VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mahmuljinu pravosnažno osam godina zatvora zbog zločina nad Srbima

    Mahmuljinu pravosnažno osam godina zatvora zbog zločina nad Srbima

    Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, drugostepenom presudom Suda BiH osuđen je na osam godina zatvora jer je sud zaključio da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.

    Ova je pravosnažna i Mahmuljin nema pravo žalbe.

    Odlukom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u novembru 2021. godine poništena je prvostepena presuda Sakibu Mahmuljinu pa je konačna odluka proslijeđena na odlučivanje drugostepenom vijeću.

    U drugostepenom postupku, Tužilaštvo je tražilo veću kaznu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, dok je odbrana zatražila oslobađanje ili novo suđenje.

    Tužilaštvo se žalilo na visinu izrečene kazne za ubistva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

    Sud BiH je donio drugostepenu presudu šest godina od početka sudskog procesa i više od 25 godina poslije zločina počinjenih nad civilima srpske nacionalnosti i zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske na području Zavidovića i Vozuće.

    Suđenje Mahmuljinu, optuženom da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića, počelo je u martu 2016. godine. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.

    Optužnica je Sakiba Mahmuljina teretila da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

  • “Pitanje sankcija Rusiji sada na stolu pred Srbijom”

    “Pitanje sankcija Rusiji sada na stolu pred Srbijom”

    Najviša zvaničnica Stejt departmenta za Evropu i Evroaziju, Karen Donfrid, izjavila je da SAD podržavaju Srbiju u daljem svrstavanju uz SAD i EU, kao i da Srbija sama mora da odluči kako će da se postavi kada je riječ o sankcijama Rusiji.

    Donfrid je, u intervjuu za Politiku, ocijenila kao veoma važno za priključivanje Srbije EU i to što je zemlja glasala da se suspenduje rusko članstvo u Savjetu za UN za ljudska prava.

    “Podržavamo Srbiju u daljem svrstavanju uz SAD i EU. Za SAD je važno da se podrži Ukrajina u ratu, ali i da se Rusiji stavi do znanja da mora da plati cijenu za ono što radi. To je naš stav, a Srbija mora sama da odluči kako će da se postavi kada je riječ o sankcijama”, poručila je ona, ističući da je pitanje sankcija “nesumnjivo na stolu” pred Srbijom.

    Kada je riječ o srpskoj ekonomiji, Donfrid je zaključila da su za najveći broj novih investicija i ekonomski rast u Srbiji zaslužne zemlje EU.

    Smatra da je spoljnopolitički interes Srbije pridruživanje EU, te dodaje da SAD podržavaju taj proces.

    “Ako pogledate američke programe u Srbiji, bez obzira na to da li je riječ o borbi protiv korupcije, slobodi medija ili vladavini prava, sve to pomaže Srbiji da uđe u EU. Na Srbiji je da odluči gdje joj leže spoljnopolitički interesi i da teži tom cilju”, kazala je ona.

    Na pitanje da li je zadovljna onim što je čula na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Srbije Anom Brnabić, Donfrid je pozitivno ocijenila stav predsjednika zemlje i naglasila je da je Vučić veoma jasan u vezi s tim gdje vidi budućnost Srbije, a to je EU.

    Osvrnula se i na izjavu ambasadora Hila da SAD želi da suzbiju ruski i kineski interes u Srbiji i kazala da njena zemlja vjeruje da svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o svojoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, bilo da je to članstvo sa EU ili NATO.

    “Vidimo i strateško partnerstvo Rusije i Kine. To je nesumnjivo kontekst u kojem je ambasador Hil govorio o Srbiji, koja treba da odluči kakva će njena spoljna i sigurnosna uloga biti. Srbija mora da razmišlja o tome ko je podržava, a ko ne bi volio da uspije”, poručila je zvaničnica Stejt departmenta.

    Kada je u pitanju situacija na KiM, Donfrid je istakla da je veoma važno za Kosovo i Srbiju da sarađuju i riješe odnos.

    Prema njenim riječima, SAD podržavaju dijalog kojem posreduje EU i sveobuhvatan sporazum koji će rezultirati normalizovanjem odnosa s fokusom na međusobno priznanje.

