Kategorija: Vijesti

  • Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Kako je krenulo, skoro da neće biti istaknutijeg SDS-ovca sa kojim se Nebojša Vukanović neće posvađati. Već neko vrijeme tvrdi da ta stranka vodi kampanju protiv njega, a u najnovijoj seriji okomio se na Dragana Ćuzulana, bivšeg potpredsjednika i generalnog sekretara SDS-a.

    Vukanović piše da ga Ćuzulan napada preko jednog opozicionog portala koji je, tvrdi, odjednom prestao da objavljuje njegove tekstove. Za Ćuzulana tvrdi da kontroliše taj portal.

    “U najmanju ruku nekorektno, hinjski i podmuklo, a suzdržaću se i dalje od odgovora na uporne javne provokacije da ne bih dolio ulje na vatru, iako bi vjerujem jedan tekst bio dovoljan da se sve raspakuje i stvari pred javnosti izvedu na čistac. Meni ne smeta, nek pišu i govore šta hoće, ali je čudno da su se pojedini portali i analitičari iz opozicije pridružili snažnoj prljavoj kampanji”, kaže Vukanović.

    Tako je pisao na svojoj stranici, a nije mu teško ni da se u emisiji uživo obračunava sa SDS-ovcima. Dospio si na listu SDS-a i ušao u Skupštinu, jer si bio megafon Vukote Govedarice, kaže Milovan Bjelica. Kad god je zapelo, mene si zvao, odgovara Vukanović.

    “Pitajte ga koliko mi je puta poslao poruku i rekao nema gdje drugo, hoćeš li objaviti, pobili se Čolović i Legenda pred izbore 2016, pa dođi kod mene da mi držiš govor. Ovakve ne poštujem i neću na njih da trošim vrijeme”, kaže Vukanović.

    “Meni je žao gospodina Vukanovića. Sutra bi da vodi državu, da bude član Predsjedništva, a kupi prazan stik od 100.000 KM.

    U Sarajevu, na medijima se pojavljuje često, to se plaća blaćenjem, dozvolom da se blate srpski kadrovi i da se radi protiv institucija Republike Srpske”, odgovara Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac, prenosi ATV.

    Svakim danom neko iz SDS-a rasprši nade Vukanovića da bi ispred te stranke mogao da bude kandidat za neku od funkcija. Danas ga na to podsjeća Mirko Šarović. Ispunio je ulogu u klubu poslanika i to je to što se tiče SDS-a.

    U više navrata sam rekao da SDS, logično, kao najveća opoziciona stranka treba da ima svog kandidata i ona će ga izabrati kada procijeni, vjerovatno u neko bliže vrijeme, tako da je to potpuno jasno”, kaže Šarović.

    I više je nego jasno da za Vukanovića nema mjesta na izbornim listama SDS-a i da, što se njih tiče, na snove o kandidaturi za neku od funkcija može da zaboravi.

  • Danas nastavak pregovora o Izbornom zakonu, juče bez dogovora o predloženim izmjenama

    Danas nastavak pregovora o Izbornom zakonu, juče bez dogovora o predloženim izmjenama

    Pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastavljaju se danas u Neumu, a novi sastanak učesnika počinje u 9 sati, izvještava reporter Klix.ba sa lica mjesta.

    Kako sazanjemo, jučer, prvog dana pregovora, najviše se govorilo o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.
    Osim toga, saznajemo i da su se učesnici dotakli teme izbora članova Predsjedništva BiH. Na sto su stavljeni prijedlozi o takozvanom elektorskom izboru te o brisanju etničkih prefiksa. No, prema našim informacijama, svi ti prijedlozi su odbačeni.

    Pregovore vode izaslanici SAD-a i Evropske unije, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, koji su jučer razgovarali sa predstavnicima stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH.

    Danas bi se pregovorima trebali priključiti i predstavnici stranaka iz Republike Srpske. Socijaldemokratska partija, Naša stranka i DF bojkotiraju pregovore.

    Palmer je juče, na otvaranju pregovora, rekao da je atmosfera pozitivna, ali i ozbiljna s obzirom na to da je na stolu mnogo izazova i teških pitanja koje treba riješiti.

