peterburgu.

Dodik je informisao Lavrova da i “francuski predsjednik Emanuel Makron uvodi specijalnog predstavnika u BiH što dovoljno govori o pokušaju uticaja, a iste predstavnike uveli su i SAD I Velika Britanija”.
- Čekaju nas izbori, zapadnjaci promovišu svoje strukture i tu će biti teška politička borba. Nemam namjeru da izgubim – istakao je Dodik.
Šef ruske diplomatije je rekao da Rusija zna sada ko su joj prijatelji.
- Vi čuvate Dejtonski mirovni sporazum – poručio je Lavrov.
Dodik se saglasio s Lavrovom o ovom pitanju, dodajući da je Zapad taj koji je srušio Dejtonski sporazum.
- Slažem se sa Vašom ocjenom u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zapad je srušio Dejton. Činjenica da se trude da za visokog predstavnika stave nelegitimnu osobu, dovoljno govori. On je karikatura – rekao je Dodik.
Dodik je dodao da Srpska mora da se bori za slovo Dejtonskog sporazuma.
- Osnovni proces je da li se mi pridružujemo sankcijama Rusiji. Vi znate da mi to ne dopuštamo, drugi u BiH to žele, ali formalno-pravno BiH nije uvela sankcije – naglasio je Dodik.
On je zahvalio Rusiji za cijene gasa, koje nisu rasle, ni za Srpsku, ali ni za FBiH, koja je najveći potrošač gasa u BiH.

Šef ruske diplomatije izjavio je da su EU i Velika Britanija kolonijalna mašina i istakao da je srpski član Predsjedništva BiH jedini od članova ove institucije koji se bori za Dejtonski sporazum.

Lavrov je tokom susreta u Sankt Peterburgu sa Dodikom rekao da zapadnjaci nastoje da odvlače pažnju od domaćih problema.

Lavrov je podsjetio da je bivši evropski komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini govorila da Rusija ne treba bude na Balkanu jer je to teritorija EU.
- Oni su kolonijalna mašina – rekao je Lavrov.
Srpski član Predsjedništva BiH je izjavio da stranci žele ili podanike ili štićenike u BiH, te da je uloga Britanaca sada veoma ekspanzivna.

Dodik je naglasio je da je britanska politika uvijek antisrpska.
- Nikako da nas puste na miru, da sami uređujemo svoju zemlju – rekao je Dodik.
Dodik učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu gdje će se sutra sastati i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
16 Juna, 2022
Dodik: Zapad želi samo poslušnike

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu da je Balkan okusio snagu SAD te da Velika Britanija koja je napustila EU sada pokušava da preuzme određenu ulogu na tom prostoru.

“Dominantno je narativ da treba spriječiti maligni ruski uticaj kako oni to kažu. Naravno da ima uticaj ali nije maligni. Rusi nisu bacali osiromašeni uranijum. Zapadni svijet je odvojio Kovosov i rekao da mogu biti samostalna država, nisu vodili računa o teritorijalnom integritetu Srbije, a sada govore o teritorijalnom integritetu Ukrajine”, rekao je Dodik na jednom od panela Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

On je rekao da je u svijetu evidentan deficit lidera te da Bosna i Hercegovina ostaje i dalje nestabilna i pod protektoratom zapadnog svijeta.

“Sav problem tog pristupa je što je zapad želio da ima poslušnike i mislim da je došlo do kraha tog sistema”, rekao je Dodik naglašavajući da zapadnim vrijednostima ne može da se vjeruje.

Govoreći o sukobu Rusije i Ukrajine, Dodik je rekao da se radi o globalnom odmjeravanju snaga u kojem zapad želi da dobije rat u kojem ne učestvuje, pitajući se kako je to moguće.

“Do zadnjeg ukrajinca se vodi rat kako bi se Rusija dovela u poziciju da opet bude slaba i isporuči svoje resurse”, rekao je Dodik.,

On je ponovio da BiH nije uvela sankcije Rusiji te da je BiH zbog toga pod velikim pritiskom. Takođe, Dodik je rekao da na globalnoj sceni postoji nekoliko važnih sistemskih kriza, koje traže ozbiljne analize.