    Ukazala je na to da je, prilikom boravka na Kosovu, uvidjela da postoji spremnost za taj dijalog, kao i da je o tome razgovarala sa predsjednikom i premijerkom Srbije i izrazila nadu da će se na tom planu napredovati.

    “To je upravo napredak ka sveobuhvatnom sporazumu koji će normalizovati odnose, s fokusom na međusobno priznanje”, navela je ona.

    Tvrdi da je i od predsjednika i premijerke Srbije čula da su spremni da se uključe u taj dijalog.

    Kada je riječ o ratu između Ukrajine i Rusije, kao i mogućnosti da dođe do trećeg svjetskog i nuklearnog rata, Donfrid je rekla da SAD smatraju da je ruski rat neisprovociran i nepravedan.

    “Ukrajina je nevina strana i posvećeni smo tome da se Ukrajina brani. Predsjednik SAD Bajden je eksplicitno rekao da je cilj da se zaustavi rat, a ne da se pokrene širi sukob i direktni rat s Rusijom”, rekla je ona.

    Ističe da Ukrajina ima pravo da se brani i da SAD ovoj zemlji daju bezbjednosne sisteme, kako bi se odbranila od “brutalne ruske agresije”.

    “Kada je započeo ovaj rat, Putin je mislio da će to biti rat ruske vojske protiv ukrajinske vojske, a suočio se sa 44 miliona Ukrajinaca koji brane svoju zemlju pod nezamislivim uslovima”, kazala je ona.

    Prokomentarisala je izjavu ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova da ne isključuje mogućnost trećeg svjetskog rata i nuklearnog rata i podsjetila da da su i SAD i Rusija rekle da je nuklearni rat nezamisliv.

    Smatra da, kao nuklearne sile, te dvije zemlje snose odgovornost za to da se postaraju da nuklearno oružje nikada ne bude upotrijebljeno.

    Izrazila je nadu da Rusija i dalje želi da se uzdržava od uptrebe tog oružja.

  • Šta je alternativa za BiH u slučaju da Rusi zakoče vojnu misiju EU

    Šta je alternativa za BiH u slučaju da Rusi zakoče vojnu misiju EU

    U slučaju da Savjet bezbjednosti UN, zbog blokade Rusije, ne bude u mogućnosti da obnovi mandat EUFOR, koji ističe u novembru, moramo da imamo rezervnu opciju, izjavio je američki državni sekretar, Entoni Blinken.

    Blinken nije jedini zapadni političar koji je već počeo da „izražava zabrinutost“ zbog toga ko će se brinuti za primjenu vojnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.

    Do pred kraj prošle godine to pitanje niko nije postavljao jer se podrazumijevalo da vojna misija EU (Altea) ima podršku kompletne međunarodne zajednice, jednako kako je imala 2004. godine kada su preuzeli brigu od NATO snaga SFOR. Međutim, zaoštravanje odnosa na relacij Rusija – Zapad, koje se odrazilo i na BiH, krajem 2021. prvi put je postavilo pitanje hoće li EUFOR ostati u BiH.

    Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO, Alija Kožljak, tada je izjavio da bi, u slučaju da EUFOR ode iz BiH, mandat očuvanja bezbjednosti preuzeo NATO.

    Možda baš zbog toga na kraju je u Njujorku produžen mandat EUFOR, ali je zato izostala rezolucija kojom se potvrđuje mandat Kristijana Šmita u ulozi visokog predstavnika u BiH. Međutim, međunarodni odnosi su se u međuvremenu drastično promijenili, te je logično pitanje šta nas čeka u novembru i koja je to rezervna opcija koju nagovještava Blinken. Da li se možda misli na najavljenu rezoluciju Generalne skupštine UN koja relativizuje pravo na veto stalnih članica SBUN?

    Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, naglašava da je puno mogućih spekulacija šta će se do isteka mandata EUFOR desiti u Ukrajini i Rusiji. Kako kaže, jedina sigurna stvar je da će se u BiH rusko potencijalno blokiranje produženja mandata EUFOR iskoristiti za još jedno umjetno kreiranje krize.

