VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Pitanja o kojima smo razgovarali neće nestati sa scene” Palmer o sastanku o izbornoj reformi u Neumu

    “Pitanja o kojima smo razgovarali neće nestati sa scene” Palmer o sastanku o izbornoj reformi u Neumu

    Specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu Metju Palmer (Matthew) obratio se medijima nakon završenih pregovora oko izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.Čuli smo neke da su im govorili da ne treba razgovarati. Sama činjenica sa su došli ovdje i razgovarali otvoreno i konstruktivno mislim da pokazuje koliko su posvećeni rješavanju pitanja. Mi smo okončali ovu rundu u Neumu, ali ovo nije kraj procesa. Pitanja o kojima smo razgovarali neće nestati sa scene – rekao je Palmer.

    Palmer je dodao da je potrebno iznaći odgovarajući izborni model koji će omogućiti Hrvatima predstavljanje u institucijam, ali i osigurati da su institucije jake.

    – Ni jedno to pitanje neće nestati. Mi ćemo biti partneri, ali je na političkim liderima da dođu do dogovora. Takva vrsta razgovora se mora nastaviti. Stranke su zaista napravile veliki pomak po pitanju transparentnosti i integriteta procesa izbora – poručio je Palmer, prenosi Avaz.

  • Propali pregovori u Neumu, nastavak u Sarajevu

    Propali pregovori u Neumu, nastavak u Sarajevu

    Bošnjaci i Hrvati u Neumu nisu postigli konačan dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali su kako je istaknuto, približili stavove i razgovore će nastaviti već iduće sedmice.

    Razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH u Neumu se vode još od četvrtka, a u njima su pored zvaničnika Hrvata i Bošnjaka iz Federacije BiH učestvovali i Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu te Angelina Ajhorst, predstavnica EU za reformu izbornog zakona.

    Bakir Izetbegović, lider SDA rekao je da nije postignut dogovr ali da su pregovarači jako blizu te da misli da je po pitanju Doma naroda stvar riješena te da su kada je riječ o funkcionisanju FBiH i članova Predsjedništva BiH jako blizu.

    Za razliku od Izetbegovića, Fahurudin Radončić, predsjednik SBB-a rekao je da su pregovori propali te da su sve stranke, SDA, NiP, SBB, NES bili veoma jedinstveni da se ne dozvoli da etničko jača u odnosu prema državi BiH.

    “Probošnjačka delegacije bila je veoma jedinstvena. Svi smo poraženi, ovakav epilog da nemamo prijedloga zakonskog rješenja mogu dodatno usložniti veoma kompliovane odnose između Hrvata i Bošnjaka”, rekao je Radončić.

    Ipak, pregovori kako su rekli i Izetbegović i Radončić nastaviće se u Sarajevu, a osim krupnih političkih pitanja u vezi sa izborima članova Predsjedništva BiH te Doma naroda, bilo je govora i o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koji nisu toliko sporni ali je pitanje da li će na kraju biti usvojeni.

    “Imali smo kvalitetan sastanak i konstruktivan, veoma kompleksna pitanja. U osnovi mogu reći da će se razgovori nastaviti”, rekla je Ajhorstova dodajući da će se o izboru članova Predsjedništva i funkcionalnosti FBiH razgovori nastaviti ali da stranke moraju raditi još više.

    Palmer je rekao da se razgovaralo konstruktivno i otvoreno ali da se nije došlo do kraja procesa te da pitanja koja su rješavana neće nestati sa scene.

    “Potrebno je naći odgovarajući izborni model koji će omogućiti Hrvatima da imaju istu zastupljenost u institucijama”, rekao je Palmer.

    Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović kazao je nakon pregovora o izmjenama Izbornog zakona u Neumu da postoje još tri modela koja su u fazi pokušaja usaglašavanja.

    On je zahvalio svima koji su iskazali inicijativu da se promjene donesu.

