Na sjednici Skupštine akcionara “Hidroelektrana na Trebišnjici” (HET), koja se održava u Trebinju, nije usvojena odluka o dokapitalizaciji tog preduzeća jer je Matično preduzeće “Elektroprivrede Republike Srpske” (ERS), koje je većinski vlasnik HET-a, bilo suzdražno prilikom glasanja, piše portal Capital.
Pred Skupštinu akcionara HET-a stavljene su na glasanje, između ostalog, Odluka o povećanju kapitala HET-a i Odluka o II (drugoj) emisiji redovnih (običnih) akcija HET-a javnom ponudom, a koje su podrazumijevale da se to preduzeće dokapitalizuje emisijom 435 miliona akcija javnom ponudom na Banjalučkoj berzi.
Iz Elektroprivrede RepublikeSrpske su ranije isticali da bi nakon dokapitalizacije Matično preduzeće zadržalo 65 odsto vlasništva, a fondovi 15 odsto, čime bi to preduzeće i dalje ostalo u vlasništvu Republike Srpske.
Manjinski akcionari HET-a saopštili su prije tri dana da podržavaju povećanje kapitala javnom ponudom akcija na Banjalučkoj berzi, ali da cijena po kojoj se akcije prodaju treba da bude 13 puta veća.
Kategorija: Vijesti
-
ERS odustao od plana: Skupština akcionara nije usvojila odluku o dokapitalizaciji HET-a
-
“Erdogan je predložio sastanak” Iako Izetbegović tvrdi suprotno, nije riječ o pogrešnoj interpretaciji
Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Turske Redžepa Erdogana tokom sastanka u Ankari da je dogovoreno da ove zemlje, uz Hrvatsku, budu posrednici u razgovorima nacionalnih lidera u BiH o poboljšanju političkih odnosa su precizno prevedene, iako to lider SDA Bakir Izetbegović negira, prenose hrvatski mediji.
Izjave nakon sastanka Vučića i Erdogana demantuju Izetbegovića.
Prema Rojtersovom izvještaju, nakon susreta sa Vučićem, Erdogan je rekao da, “nakon ovih (srpskih) izbora, žele okupiti lidere tri naroda i držati sa njima sastanak”.
– Ovim sastankom preduzeli bismo korake ka očuvanju teritorijalnog integriteta BiH. Želimo okupiti trojicu lidera – Bošnjaka, Hrvata i Srba i postići ovaj cilj. O tome smo se složili. Razgovori bi se mogli održati u Istanbulu ili Beogradu – rekao je Erdogan.
Poslije susreta srpskog i turskog predsjendika, Izetbegović je rekao da “ne postoji dogovor o održavanju sastanka lidera tri naroda u BiH sa predsjednicima Turske i Srbije (i Hrvatske)”, ističući da je riječ o pogrešnoj interpretaciji.
– Riječ je, u stvari, o jednoj odavno dogovaranoj trilaterali BiH, Srbije i Turske. BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda – izjavio je Izetbegović.
Prema njegovim riječima, takav sastanak trilaterale uskoro treba da bude održan.
-
WHO: Već sada se treba pripremati za sljedeću pandemiju
Šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za vanredne situacije Michael Ryan je ukazao da se već sada treba pripremati za novu pandemiju.
Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), podsjetio je koliko je teškoća stvorila pandemija koronavirusa. Međutim, ukazao je da teškoće mogu biti i veće.
“Ispred nas su drugi izazovi i ako gledamo u budućnost, nemamo vitalan sistem koji će odgovoriti na njih. Mislim da smo suočeni s egzistencijalnom krizom”, rekao je i napomenuo da vakcine protiv koronavirusa nisu jednako distribuisane.Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, u više od 50 država još nije vakcinisano ni 25 posto njihovog stanovništva. Ryan je ocijenio da se samo saradnjom svih bitnih aktera može uspjeti u tome da se svakoj zemlji osigura dovoljan broj vakcina. Prema njegovim riječima, to niko ne može učniti sam. Očekuje da će se ponovo desiti pandemija.
“Svi su odgovorni zbog toga što su svi u riziku. Trebaju nam multilateralna transnacionalna rješenja s javno-privatnim angažmanom kako bismo imali robustan mehanizam. To ne znači samo okončanje ove pandemije, jer će nakon ove pandemije uslijediti nova pandemija”, upozorio je.
Ryan je naglasio da ono što se nauči u ovoj pandemiji odrediti kako će se čovječanstvo ponašati tokom nove pandemije. Mišljenja je da će se pandemija koronavirusa možda završiti ove godine, ali ako svim državama budu dostupni vakcine i lijekovi.