16 Juna, 2022
Višković položio vijenac na Zejtinliku i uručio zahvalnicu Đorđu Mihailoviću

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković nastavio je višednevnu posjetu Grčkoj polaganjem vijenaca na srpskom vojničkom groblju na Zejtinliku u Solunu.
Višković je uručio zahvalnicu Đorđu Mihailoviću, čuvaru srpskog vojničkog groblja Zejtinlik u Solunu.

Premijer Srpske danas bi trebalo da posjeti Privrednu komoru u Solunu i Predstavništvo Republike Srpske, prenosi RTRS.

Višković se juče sastao sa direktorom preduzeća Alumil, predsjednikom Grčko-srpske privredne komore, gradonačelnikom Soluna i rektorom Aristotelovog univerziteta.

Grčko–srpskoj privrednoj komori u Solunu premijer je predstavio potencijale Srpske za investiranje, ističući da Republika Srpska nudi privredni ambijent koji je najpovoljniji u BiH, a i šire.

16 Juna, 2022
Glavni tužilac BiH o slučaju “Dobrovoljačka”

Tužilaštvo BiH neće oklijevati da predloži određivanje pritvora za neka od optuženih lica, ako zbog predmeta “Dobrovoljačka” bude pritiska na postupajuće sudije i svjedoke, upozorio je glavni tužilac BiH Milanko Kajganić.

Bitno nam je da nema pritiska na sud, odnosno postupajuće sudije. Ali ukoliko ga bude, to jest, ako tužilaštvo prepozna da ima ometanja rada pravosuđa, u tom slučaju pokrenuće istražne radnje i postupiti u skladu sa zakonskim odredbama – istakao je Kajganić.

On je za beogradsku “Politiku” rekao da Tužilaštvo BiH isto tako neće oklijevati da reaguje ni u slučaju ako bude pritisaka na svjedoke.

– Odgovor će biti predlaganje zakonskih mjera, što ne isključuje ni eventualno određivanje pritvora za neka od optuženih lica – istakao je Kajganić.

Kajganić je napomenuo da je pažnja Tužilaštva BiH sada fokusirana isključivo na zakazivanje glavnog pretresa.

On je rekao da je tužilaštvo, poštujući odluku Ustavnog suda BiH da se riješi pitanje prigovora na obustavu istrage u predmetu “Dobrovoljačka”, postupalo u okviru svojih zakonskih nadležnosti.

Prema njegovim riječima, tužilaštvo je sprovelo opsežnu istragu i nakon svih prikupljenih dokaza podiglo optužnicu, koju je Sud BiH u potpunosti potvrdio, jer je ocijenio da u njoj ima dovoljno osnova i sumnje da su radnje koje se desetorici optuženih stavljaju na teret dovoljno potkrijepljene dostavljenim dokazima.

– Ne osvrćemo se na bilo kakve prigovore na adresu tužilaštva, kao ni na pritiske od optuženih ili lica koja su sa njima povezana, jer oni ne mogu imati nikakvog uticaja na rad tužilaštva, koje u ovom predmetu postupa na isti način kao i u svakom drugom – naglasio je Kajganić.

Ejup Ganić
Sud BiH potvrdio je prošlog mjeseca optužnicu protiv 10 osumnjičenih za zločine počinjene prilikom napada na kolonu bivše JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a prvooptuženi je Ejup Ganić.

“Politika” navodi da zbog toga u posljednje vrijeme iz Ganićevog pravnog tima stižu i direktne prijetnje glavnom tužiocu Milanku Kajganiću, kao i postupajućem sudiji Braci Stuparu.

Pojedini mediji u Sarajevu javljaju da su optuženi u ovom predmetu uputili i dopis Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Kristijanu Šmitu i pojedinim stranim ambasadorima u BiH, kao i haškom Mehanizmu, tražeći od njih “adekvatnu reakciju”.

16 Juna, 2022
Dodik u posjeti Rusiji, danas se sastaje sa Lavrovom i direktorom “Gasproma”

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će se danas u Sankt Peterburgu sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejem Lavrovom i generalnim direktorom “Gasproma” Aleksejem Milerom.

On je naveo da će se sutra popodne u Sankt Peterburgu sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dodik je rekao da će danas na zvaničnom otvaranju Međunarodnog ekonomskog foruma, koji počinje u 13 časova po lokalnom vremenu, iznijeti svoj govor.

– Želim da iskažem naše zabrinutosti i poglede vezano za aktuelnu situaciju – rekao je Dodik za ATV.