    “Moje uvjerenje da ćemo to u Neumu okončati nije došao do konačnog izražaja, ali mnogo toga je stavljeno na stol po sva četiri elementa naših dogovora. Želja je bila da provedemo sporazum iz Mostara i na neki način damo jasan odgovor oko tog legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda kako bi se provele sve presude Suda u Strazburu i Suda BiH”, kazao je on.

    Kako je dodao “određen iskorak postoji, ostalo je još razlika koje treba usaglasiti”.

    “Ovo je prvi put da smo na stol stavili konkretno sve prijedloge i inicijative, a do sada ih je samo stavljao HDZ i predstavnici hrvatskog naroda. Mi smo po sve četiri tačke, naročito oko Izbornog zakona i rješenja problema Doma naroda dali konkretan prijedlog, ali smo ovog puta dobili i pisane prijedloge drugih kolega”, dodao je Čović.

    On je kazao da je prvi put s bošnjačke strane predložen jedan model, tako da postoje tri modela koja su u fazi pokušaja međusobnog usaglašavanja, a ističe da je važno što se rasčistilo otvoreno pitanje da li je ono što se predlaže u skladu sa EU standardima i Venecijskom komisijom.

    “Sad kako dalje, to je pravo pitanje. Ovaj format je završen. Nama se ostavlja mogućnost, zbog aktuelne političke situacije, da sami nastavimo razgovore sedam do deset dana i da približimo stavove oko modela za izbor Predsjedništva, odnosno Doma naroda. Ako bismo to usaglasili, mislim da bismo se mnogo lakše dogovorili. Ja o svom optimizmu neću govoriti, jer je on potrošen u proteklih šest mjeseci”, poručio je Čović.

    On je dodao da više nema smisla da se razgovara s ljudima s kojima su se do sada vodili pregovore, već da očekuje da neko od pridošlih kolega organizira sastanak, gdje će se pokušati doći do dogovora.

  • U Neumu danas odluka: Sporazum ili nesporazum

    U Neumu danas odluka: Sporazum ili nesporazum

    Zadnji je dan pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva koji se od četvrtka vode u Neumu.

    Što su pregovarači, politički lideri, eksperti i međunarodni posrednici uspjeli postići trebali bi saznati nakon 11 sati kada se predviđa kraj razgovora.

    Tok dosadašnjih pregovora, uz umjeren optimizam, ali i umjerene informacije, prenosili su isključivo međunarodni medijatori, ali još uvijek je nepoznanica je li prikazani optimizam zaista zasnovan na napretku u dogovorima i mogućem sporazumu.

    Osim vijesti da pregovori idu dalje, te kako su neophodne određene izmjene Ustava da bi se ispoštovale presude Evropskog suda za ljudska prava, nijedna značajna novost nije izrečena.

    Pri tome su se brojni eksperti za Izborni zakon i Ustav, ali i domaći političari, suzdržali od bilo kakvog komentara.

  • Palmer o pregovorima iza zatvorenih vrata “SAD i EU ostaju predani partneri vlastima u BiH”

    Palmer o pregovorima iza zatvorenih vrata “SAD i EU ostaju predani partneri vlastima u BiH”

    Direktor za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajhorst i specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu Metju Palmer istakli su danas u Neumu da pregovori stranaka iz Federacije BiH idu korak po korak i izrazili su umjereni optimizam.

    Ajhorst je rekla da su svi politički subjekti koji su prisutni u Neumu pokazali izuzetnu konstruktivnost.

    -Možemo biti svjedoci ozbiljnog angažmana o brojnim pitanjima – navela je Ajnhorst.

    Ona je rekla i da se medijima za sada ne može davati više informacija.

    -Opredjeljenje je prisutno, ostajemo uvjereni optimisti da će se nastaviti s radom – rekla je Ajhorst.

    Palmer je rekao da je urađeno dosta dobrog posla, da se korak po korak ide, kao i da se, što se tiče šire diskusije o izbornoj reformi, i na tom polju odvijaju razgovori.