-
Pauer: Stegnućemo obruč oko korupcije
Centralni dio agende SAD i Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u BiH je borba protiv korupcije, rekla je danas Samanta Pauer, administratorka Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), u razgovoru s novinarima pisanih medija u BiH.
Pauerova, koja je danas stigla u BiH, rekla je da je centralni stub spoljne politike predsjednika Bajdena borba protiv korupcije, a da on, kao i državni sekretar Entoni Blinken i ona u ulozi glavnog administratora ove američke agencije, BiH posebnu pažnju posvećuju upravo u borbi protiv korupcije.
“Apsolutno ćete vidjeti naše poruke i našu akciju u području borbe protiv korupcije, koja će se vremenom sve više pojačavati, ali uvijek u duhu partnerstva. Mi smo ovdje u ulozi nekog ko podržava hrabre aktiviste, zvaničnike koji su u institucijama posvećeni borbi protiv korupcije, koji ponekad moraju da idu protiv opštih tendencija. Svima njima USAID želi pomoći, kao i nezavisnim medijima”, rekla je ona.
Rekla je da previše političkih lidera u ovoj zemlji stavlja korupciju u prvi plan kao način da se obogate i da uklone tragove korupcije, te je osudila zapaljivu aktivnost i retoriku, za koje je rekla da prate korupciju.
Naglasila je da će to biti poruka koju će prenijeti političkim liderima s kojima će se sresti i dodala da je neprihvatljivo što se toliko kasni sa sprovođenjem reformi koje bi BiH vodile ka Evropskoj uniji, a za članstvo u EU se, kako je podvukla, zalaže 75 odsto građana.
“Trenutni status kvo nije prihvatljiv. Odavno je bilo vrijeme da politički lideri u ovoj zemlji počnu da sprovode reforme, uključujući i uklanjanje diskriminatorskih odredaba iz Ustava koje onemogućavaju građanima da se mogu kandidovati na najviše političke funkcije u ovoj zemlji”, dodala je ona.
Zato je, kako je naglasila, od krucijalne važnosti da korupcija bude odbačena i da se prihvati i sprovede agenda 5+2 za zatvaranje OHRa i da se svi posvete evropskim reformama.
“SAD su veoma zabrinute zbog političkih zastoja koji se mogu opisati kao blokada. Sve dok državne institucije ne profunkcionišu, veoma je teško sprovesti bezbjednosne i političke reforme koje su potrebne za integracije koje ljudi u BiH žele”, rekla je Pauerova.
Govoreći o svojoj posjeti BiH, rekla je da se srela s mnogo aktivista i nezavisnih novinara te je dodala da SAD cijene ulogu koju mediji imaju u demokratizaciji i borbi protiv korupcije.
“SAD cijene nezavisne medije i duboko vjerujemo u važnost nezavisnih medija koji su oslobođeni političkih uticaja i koji mogu služiti kao izvor istinitih informacija u vrijeme kada je istina napadnuta i kada je mnogi izokreću za svoje političke ciljeve”, dodala je, uz napomenu da je korupcija u velikoj mjeri odgovorna za usporavanje napretka BiH.
Naglasila je i da je Balkan prostor s jednom od najbrže rastućih ekonomija u svijetu i najbrže rastući ekonomski region u Evropi, ali da građani BiH i dalje ne mogu da uberu plodove ekonomskog rasta zbog sistemske korupcije.
“Osim direktno onih koji imaju korist od korupcije, ni u jednom entitetu niti igdje u zemlji nećete naći one koji podržavaju korupciju. Samo ćete vidjeti iscrpljenost, očaj i tugu onih koji žive u okruženju koje ima toliko potencijala, ali gdje je ekonomska i politička moć koncentrisana u rukama malog broja ljudi”, rekla je ona.
SAD stoje uz narode u BiH
Prije susreta s novinarima, Samanta Pauer, administratorka USAIDa, u Sarajevu je najavila da će na sutrašnjem sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, osim razgovora o reformama, prenijeti i poruku predsjednika SAD Džoa Bajdena da SAD stoje uz narode u BiH.Odgovarajući na pitanja o radu bh. institucija i sankcijama srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ocijenila je da je prijetnja povlačenjem iz institucija na nivou BiH prijetnja stabilnosti koja je dogovorena prije 26 godina potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.
Kazala je da želi razgovarati o tome kako SAD mogu pomoći aspiracijama svih ljudi u BiH.
“To bi trebao da bude fokus institucija BiH kako razviti ekonomiju, kako otvarati nova radna mjesta, kako se boriti s pandemijom koja ponovo raste i u ovoj zemlji, kao i u mojoj”, rekla je Pauerova.