    “To što je optimistično ne znači da je lako, ovo su veoma teška pitanja”, naglasio je.

  • Palmer: Nismo tu da trošimo bilo čije vrijeme, na stolu su teška pitanja

    Palmer: Nismo tu da trošimo bilo čije vrijeme, na stolu su teška pitanja

    U Neumu su u toku razgovori izaslanika SAD-a i EU Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst s domaćim političarima i ekspertima o izbornim reformama. Palmer i Eichhorst su nakon jutarnje runde pregovora razgovarali s novinarima pokazavši izrazit optimizam.

    Ono što je Palmer naglasio jeste da je atmosfera pozitivna, ali i ozbiljna s obzirom na to da je na stolu mnogo izazova i teških pitanja koje treba riješiti: “To što je optimistično ne znači da je lako, ovo su veoma teška pitanja”.

    “Drago mi je što smo u Neumu i radimo na ovom zaista važnom pitanju jačanja integriteta izbornog procesa. U svakom slučaju nama je veoma drago da imamo priliku razgovarati u ovom formatu. Mnogo je toga što će biti na dnevnom redu, neka od tih pitanja su teža od drugih, pogotovo su teški tehnički aspekti izmjena koje se tiču integriteta izbornog procesa”, rekao je na početku svog obraćanja.

    Na pitanje novinara o tome koliko je realno da će problem biti konačno riješen, Palmer je poručio da međunarodna zajednica nije tu da troši vrijeme.

    “Mi nismo tu da traćimo bilo čije vrijeme, da ne postoji mogućnost rješavanja problema, da ne postoji uvjeravanje da rješenje može dobiti podršku, da ne vjerujemo da je sve to moguće, mi ne bismo bili ovdje”, naglasio je.

    Ovaj američki izaslanik za Izborni zakon otkrio je da su za stolom i brojni eksperti, koji zajedno s političarima pokušavaju doći do najboljeg rješenja, a takvo rješenje je, prema riječima Palmera, ono koje je u skladu s najvišim standardima Evrope.

    “Osim političkih lidera koji su s nama, diskusiji su se priključili i eksperti s ciljem rješavanja nekih od težih pitanja. Lideri i eksperti su se okupili oko istog cilja, kako bi razgovarali o smislenim temama, kako bi se postigao dogovor koji bi mogao biti predstavljen u parlamentu i dobiti većinu glasova”, rekao je.

    Kazao je da će sutra razgovarati i sa članovima Interresorne parlamentarne radne grupe za izmjene Izbornog zakona, među kojima su i Srbi te da će oni na taj način učestvovati u pregovorima.

  • Eichhorst: Razgovaramo o dokumentu od 17 stranica, atmosfera je dobra

    Eichhorst: Razgovaramo o dokumentu od 17 stranica, atmosfera je dobra

    Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), u prvoj izjavi medijima nakon početka neumskog kruga pregovora kazala je da se proces odvija u dobroj atmosferi.

    Eichhorst je kazala kako su mislili da je važno da javnosti saopće kako se pregovori odvijaju u dobroj i konstruktivnoj atmosferi.

    “Svjedoci smo jedne kvalitetne i konstruktivne diskusije koja je započela još sinoć, a nastavila se današnjim razgovorima. Imamo predstavnike opozicije i vladajućih struktura, različita, ali konstruktivna razmišljanja”, kazala je.

    Ona je navela kako se nakon sinoćnjih incijalnih razgovora diskusija nastavila o opsežnom paketu od 17 stranica, koji govori o unapređenju izbornog procesa.


    “Ti dokumenti će dalje prolaziti ekspertsku analizu… Puno posla je još pred nama”, izajavila je.

    Prošle godine smo u junu bili kolega Palmer i ja te možemo kazati da sada ne samo da vidimo snažniju spremnost da se razmotre različite opcije, već jedno istinsko opredjeljenje da se postigne dogovor.

    “Vidimo i osjećaj žurnosti i želje za usaglašavanja potrebnog rješenja”, zaključila je Eichhorst.