    On je zahvalio OEBS-u koji je ustupio svoje eksperte, navodeći da će, da bi se udovoljilo presudama Suda za ljudska prava, biti potrebno da se urade i promjene u Ustavu, što nije lak proces, kao i da diskusija o izbornom modelu, kako i o funkcionalnosti institucija na nivou BiH, zahtijeva naporan rad da bi se pronašlo odgovarajuće rješenje.

    – Kako bismo riješili ova pitanja uspješno SAD i EU ostaju predani partneri domaćim vlastima – naveo je Palmer.

    Odgovarajući na pitanja novinara da li postoji neki konkretan prijedlog od međunarodne zajednice, Palmer je rekao da nemaju neki konkretan prijedlog, niti nacrt o kojem se razgovara.

    – Mi intenzivno radimo sa domaćim akterima sa analiziranjem svih pitanja koja izazivaju određenu dozu zabrinutosti. Tu smo da radimo zajedno da bismo došli do adekvatnog rješenja – dodao je Palmer.

    Pregovori stranaka iz Federacije BiH uz posredovanje međunarodnih zvaničnika o izmjenama izbornog zakonodavstva počeli su u četvrtak uveče u Neumu.

    Na pregovorima učestvuju predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik DžaFerović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Metju Palmer i Angelina Ajhort, šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, predstavnici OEBS-a.

    Predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv za sastanak u Neumu.

    Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Sastanak se odvija iza zatvorenih vrata, potpuno zatvoren za javnost.

  • Urusula fon der Lajen žali zbog političke krize u BiH

    Urusula fon der Lajen žali zbog političke krize u BiH

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je odgovorila na pismo organizatora nedavnih protesta u Briselu i još nekoliko gradova zbog političke krize u Bosni i Hercegovini.

    Unjenom odgovoru, upućenom organizatorima protesta Emiru Ramiću i Hamdiji Draganoviću, ona je napomenula da je s predstavnicima država članica Evropske unije već razgovarala o stanju u Bosni i Hercegovini.

    Ponovila je da Bosna i Hercegovina ima budućnost u EU samo kao jedinstvena, ujedinjena i suverena država.

    Ona je podsjetila da je to poručila i tokom posjete Bosni i Hercegovini u septembru prošle godine, kada je takođe istakla da je ključno deblokirati državnu vlast i početi sprovoditi preko potrebne reforme, prenosi portal Klix.ba.

    Fon der Lajen je upozorila i da Republika Srpska rizikuje izolaciju.

    – EU duboko žali zbog političke krize zbog koje je zaustavljen reformski progres te osuđuje blokadu državnih institucija. Put na koji se odlučila Republika Srpska može voditi samo ka izolaciji. Inicijative za povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i u opasnost dovode integraciju u EU – ukazala je ona.

    Predsjednica Evropske komisije je naglasila da Unija očekuje da se predstavnici Republike Srpske u potpunosti vrate u državne institucije i podsetila da je to ključno kako bi Bosna i Hercegovina imala koristi od programa i fondova EU za socioekonomski oporavak tokom pandemije.

    Fon der Lajen je ponovila da Bosna i Hercegovina pripada Evropskoj uniji, kao i da očekuje da političari budu fokusirani na evropsku agendu.

  • “Imam obaveza u Banjaluci, nije Neum blizu kao Kneževo” Koga je Borenović poslao na pregovore o Izbornom zakonu BiH?

    “Imam obaveza u Banjaluci, nije Neum blizu kao Kneževo” Koga je Borenović poslao na pregovore o Izbornom zakonu BiH?

    Neću prisustvovati pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH u Neumu, jer imam obaveza u Banjaluci, ali je na tom skupu moj zamjenik Nenad Vuković, izjavio je za Srpskainfo lider PDP Branislav Borenović.

    On je rekao da su, u procesu izmjena Izbornog zakona BiH najbitnije takozvane tehničke izmjene, kojima bi se spriječile manipulacije na izborima.

    – Podržavamo predlođene tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje će unaprijediti integritet izbora. Jasno je da ko bude protiv ovih prijedloga ili bude trazio izgovor za neusvajanje tehničkih izmjena, taj je direktno konektovan na korupciju i izbornu krađu – rekao je Borenović.