Dodala je da je boravila u BiH tokom ratnih dešavanja devedesetih godina te da joj je ovaj povratak u našu zemlju emotivan.
“Politika je naporna i teška, ali rat je strahovit”, naglasila je Pauerova.
Reagujuću na njene izjave, Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, istakao je da je Pauerova poslala loše poruke odmah na početku posjete BiH i pokazala da je nastavila s jednostranim pristupom.
-
Šarović tvrdi da će doći do drastičnog povećanja cijene struje: Vrše se netransparentne radnje u ERS
Vrše se netransparentne radnje po pitanju navodne dokapitalizacije HET-a, a Republika Srpska loše je počela i poslovanje u zajedničkom preduzeću sa Srbijom, u Hidroelektranama Gornja Drina, jer je bez raspisanih tendera potrošeno preko 20 miliona maraka za pripremne radove, izjavio je predsednik SDS-a Mirko Šarović, navodeći da slijedi drastično poskupljenje struje.
“U idućoj godini cijena električne energije će se drastično povećati, a 2024. godine još više, jer je Republika Srpska prošle godine donijela zakon koji propisuje da će u 2022. godini javni snabdijevač, a to je Elektroprivreda RS biti u obavezi da 50 odsto potrošnje električne energije plasira po regulisanim cijenama, kao što je to sada ali da 50 odsto mora da ide po tržišnim cijenama“, pojasnio je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.
On je kazao da je BiH, a time i Republike Srpska, pod sankcijama je Energetske zajednice već godinu dana.
“Pod sankcijama smo, uz to, moguće su i nove sankcije. Moguće je i da nam se ograniči izvoz električne energije”, dodao je on.
Šarović naglašava da u ovoj godini imamo povećanje cijene elekrtične energije i za privredu i za potrošače.
“Znači 50 odsto u idućoj godini će uticati tržišna cijena, u 2024. godini 75 odsto, što će dramatično da osjete posebno domaćinstva. 2025. godine će cijena 100 odsto biti samo tržišna, i to građanima treba da kažemo. Treba da znaju. Ove godine će se to prikrivati, zato što je izborna godina. Zašto se donio takav zakon, zašto će to sve da plate građani? To je već neko drugo pitanje”, zaključio je Šarović.
-
Bil Gejts upozorio na potencijalnu pandemiju goru od kovida
Bil Gejts, osnivač Microsofta, pozvao je bogate zemlje da ulože milijarde dolara u razvoj vakcina kako bismo se mogli pripremiti za sljedeću globalnu epidemiju.
Gejts je kazao da iako su delta i omikron varijante kovida 19 neke od najzaraznijih virusa do sada, u budućnosti bi nas mogao zadesiti jednako zarazni patogen, ali s mnogo većom stopom smrtnosti, piše Finacial Times, prenosi Index.
“Tako bi se mogla spriječiti veća šteta”
Fondacoja “Bill & Melinda Gates” i britanski “Wellcome Trust” donirali su 300 miliona dolara Koaliciji za inovacije u pripremi za epidemiju (CEPI), koja je pomogla pri formiranju programa Covax koji obezbjeđuje vakcine zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Organizacija nastoji prikupiti 3,5 milijardi dolara kako bi se moglo smanjiti razdoblje dobijanja nove vakcine na samo 100 dana. Gejts je kazao da su svjetski prioriteti “čudni” te da se danas filantropi i bogate vlade moraju uključiti u rješavanje problema nejednake raspodjele vakcina.
“Kada je riječ o trošenju milijardi za spasavanje triliona u smislu ekonomske štete i desetina miliona života, rekao bih da se radi o prilično dobroj polisi osiguranja”, rekao je Gejts, napominjući kako bi takav naizgled ogroman napor, čak i u ekonomskom smislu, spriječio mnogo goru štetu.
Gejts je rekao da su dva velika donatora razvoja vakcine tokom pandemije kovida 19, CEPI i američka vlada, bili “hrabri” jer su uložili u razvoj potencijalnih vakcina.
“Ostatku svijeta koji sebi ne može priuštiti takva ulaganja treba neko na njihovoj strani”
Profesorica Šeri Gagandip Kang, članica odbora CEPI-ja i virologinja na Christian Medical Collegeu u Velloreu u Indiji, rekla je da bi trebalo da očekujemo da će zemlje svoje nacionalne interese staviti na prvo mjesto.
“Ostatku svijeta koji si ne može priuštiti takva ulaganja treba neko na njihovoj strani. A CEPI je ta organizacija”, rekla je Kang.