  • Schmidt kratko i jasno: Izbori u BiH će se održati u jesen 2022. godine

    Schmidt kratko i jasno: Izbori u BiH će se održati u jesen 2022. godine

    Christian Schmidt pozvao je sve političke snage u BiH da konstruktivno rade na novom Izbornom zakonu, ističući da će se opći izbori održati na jesen 2022. godine s novim Izbornim zakonom ili bez njega.

    Dodao je da izbori moraju odražavati volju birača, a moderan izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava je u interesu svih.

    “Istovremeno, želim da naglasim da postoji važeći izborni zakon koji precizno reguliše izbore. U slučaju da ne dođe do izmjene izbornog zakona, izbori će se održati u jesen 2022. godine prema odredbama postojećeg zakona”, naglasio je visoki predstavnik.

    Potcrtao je da se “o tome ne može pregovarati”.

    “Demokratija funkcionira prema unaprijed određenim pravilima, a posebno izbori ne smiju postati predmet političkih manevara. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su u srcu demokratije”.

    Podsjećamo, danas su u toku pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona u BiH. U razgovorima učestvuju predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, austrijski diplomata Johann Sattler, predstavnici OESS-a, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda.

  • Ovo piše u dokumentu o kome će Narodna skupština Srpske raspravljati 1. februara

    Princip državotvornosti tri naroda znači da je problem ravnopravnosti jednog naroda, zajednički problem sva tri naroda. Navedeno pitanje ne treba biti tema i povod sukobljavanja, jer ako se ono problematizuje bez vizije za njegovo rješavanje tada, imamo negativan politički razvoj kao „kretanje unazad“.

    To je, između ostalog, navedeno u dokumentu pod naslovom „Političko ekonomska situacija u BiH“ koji će biti uvod na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srepske, koja je zakazana za 1. fabruar.

    U dokumentu se posebno govori o nekoliko gorućih problema u BiH, kao što su problem ravnopravnosti konstitutivnih naroda, problem internacionalizacije državnog pitanja u BiH, problem suverenosti entiteta i naroda, problem međunarodnog intervencionizma, te problemi ustavnosti i pravosudne vlasti.

    – Tri naroda (Srbi, Bošnjaci i Hrvati) su suvereni i državotvorni što znači da su konstitutivni, odnosno ravnopravni u svim bitnim segmentima funkcionisanja državnih institucija na svim nivoima organizovanja vlasti. Ostvarivanje ravnopravnosti naroda i građana dio je istorijskog nasljeđa i ugrađeno je u temelj sadašnjeg ustava, ali postojeća organizacija državne vlasti u dva entiteta, a posebno u Federaciji BiH, otežava njegovo ostvarivanje. Navedeno pitanje se izražava kao problem konstitutivnosti Hrvata, njihove ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja u institucijama vlasti na entitetskom i na nivou BiH – piše u dokumentu, a ranije je rečeno da je predlagač sjednice (što znači i materijala za nju) predsjednik parlamenta, Nedeljko Čubrilović.

    Kako piše u dokumentu koji će se naći pred poslanicima i gostima, legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH nije samo hrvatski problem ili „takozvano hrvatsko pitanje“, nego je to problem cijele BiH.

    – Najnoviji prijedlog hrvatskih predstavnika za izmjene Izbornog zakona i ponuđeni modeli predstavljaju argumentovanu osnovu za razgovore i postizanje kompromisa. Otklanjanjem problema ravnopravnosti hrvatskog naroda prevazišao bi se jedan od osnovnih faktora krize u funkcionisanju BiH. To bi bila povoljna osnova da se riješi i pitanje primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine“ – navodi se u dokumentu.

    Kako piše, ako je primarna državotvornost entiteta, tada se državotvornost naroda iskazuje u granicama entiteta, a ako je primarna državotvornost naroda, tada prevazilazi granice entiteta.

    – U navedenom kontekstu se pojavaljuje i suverenost ljudskih prava što zajedno sa suverenošću naroda i suverenošću entiteta čini složen sistem iz koga stalno proizilaze problemi koji dovode do krize. Norme Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i njeni protokoli, koje se direktno primjenjuju kao ustavni sadržaj, ponekad su u protivrječnosti sa principom državotvornosti tri naroda. Preplitanje suverenosti naroda, entiteta, građana objektivne je prirode čije rješavanje zahtjeva političku vještinu i spremnost na dijalog i kompromis legitimnih predstavnika entiteta naroda i građana – zaključuje se u ovom dokumetu i dodaje da, zbog svoje specifičnosti, BiH ne može da se organizuje kao unitarna, centralizovana država, nego se, uglavnom, radi o specifiočnom i složenom ustavno-pravnom sistemu i organizaciji države koji ima sličnosti sa sistemima Švajcarske i Belgije.