    Na pitanje zašto onda nije pregovorima prisustvao juče, kada su, prema pisanju pojedinih medija, na dnevnom redu bile upravo tehničke izmjene, Borenović je rekao da “nije bilo ni predviđeno” da juče dođe u Neum i da nije bio pozvan na jučerašnju rundu pregovora.

    – Koliko je meni poznato, juče su pozvani samo predstavnici iz Federacije BiH, jer upravo kod njih je najveće razmimoilaženje oko političke dimenzije izmjena Izbornog zakona i izbora članova Predsjedništva i Doma naroda FBiH -rekao je Borenović.

    On je dodao da su stavovi stranka iz RS jasni: sve su pratije saglasne da Republika Srpska bira svog člana Predsjedništva na direktan način, kao jedna izborna jedinica.

    – Za danas su na pregovore pozvani čalnovi Interresorne grupe, pa i ja, ali ja ne mogu u Neum. Imam obaveza u Banjaluci, pa nisam mogao na tako dalek put. Nije Neum Kneževo, pa da odem za čas posla – rekao je Borenović i dodao da je upravo zato u Neum otišao zamjenik predsjednika PDP Nenad Vuković iz Istočnog Sarajeva.

  • “Neka se prvo oni dogovore” Snježana Novaković Bursać potvrdila da predstavnici SNSD neće u Neum

    “Neka se prvo oni dogovore” Snježana Novaković Bursać potvrdila da predstavnici SNSD neće u Neum

    Kada se postigne dogovor o ključnim pitanjima među partnerima u Federaciji, SNSD je spreman da se uključi u nastavak pregovora o reformi Izbornog zakona BiH, izjavila je za Srpskainfo Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika ove stranke u Parlamentu BiH.

    Ona je potvrdila da stav ove stranke nije promijenjen.

    Kako su prenijeli pojedini mediji, organizatori pregovora, predstavnici SAD i EU, Metju Palemr i Angelina Ajhrost su najavili da će se danas, drugog dana pregovora u hotelu “Marea” u Neumu, učstvovati i “predstavnici iz Republike Srpske”.

    Ispostavilo se da su na pregovore pozvani članovi Interresorne radne grupe, osnovane pri Parlamentarnoj skupštini BiH, ali da niko od pozvanih iz Republike Srspke nije došao u Neum.

    Iako su članovi Interresorne radne grupe, na pregovorima u Neumu se nisu pojavili ni Snježana Novaković Bursać, ni lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, ni Sredoje Nović iz SNSD.

    Jedini se, na neki način, ovom pozivu odavzao lider PDP Branislav Borenović, koji, kako je rekao nije mogao otputovati u Neum zbog obaveza u Banjaluci, pa je na pregovore psolao svog zamjenika na čelu partije, Nenada Vukovića.

    Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo tvrdi da ona i njen partijski kolega Nović nisu ni dobili poziv na pregovore.

    – Iako smo informisani da su nam taj poziv, navodno, uputili, on nije stigao u moj mejlboks – rekla je Snježana Novaković Bursać.

  • Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke (CB) BiH za godinu dana pao je za više od 122 miliona KM, a ukoliko se obistine prognoze da će zbog obuzdavanja inflacije porasti kamatne stope, ova finansijska institucija bi do kraja ove godine mogla ostati bez još najmanje 400 miliona KM.

    Naime, neto strana aktiva, zaključno sa 31. decembrom 2020. godine, iznosila je 895,6 miliona KM, a na kraju prošle ta neto strana aktiva bila je 772,7 miliona KM, što je pad od čak 122,9 miliona KM. Ono što je zabrinjavajuće jeste da će se pad kapitala Centralne banke BiH nastaviti i u ovoj godinu s obzirom na nivo inflacije i najave da bi već u martu moglo doći do povećanja kamatnih stopa kako bi se ta inflacija obuzdala, prije svega Federalnih rezervi SAD, a vrlo izvjesno i Evropske centralne banke.