Džeremi Farar, direktor Wellcome Trusta je rekao da je CEPI nastao prije pet godina nakon epidemije ebole.
“Sada živimo u, po mom mišljenju, eri češćih i složenijih epidemija i pandemija”, rekao je Farar.
-
Orban odgodio posjetu BiH
Viktor Orban, predsjednik Vlade Mađarske, odgodio je posjetu BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Savjeta ministara BiH.
Razlog odgađanja posjete je, kako nam je rečeno, komplikovana epidemiološka situacija u Mađarskoj
Orban je trebao doći u Sarajevo 25. januara na poziv predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije.
-
EUFOR predstavio bezbjednosnu situaciju: Problemi u BiH su političke prirode
Na današnjoj svečanoj primopredaji komandne dužnosti snaga EUFOR-a, koja je organizovana u bazi Butmir kod Sarajeva, bilo je riječi i o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
General Brice Houdet je naglasio kako je nedavno predstavio bezbjednosnu situaciju u BiH ambasadorima evropskih država te je pojasnio kako je trenutna kriza u BiH političke, a ne bezbjednosne prirode.
“Rekao sam da trenutne poteškoće imaju političku prirodu, a ne bezbjednosnu. Prije 26 godina sam bio ovdje i znao sam šta znače poteškoće bezbjednosne prirode i to nije slučaj danas. Još uvijek ima prostora za politički dijalog i ekonomske aktivnosti kako bi se situacija poboljšala”, rekao je Houdet.
Novoimenovani komandant EUFOR-a Anton Wessely također je izjavio kako ne želi komentarisati politička previranja u BiH, ali je jasno naglasio kako je EUFOR jedan od aktera koji rade na održavanju bezbjednosti u državi.
“Kao što su rekle kolege, ovo su pitanja političke prirode. Ne želim komentarisati političku retoriku, ali mi ćemo izvršavati našu misiju i mi smo jedan od aktera u BiH koji rade na održavanju sigurnosti i mi ćemo nadzirati situaciju. U okviru toga je pozitivna stvar upravo saradnja sa sigurnosnim agencijama i Oružanim snagama BiH. EUFOR će raditi svoj posao i nećemo se baviti hipotetičkim razmatranjima mogućih rezultata političkih previranja”, rekao je Wessely.
Na kraju, riječ je ponovno uzeo general Houdet, koji je poslao poruku kako međunarodna zajednica sigurno neće praviti greške kao što su one iz devedesetih godina.
“Postoji dio populacije u zemlji koju ova previranja plaše i to je nešto što moramo imati na umu. Ja sam živio ovdje u Sarajevu tokom rata. Najteže vrijeme, zimu 1993. godine, proveo sam u ovom gradu i imao sam priliku vidjeti kako je funkcionisao lanac komandovanja u okviru snaga UN-a. Postojao je izražen nedostatak odlučnosti u okviru lanca komandovanja na najvišem nivou u New Yorku”, rekao je Houdet.
Na kraju je zaključio kako svi znaju gdje su pravljene greške tokom devedesetih godina.
“Međunarodna zajednica se dobro sjeća svega onoga što je pogrešno urađeno devedesetih i znamo gdje smo griješili i zašto su se stvari dešavale kako su se dešavale. Odlučni smo da te greške ne ponovimo i ja sam apsolutno odlučan da se situacija nikada više ne pogorša do one mjere kako je to bilo prije 26 godina”, zaključio je general Houdet, prenosi Klix.ba.
-
General Anton Wessely preuzeo komandovanje EUFOR-om, poručili mu da neće biti dosadno
U vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva danas je održana svečana primopredaja komandne dužnosti snaga EUFOR-a u BiH, a dužnost komandanta je od Alexandera Platzera preuzeo austrijski general Anton Wessely.
U uvodnom dijelu konferencije sada već bivši komandant snaga EUFOR-a Alexander Platzer izjavio je kako se tokom upravljanja snagama EUFOR-a trudio da osigura mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
“Tokom svog mandata na ovoj funkciji usmjerio sam se na glavni zadatak EUFOR-a da pružimo podršku BiH i promoviramo stabilnost. Moj drugi fokus bilo je poboljšavanje spremnosti da odgovorimo na bilo koju situaciju. Na kraju, treći prioritet mi je bio da održim vidljivost EUFOR-a širom zemlje. Zaista se moram zahvaliti svim vojnicima i kolegama koji rade na predanosti. To su ljudi koji dolaze iz 19 zemalja i obavljaju izvanredan posao”, rekao je Platzer.