    U dijelu koji govori o problemu međunarodnog intervencionizma, navodi se da djelovanje visokog predstavnika predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.

    – Posljedice nametnutih odluka bile su uglavnom negativne čemu smo svjedoci u ovo vrijeme kada je Valentin Incko nametnuo Odluku kojom je mijenjao Krivični zakon BiH. Osnovni smisao pozicije visokog predstavnika u ustavnom sistemu BiH je da on bude što kraće i da upravljanje državom i javnim poslovima što prije prepusti legalnim i legitimnim predstavicima naroda i entiteta. Na osnovu dosadašnje prakse možemo tvrditi da su visoki predstavnici, s vremena na vrijeme, namjerno stvarali krizu da bi što više produžili svoj mandat. Ukoliko se zakoni mogu nametanjem staviti na pravnu snagu bez odluke Parlamentarne skupštine BiH, tada ta skupština nije potrebna niti je potrebno učešće poslanika. U tom kontekstu treba razumijevati odluku poslanika iz Republike Srpske da selektivno učestvuju u radu Parlamentarne skupštine – dio je iz ove informacije.

    U problemu ustavnosti, kaže se da je Ustavni sud BiH izlazi iz okvira svojih ovlašćenja, donosi odluke koje nisu zasnovane na postojećim ustavnim normama i ne uzima u obzir kakve će posljedice imati njegove odluke.

    Posebno su sporna dva oblika prekoračenja nadležnosti: Donošenje odluka u vezi sa određenjem nadležnosti za regulisanje imovinskih prava i odnosa (jer Ustavni sud nema nadležnost da to radi) i pogrešno tumačenje državnog kontinuiteta BiH, što ima negativne posljedice po odnose između naroda i entiteta.

    – Na primjer, Ustavni sud je poništio zakon po kojem je 9. januar definisan kao Dan Republike Srpske, zato što ga Bošnjaci i Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik. Da je Ustavni sud bio dosljedan tada bi ista argumentacija bila osnova i kod ocjene ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH, zato što ga Srbi ne doživljavaju kao svoj praznik – piše u dokumentu.

    Kako se navodi, Parlamentarna skupština BiH nije nasljednik bivše skuštine BiH, nego je nova institucija, isto tako i ostale institucije (Vijeće ministara, Predsjedništvo, Ustavni sud itd.) Djelovanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH postalo je izvor problema i nesuglasica, jer troje stranih i dvoje domaćih sudija mogu preglasavanjem da donose odluke što je legalno, ali nije legitimno.

    Govoreći o pravosudnoj vlasti, kaljučuje se da taj dio vlasti predstavlja glavni generator političkih kriza i u kontinuitetu opterećuje i ugrožava sve druge pozitivne procese u BiH.

    – Nastao je jedan zatvoren sistem koji nikome ne odgovara, gdje jedna, relativno mala grupa ljudi, vrši pravosudnu vlast. Ustav omogućava sudskoj vlasti nezavisnost i samostalnost, ali joj ne omogućava amnestiju od odgovornosti pred narodom i narodnim predstavništvom – piše u dokumentu.

    Zaključak je da politička kriza u institucionalnom funkcionisanju može biti prevaziđena otklanjanjem uzroka koji su doveli do krizne situacije, a to se može uraditi jedino stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika.

    – Republika Srpska kao državotvorni entitet u BiH pokrenula je procese institucionalnih reformi s ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH. Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima u cilju pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH. U tom kontekstu je i rasprava na ovoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske – zaključak je.