    “Scenario koji je veoma izvjestan ukazuje da na kraju 2022. godine možemo očekivati dodatno umanjenje kapitala Centralne banke BiH između 300 miliona i 400 miliona KM”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

    Inače, na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi zadržana je kamatna stopa na istom nivou, međutim najavljeno je i izvjesno je njeno povećanje u martu ove godine za najmanje 0,25 odsto, a na kraju godine, prema procjenama, može se očekivati da će referentna stopa u SAD iznositi između 1,25 do 1,75 odsto. Suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica, a s obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, matematika je više nego jasna.

    Prema posljednjim dostupnim informacijama, najviše obveznica Centralna banka BiH ima u Francuskoj i to 33 odsto, zatim u Njemačkoj 15 odsto, Belgiji 13 odsto, Španiji oko deset odsto, a ako se uzme u obzir, recimo, da je prinos na desetogodišnje obveznice Francuske bio 0,19 odsto, godinu ranije – 0,34 odsto, a trenutno su na 0,33 odsto, jasno je da će kapital CB BiH i dalje padati. Slično je i sa desetogodišnjim obveznicama Njemačke koje su imale negativnu stopu od – 0,57 odsto na kraju 2020. godine da bi krajem 2021. godine bile negativne – 0,17 odsto.

    “Scenario prema kojem će se nastaviti rast kamatnih stopa ove godine između jedan i dva odsto je izvjestan. Međunarodne finansijske institucije najnovijim procjenama ukazuju na to da se usporava ekonomska aktivnost na globalnom nivou prije svega zbog najavljenog rasta kamata. Rast kamatnih stopa na globalnom nivou od jedan odsto znači umanjenje kapitala CB BiH za oko 400 miliona, dok dva odsto znači umanjenje kapitala za 800 miliona”, naglasio je Stevanović.

    Ono što zabrinjava jeste da je zakonski okvir ulaganja, kada je riječ o CB BiH, urađen prije 25 godina i poprilično je zastario, a u ovom trenutku praktično i nema ideja da se nešto mijenja iako svjetske centralne banke već godinama idu u tom pravcu. Švajcarska centralna banka npr. preko četvrtinu svojih deviznih rezervi drži na tržištu kapitala, a nisu izolovani slučajevi ni da se po osnovu kredita centralnih banaka grade infrastrukturni projekti. Ono u čemu se slažu gotovo svi ekonomisti u BiH jeste da stabilnost konvertibilne marke treba da bude imperativ, ali da se po pitanju upravljanja deviznim rezervama mora nešto raditi, jer rast kamatnih stopa i globalni poremećaji već prijete da naruše makroekonomsku stabilnost konvertibilne marke.

    U Centralnoj banci BiH kažu da je do pada neto strane aktive došlo zbog rasta prinosa na vrijednosne papire koje CB BiH ima u portfoliju te da devizne rezerve BiH, zaključno sa prošlom godinom, iznose 16,3 milijarde KM i da pad od oko 120 miliona KM ili 0,7 odsto ne predstavlja opasnost za valutni odbor jer je uobičajen.

    “Najave FED-a nisu relevantne za CB BiH s obzirom na to da nemamo američkih dolara u svom portfelju. Za CB BiH su relevantne odluke Evropske centralne banke po pitanju kamatnih stopa. Na tržištu se ne očekuje promjena kamatnih stopa ECB u 2022. godini”, kažu u CB BiH ističući, kada je riječ o inflaciji, da bi ona mogla prouzrokovati promjene kamatnih stopa na vrijednosne papire dospijeća deset ili više godina.

  • Račić: Prve sedmice marta nastavak letova iz Banjaluke

    Račić: Prve sedmice marta nastavak letova iz Banjaluke

    Direktor Aerodroma Republike Srpske Milan Račić istakao je, gostujući u Vikend jutru, da će se letovi iz Banjaluke nastaviti prve sedmice marta.
    – Nadam se da ćemo otvoriti aerodrom već krajem sljedeće sedmice. Poslaćemo obavještenje avio kompanijama. Postoji mogućnost da određeni dio operacija krene i u februaru – istakao je Račić.