On je izrazio zadovoljstvo što već tradicionalno dolazi na ovaj forum u Peterbugru, dodajući da je važno biti tu i čuti ljude koji su uključeni u globalna kretanja na ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu.

Dodik je podsjetio da je prošle godine u Rusiji razgovarano o važnim pitanjima ekonomske saradnje.

– Želim da ojačam naše dogovore od ranije, da oni imaju podršku sada i u ovakvim uslovima i da vidimo koji su modaliteti da možemo da ih realizujemo. Oni su isključivo, da ne bude nekih spekulacija u vezi sa izgradnjom gasovoda, dvije elektrane na gas, dogovor oko izgradnje solarnih panela i električne eneregije na bazi toga – naveo je Dodik.

Dodik kaže da se želi vidjeti kako će se svijet kretati i kakvi su odnosi.

– Ne samo da je situacija u Ukrajini ratna nego se i svijet dosta destabilizovao i u pogledu energetske situacije, mnogi energenti su mnogo skuplji nego ranije. Želimo da čujemo procjene ovdje dokle će se to kretati, zna se da je Rusija značajan izvoznik energenata, danas najvažnijih u svijetu, kao i jedan od najvažnijih izvoznika hrane, prije svega pšenice – istakao je Dodik.

On je izrazio uvjerenje da će u Sankt Peterburgu biti završen dogovor u vezi sa gasom, te da se nada da će cijene biti iste kao i što ima Srbija.

Dodik ističe da u Rusiji znaju da BiH nije uvela sankcije Rusiji, da postoje neki pokušaji na multilateralnom planu neodgovornih ambasadora koji krše Ustav i zakone BiH da izražavaju neke svoje stavove.

– Ali Rusija je samom činjenicom da je prihvatila da Sarajevu isporuči određenu količinu gasa po stabilnim starim cijenama pokazala da apsolutno razumije tu situciju. Ja želim da samo dodatno pojasnim tu situaciju – dodao je on.

On je naglasio da Srpska nije spremna da bude dio sankcija prema Rusiji.

– Ovo nije sukob u koji smo mi upleteni i ne treba da imamo nikakve konsekvence. Ne želimo da budemo ni na jednoj strani svega toga, a nekima to nije dovoljno nego bi a priori da se svrstavamo. Nas niko nije pitao kada je to počinjalo, niti nas treba pitati sada kada traje – rekao je Dodik.

16 Juna, 2022
Aerodrom u Trebinju ponovo na dnevnom redu

Pred članovima Predsjedništva BiH na idućoj sjednici trebao bi da se nađe dokument o izgradnji aerodroma u Trebinju, a o ovom strateškom projektu biće riječi i na današnjem sastanku sa predstavnicima Srbije u najvećoj lokalnoj zajednici u Hercegovini.
Potvrdio je to ministar komunikacije i transporta BiH Vojin Mitrović.

“Riječ je o prijedlogu osnova za vođenje pregovora između BiH i Srbije radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju. Taj dokument je početkom ovog mjeseca upućen ka Predsjedništvu i mi smo urgirali da ta tačka bude uvršena u dnevni red njihove iduće sjednice”, rekao je “Glasu Srpske” Mitrović.

On očekuje da taj dokument dobije zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

“Nakon toga ćemo odmah pristupiti pokretanju i usaglašavanju samog memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju. Nakon toga taj dokument biće upućen u Savjet ministara pa ponovo u Predsjedništvo BiH, koje treba da donese konačnu odluku o memorandumu koji se odnosi na strateški projekat koji realizuju dvije zemlje”, pojasnio je Mitrović.

Podsjetio je da je njihov prvobitni plan bio da dokument ne bude razmatran po dva puta na sjednicama Savjeta ministara i Predsjedništva.

“Tražili smo da sve te ide po pojednostavljenoj ili ubrzanoj proceduri, ali to nije prihvaćeno. Strukture iz Sarajeva jednostavno nisu tako željele. Vidjećemo ishod svega. Ja za danas imam i zakazan sastanak u Trebinju sa direktorom “Aerodroma Srbije” upravo kada je riječ o realizaciji tog značajnog projekta”, kazao je Mitrović.

Sastanku će prisustvovati i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

“Svi ćemo zajedno analizirati dokle smo stigli i šta možemo da uradimo kada je riječ o izgradnji aerodroma u Trebinju. Ne odustajemo od toga projekta, koji ne samo da bi uticao na razvoj Hercegovine već čitave BiH”, podvukao je Ćurić za “Glas”.