  • Fild o odnosu Velike Britanije i BiH “Nećemo dozvoliti negativno nastrojene aktere da rasparčaju ovu zemlju”

    Fild o odnosu Velike Britanije i BiH “Nećemo dozvoliti negativno nastrojene aktere da rasparčaju ovu zemlju”

    Članovi Odbora britanskog Parlamenta za spoljnu politiku boravili su u BiH kako bi bolje razumjeli kontekst i kako Velika Britanija može podržati pozitivne promjene, izjavio je ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild.

    Fild je istakao da je posjeta ovog uticajnog odbora još jedan znak snažne posvećenosti Velike Britanije bezbjednosti, stabilnosti i dobrobiti BiH, saopšteno je iz britanske Ambasade u BiH.

    – Trenutna putanja kretanja bi trebala brinuti sve one kojima je stalo do mira, regionalne bezbjednosti i zaštite ljudskih prava. Ostajemo posvećeni budućnosti BiH. Ne možemo i nećemo dozvoliti negativno nastrojene aktere da rasparčaju ovu zemlju, niti da ponište napredak ostvaren u proteklih 26 godina – kaže Fild.

    Predsjedavajući Odbora Tom Tugendhat poručio je da je već 30 godina Velika Britanija posvećena bezbjednosti i prosperitetu građana BiH.

    On je naglasio da je ova posjeta dio niza aktivnosti koje britanski Parlament organizuje, pokazujući snažan interes za BiH i širi region.

    – Iako prepoznajemo ozbiljne prijetnje koje neki akteri, spoljni i unutrašnji, i dalje donose, veoma smo ohrabreni radom civilnog društva, nezavisnih medija i lidera na lokalnom nivou – istakao je Tugendhat i dodao da “odlaze sa idejama i prijedlozima na koji način Velika Britanija može još više pomoći silama dobra u BiH”.

    Delegacija Odbora za spoljnu politiku britanskog Parlamenta završila je trodnevnu posjetu BiH, gdje je, između ostalog, razgovarala sa predstavnicima civilnog društva, medija i poslovnog sektora, kao i sa izabranim zvaničnicima, uključujući članove Predsjedništva BiH.

  • Pregovori počeli od ranoga jutra, očekuje se “Neumski sporazum”

    Pregovori počeli od ranoga jutra, očekuje se “Neumski sporazum”

    Pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva koji će usmjeriti političku budućnost Bosne i Hercegovine započeli su jutros u 8 sati u Neumu.

    Prema posljednjim informacijama kojima Fena raspolaže, u hotel na jugu naše zemlje još jučer su stigli predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, američki i europski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, austrijski diplomata Johann Sattler, predstavnici OESS-a, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

    Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

    Stavovi bosanskohercegovačkih političkih predstavnika do sada su bili dijametralno suprotstavljeni, a teško je reći može li medijacija međunarodnih predstavnika približiti stavove na posljednjim pregovorima u sada već izbornoj godini.

    Oči i uši domaće, ali i međunarodne javnosti usmjerene su u Neum gdje se u nedjelju očekuje odgovor na pitanje može li ovaj grad ponuditi politički i izborni sporazum.

    Cijeli događaj odvija se iza zatvorenih vrata, potpuno zatvoren za javnost i nepristupačan novinarima. Iz međunarodne zajednice poručili su kako će rezultate pregovora otkriti po završetku, i to priopćenjem za javnost.

  • Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Elektronska provjera brojanja glasačkih listića, uvođenje optičkog skenera na birališta i biometrijski čitač otiska prsta – samo su neki od prijedloga za izmjenu Izbornog zakona BiH, koji su se juče našli pred članovima Interresorne radne grupe na sastanku sa predstavnicima EU i SAD.

    Na sastanku, kojem su prisustvovali međunarodni izaslanik za izbornu reformu u BiH, Metju Palmer, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, Angelina Ajhorst, kao i šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler te šefica Misije OSCE-a Кatlin Кavalec, našli su se brojni prijedlozi za izmjene Izbornog zakona, a za koje je rečeno da su više tehničke, nego političke prirode.

    Sastanak je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a riječ je o nastavku pregovora koji su predstavnici SAD i EU u srijedu započeli sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, a potom i političarima iz Republike Srpske, te liderima SDA i HDZ, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.