    Račić kaže da je sanacija aerodroma pri kraju.

    – Cilj je da povećamo broj destinacija. Povećaće se broj letova za postojeće destinacije, a imamo za cilj i letove prema Turskoj, Rusiji i Egiptu – naveo je Račić.

  • CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    Ni nakon što su predstavnici međunarodne zajednice u četvrtak urgirali kod institucija BiH da se zbog uskraćivanja finansiranja ne ugroze naredni opšti izbori u oktobru, ni Centralna izborna komisija BiH ni Ministarstvo finansija i trezora BiH ne odustaju od svojih ranijih stavova i odbijaju da prihvate odgovornost ako dođe do problema u realizaciji izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za “Nezavisne novine” kažu da Ministarstvo finansija treba samo da odobri novac koji su tražili za pripremu izbora na osnovu važećeg budžeta iz 2020. godine, na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2022. godine, s obzirom na to da nije usvojen budžet. U Ministarstvu, pak, kažu da je Zakon o finansiranju institucija BiH jasan i da samo Savjet ministara BiH može donijeti tu vrstu odluke i odobriti novac koji traži CIK, te negiraju da zbog njihovog stava može doći do neodržavanja ili odgađanja izbora.

    Najnoviji klinč u koji su ušle ove dvije institucije prouzrokovan je pritiskom međunarodne zajednice koja bi smatrala ličnim neuspjehom ako bi iz bilo kog razloga došlo do odgađanja ili neodržavanja izbora, pa pokušavaju iznaći način da se CIK može pripremiti za izbore. Zato su specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler, američki ambasador Erik Nelson, Ketlin Kavalek, šefica Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), te Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, uputili pismo u kojem insistiraju da novac za izbore mora biti pronađen.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za “Nezavisne novine” da je moguće obezbijediti novac odlukom Ministarstva zato što je, kako pojašnjava, prilikom posljednje odluke o privremenom finansiranju, a upravo na osnovu budžeta od prije dvije godine obezbijeđen novac za finansiranje tada lokalnih izbora i da se na osnovu toga može donijeti slična odluka sada za opšte, te navodi da su EU, SAD, OEBS i OHR svojim pismom pokazali da je CIK u pravu.

    “Oni imaju dobre i kvalitetne pravne timove koji su analizirali naš zahtjev i apsolutno su tražili da nam sredstva budu odobrena. Ministarstvo je dobilo naš korigiran zahtjev koji su nam tražili”, rekao je Bakalar, pojasnivši da se radi o manjoj tehničkoj preinaci postojećeg zahtjeva te da je zatraženo oko 1,54 miliona kako bi CIK mogao da u prvom tromjesečju finansira javne nabavke.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, potvrdila nam je da je primljen korigovan zahtjev koji je trenutno u proceduri. Ministarstvo zasad, kako nam je ona pojasnila, ima identičan stav koji su iznijeli u prethodnom saopštenju koje su uputili 19. januara.

    U tom saopštenju oni indirektno kritikuju Bakalara jer tvrde da im član 11 Zakona o finansiranja institucija BiH zabranjuje da udovolje zahtjevu CIK-a.

    “Medijska izvješća u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom sprečava finansiranje pa i održavanje opštih izbora daleko su od realnosti, što potvrđuje i članak XI stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH”, kažu oni, pojašnjavajući da u tom članku nedvosmisleno stoji da je to nadležnost na koju ima pravo Savjet ministara BiH, te time poručuju da CIK kuca na pogrešna vrata.

    S obzirom na to da se slična situacija desila i u godini lokalnih izbora, a da je novac na kraju ipak dodijeljen, vjeruje se da će i ovaj put na ovaj ili onaj način, uz pritisak međunarodne zajednice, novac na kraju biti obezbijeđen, a izbori održani.

    Bakalar kaže da je u prijedlogu koji su predstavnici međunarodne zajednice izradili kada je u pitanju tehnički dio izmjena Izbornog zakona uvažen najveći dio njihovih prijedloga te dodao da bi opšti izbori trebalo da budu održani 2. oktobra.