Dokument pod nazivom “Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju” između BiH i Srbije usvojio je Savjet ministara krajem marta. Takva forma dokumenta usvojena je nakon što je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković povukla saglasnost na nacrt memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju između dvije zemlje. Nedugo nakon takvog poteza Turkovićeve gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je Savjetu ministara pismo u kojem je naveo da treba obustaviti sve aktivnosti na izgradnji aerodroma u Trebinju. Iako Sarajevo opstruiše realizaciju ovog projekta u Hercegovini, Srpska nastavlja sa daljim aktivnostima u vezi sa pribavljanjem dokumentacije za izgradnju aerodroma u Trebinju.

Povezivanje

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović kazala je nedavno “Glasu Srpske” da je gradnja aerodroma u Trebinju važna za povezivanje u regionu, kao i razvoj turizma i privrede u BiH.

“Žao mi je što aerodrom još nije izgrađen, jer smo imali plan kako da to bude urađeno i završeno mnogo ranije”, navela je Mihajlovićeva.

16 Juna, 2022
Ruta preko Balkana opet vrvi od migranata

Na zapadnobalkanskoj ruti je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen najveći porast broja ilegalnih migranata, navedeno je u najnovijem izvještaju Frontexa za period od januara do maja ove godine.

Prema ovom izvještaju, u tom periodu je na zapadnobalkanskoj ruti registrovano 40.675 ilegalnih migranata, što, kako ističu, čini polovinu ukupnog broja migranata.

U odnosu na prethodni period, kako je naglašeno, broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti povećan je za 167 odsto, a većinom se radi o migrantima iz Sirije i Avganistana.

“Ovaj broj na zapadnom Balkanu je gotovo tri puta veći nego u istom periodu lani. Većina ljudi detektovanih na ovoj ruti su već neko vrijeme tražili način da uđu u EU”, naglašeno je u izvještaju, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

U maju je, kako je naglašeno, zabilježeno 12.088 novopristiglih migranata na zapadnobalkanskoj ruti, odnosno dvostruko više nego što je zabilježeno do tada.

U apsolutnim brojevima na cijeloj teritoriji Evrope, kako je istaknuto, u maju je udvostručen broj migranata u odnosu na prethodni mjesec.

Što se tiče ukupnog broja ilegalnih migranata u Evropi, kako kažu u Frontexu, u prvih pet mjeseci zabilježeno je 86.420 ilegalnih migranata, što je, kako je istaknuto, za 82 odsto više nego lani.

Napomene radi, u ove podatke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine, koje imaju drugačiji pravni status u odnosu na kategoriju ekonomskih migranata, kako se vode ove grupe. U Frontexu kažu da je u Evropi zaključno s krajem maja registrovano oko 5,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine, koji su u EU ušli iz Ukrajine i Moldavije.

U maju je registrovano 23.500 novopristiglih migranata na teritoriji Evrope, što je, kako je naglašeno, 75 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

Nakon zapadnobalkanske rute, u istom periodu su bile najaktivnije rute preko centralnog i istočnog Mediterana.

“Broj detektovanih migranata na istočnomediteranskoj ruti nastavio je da raste i dosegao je broj od 13.668 migranata u analiziranom periodu, što je 116 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Broj registrovanih migranata na Kipru značajno je porastao u poređenju s prošlom godinom, i to za 213 odsto, što znači da je na ovoj ruti registrovano dva od svaka tri ilegalna prelaska granice. Većina migranata je porijeklom iz Nigerije, Sirije i Konga”, naglasili su.

Adnan Beganović, portparol Policije Unsko-sanskog kantona, kaže za “Nezavisne novine” da je, prema podacima Ministarstva bezbjednosti, u dva kampa na području kantona trenutno registrovano oko 500 migranata.

Međutim, kako kaže, toplije vrijeme je dovelo do većeg kretanja migranata, koji traže način da se prebace na teritoriju Hrvatske, odnosno EU.

“Pretežno se kreću po rubnim dijelovima gradova i opština i idu ka granici. Bitno je naglasiti da bezbjednost nije ugrožena, nemamo zabilježenih krivičnih djela niti incidenata ni kad su migranti u pitanju ni kada je u pitanju lokalna populacija u odnosu na migrante”, istakao je on.

16 Juna, 2022