    U predloženom materijalu se, između ostalog, navodi da bi se prihvatanjem tih izmjena unaprijedio rad biračkih odobora, smanjila mogućnost da fiktivni politički subjekti zauzimaju mjesta u biračkim odborima, te unaprijedilo glasanje i spriječile zloupotrebe.

    Predlaže se povećanje broja potpisa simpatizera za učešće na izborima jer bi se na taj način pooštrili uslovi za učešće na izborima, s obzirom na to da je praksa pokazala da se veliki broj političkih subjekata fiktivno prijavljuje za učešće na izborima kako bi učestvovali u raspodjeli članstva u biračkim odborima.

    – Svrha pooštravanja kriterijuma za učešće na izborima je da se eliminiše trgovina članstvom u biračkim odborima – navodi se u prijedlogu.

    Predlaže se i da osoba ne može biti i poslanik i ministar u isto vrijeme, kao što je to do sada bio slučaj.

    Jedan od prijedloga je i da CIK može poništiti izbore na pojedinom biračkom mjestu ako utvrdi da je broj prebrojanih listića veći od broja birača koji su glasali na biračkom mjestu. Isto tako, CIK-u se daju ovlaštenja da posebnom odlukom izvrši preraspodjela mandata u skladu sa brojem registrovanih birača po izbornim jedinicama u postojećim granicama, ukoliko to na vrijeme ne učine parlamenti.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je i član Interresorne radne grupe, Snježana Novaković Bursać ističe da je od strane predstavnika dijela međunarodne zajednice dostavljen prijedlog za brojne izmjene i dopune Izbornog zakona koje će biti analizirane na stranačkim organima, a da se za neke već sad može reći reći da nisu prihvatljive za predstavnike iz Republike Srpske.

    – Ponovljeni su manje više svi stavovi koje smo čuli i izlagali svih ovih prethodnih mjeseci. Neko to zove tehničkim izmjenama, ali se mi nismo mogli izjasniti o njima jer smo materijal dobili tek u srijedu uveče. Međutim, činjenica jeste da ni jedno od tih rješenja, osim nekih, možda sporadičnih, ne spada u domen čisto tehničkih – ističe Bursaćeva.

    Kao jedan od primjera Bursaćeva navodi prijedlog da se CIK dodijeli uloga kojom bi joj se na neki način omogućilo da prekraja izborne jedinice i izjednačava vrijednost glasa.

    – To nije tehničko pitanje, već političko pitanje. Isto tako, postoji prijedlog da član biračkog odbora ne može da bude niko ko je nekad bio na listi neke političke stranke. To je posebno problematično za male sredine i dovelo bi do problema – smatra Bursaćeva.

    Ona dodaje da na jučerašnji sastanak nisu došli članovi Interresorne radne grupe iz takozvanih građanskih stranaka iz Federacije BiH, što je značajan signal šta se može očekivati od predstojećeg sastanka u Neumu na kojem će se raspravljati o izmjeni Izbornog zakona.

    Član Interresorne radne grupe i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandć, takođe, se ne slaže sa dijelom, koji se odnose na ulogu CIK, koja bi, ističe on, „neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mijenja podzakonske i zakonske akte.

  • Epilog vanredne sjednice: Dom naroda usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta

    Epilog vanredne sjednice: Dom naroda usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta

    Dom naroda Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ danas je na vanrednoj sjednici usvojio odluku o privremenom finansiranju entiteta za period januar-mart koje iznosi od 1.116.181.228 KM.

    Federalni ministar finansija Jelka Milićević rekla je da odluka o privremenom finansiranju na snazi do 31. marta.

    “To je vrijeme do kada trebamo predložiti budžet i nadamo se usvojiti ga. U vrijeme privremenog finansiranja nema proširenih programa, novih programa, niti zapošljavanja”, napomenula je Milićevićeva.

    Vlada Federacije BiH uputila je ranije u parlamentarnu proceduru Prijedlog budžeta FBiH za 2022. godinu na razmatranje po hitnom postupku, međutim većina u Predstavničkom domu glasala je protiv hitnog postupka, tako da je prijedlog vraćen u Nacrt budžeta FBiH za 2022.

    I danas su delegati Doma naroda FBiH vratili prijedlog budžeta u formu Nacrta koji su i usvojili.