Nakon toga Platzer je izdvojio i najvažnije momente tokom komandovanja EUFOR-om.“Ako bih trebao izdvojiti najvažnije momente, to bi bila vježba ‘Brzi odgovor 21’, koja je bila primjer uspješne saradnje, produženje vojnog mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a i pomenuo bih donaciju EU od 10 miliona eura za deminerski bataljon Oružanih snaga BiH. Kada već pominjem Oružane snage BiH, moram reći da sam impresioniran pripadnicima ove vojske i njihovom profesionalnošću”, ističe Platzer.
Na kraju obraćanja Platzer je uputio poruku i novom komandantu.
“Na kraju, ostaje mi da poželim dobrodošlicu generalu Wesselyju, koji će održati kontinuitet ove misije. Kada sam došao na dužnost, Johann Sattler mi je rekao da mi ovdje neće biti dosadno i to je jedina poruka koju mogu poslati novom komandantu – ni tebi neće biti dosadno”, zaključio je Platzer.
Nakon toga novoimenovani komandant Anton Wessely je izjavio kako je velika čast preuzeti upravljanje snagama EUFOR-a u BiH.
“Meni je, kao nekome ko preuzima dužnost komandanta, lako reći šta ćemo raditi jer ćemo imati zadatak da nadograđujemo uspjehe koje su postigli vojnici pod prethodnom komandom. To znači da ćemo mi nastaviti podržavati aktivnosti i dodatne obuke koje bi uključile i predstavnike sigurnosnih institucija”, pojašnjava Wessely.
U kratkom obraćanju Wessely je također naglasio kako je najvažnije ostvariti vidljiv napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.“Ključna stvar koju ćemo se truditi da postignemo jeste mjerljiv napredak za sve ljude u BiH i to ćemo raditi kroz saradnju s vlastima i sigurnosnim institucijama, ali i predstavnicima međunarodne zajednice”, zaključio je Wessely.
Na kraju konferencije medijima se obratio i general Brice Houdet.
“General Platzer je veliki profesionalac koji je tokom komandovanja izuzetno predvodio snage uprkos teškoćama s kojima se suočavao. Imali smo pandemiju, a bilo je i puno političkih previranja, naročito u periodu produžavanja mandata EUFOR-a. Satima bih mogao govoriti o dobrim stvarima koje je Platzer postigao, ali najvažnije je to što je osigurao još jednu godinu mira. Budućnost je u rukama generala Wesselyja i očekujem i od njega da osigura još jednu godinu mira i to će biti najviše što on može postići”, rekao je Houdet. -
Turković nazvala bh. građane “razmaženim” i poručila: Svi mi imamo jako dobar život
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković komentirala je, između ostalog, materijalno stanje građana naše zemlje. Prema onome što je rekla, dalo bi se zaključiti da je u BiH sve “med i mlijeko”.
Turković je gostovala u programu televizije Hayat gdje je komentirala aktuelnu političku situaciju u BiH, a pred kraj intervjua analizirala je i ekonomsku situaciju u zemlji i njen utjecaj na život građana.
“Situacija svakim danom postaje sve bolja, znate. Ništa se ne dobiva bez napora i rada. Postojale su i druge zemlje, znate, evropske zemlje, moćne zemlje koje su prošle kroz to, kroz sukobe i negiranja, kroz puno historijskih upitnika. Ne znam zašto bismo mi bili pošteđeni i imali nekakav idiličan život. Treba da se dokažemo, da se izborimo”, navela je ona.
Na komentar novinarke da su ljudi možda umorni od borbe, Turković odgovara da “niko nema pravo biti umoran, ako ima nešto da pojede”.
“Niko ne treba da bude umoran od toga. Niko. Svi mi imamo jako dobar život. Onaj ko ima toplinu u domu, svjetlo, ko ima nešto da pojede, ne može biti umoran. Mislim da smo mi razmaženi”, ocijenila je ministrica.
Dodala je da nju u Sjednjenim Američkim Državama, kao vrhuncu razvoja demokratije i ljudskih prava, iznenadi kada vidi “šatore oko State Departmenta u Washingtonu, u koje su smješteni beskućnici”.
“Vi ovdje oko Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH i parlamenata nemate šatore s beskućnicima”, konstatovala je.
Na kraju je priznala da, kako kaže, tu i tamo i u BiH ima teških slučajeva.
“Mi imamo teških slučajeva, tu i tamo, ne treba zatvarati oči pred tim. Ali većina našeg naroda može sastaviti kraj s krajem. Ali kad se govori o većini naroda, mi imamo solidan život”, zaključila je Turković.