    Kriza bi bila umjetna jer zamjena za EUFOR bi bio NATO, koji je već prisutan u BiH. Kada je počela misija EUFOR, u principu su stare trupe ostale uz dodatak nekih članica koje nisu u NATO, čak ni u EU. Dakle, polemika je oko slova u nazivu misije. Od 1995. godine NATO je pod raznim imenima prisutan u BiH i nadgleda stabilnost – kaže Anđelić za Srpskainfo.

    Kada je SFOR kreiran, prisjeća se Anđelić, Rusi su insistirali da jedna trećina trupa bude njihova u ukupnom broju od oko 60.000.

    Nikada broj ruskih vojnika nije dostigao niti hiljadu, skupa s Ukrajincima, što je ironija iz današnje perspektive. SFOR je zato na vrhuncu prisutnosti imao tek nešto preko 40.000 vojnika u BiH. Kada je tadašnja Makedonija priznala Tajvan 1999. godine, Kina je u Savjetu bezbjednosti počela blokadu aktivnosti UN na Balkanu. NATO je, bez obzira na to, intervenisao protiv tadašnje Srbije i Crne Gore. Dakle, NATO je pokazao da je glavna snaga na Balkanu, da kada odluči tako, ne treba im niti Savjet bezbjednosti i svaka diskusija o tome unutar BiH ništa neće promijeniti, osim izazvati nepotrebnu krizu. Filozofska su pitanja o tome šta bi bilo u idealnom svijetu, a šta je realan odnos snaga. Ukratko, mnogo buke bi moglo biti ni oko čega – zaključuje Anđelić.

    Zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, kaže da je rano bilo šta govoriti o tome hoće li biti produžena misija EUFOR ili ne. Smatra da se, umjesto toga, treba baviti suštinskim stvarima, a to je kako da stvorimo uslove u BiH da nam više nisu potrebne bilo kakve strane misije.

    – Mislim da je to priča iz sfere visoke politike i da je rano o tome pričati. Do isteka misije ima dosta vremena; o tome će raspravljati tamo gdje se sada već raspravlja i vjerujem da će to biti završeno na zadovoljstvo svih građana BiH. I svih naših prijatelja u svijetu. Što se tiče Republike Srpske, ona putem svojih predstavnika apeluje na sve u BiH da se ne govori o bilo kakvim nemirima ni o ratnim opcijama, nego da mi sami poredamo stvari onako kako bi bilo najbolje za sve u BiH. Ukoliko do toga ne dođe, nama je najmanje bitno ko će nam biti „tutor“, jer smo ga mi prizvali nedjelovanjem u smislu da BiH funkcioniše onako kako bi trebalo – kaže Okolić za Srpskainfo.

    Vladimir Lukić, član delegacije RS u Dejtonu, tvrdi da se u ovom slučaju treba vratiti onome što piše u Dejtonu.

    – Jedina zelena grana za koju se možemo uhvatiti jeste Dejtonski sporazum. Sve ono šta je neko rekao, šta je obećao neko, to je… da ne pričam šta – kaže Lukić.

    A u Dejtonu, odnosno u Sporazumu o vojnim aspektima mirovnog rješenja, pominje se samo NATO i njihova tadašnja misija IFOR.

    – Podrazumijeva se i daje saglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vođstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlanskog savjeta (NAC) kroz zapovjedničko uređenje NATO. Podrazumijeva se i daje saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovog Aneksa, ali u sporazumu s NATO – piše u Dejtonu.

    Dakle, svaki drugi vojni angažman u BiH, hipotetički Rusije, morao bi da bude dogovoren sa NATO, što je nakon rata u Ukrajini postalo nezamislivo.

  • Dodik i Kalabuhov razgovarali o situaciji u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Istočnom Sarajevu s ambasadorom Rusije u BiH Igorom Kalabuhovim o aktulenoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH.

    Dodik i Kalabuhov ukazali su na značaj poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, kao i činjenice da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Tom prilikom Dodik je izrazio nadu da će sukob uskoro biti završen i da se dijalogom dođe do uspostavljanja mira.

  • Krivična prijava protiv Izetbegovića zbog izazivanje mržnje

    Hrvatska republikanska stranka (HRS) podnijela je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv lidera SDA Bakira Izetbegovića zbog izazivanja mržnje i netrpeljivosti.

    “Činjenica da prijavljena osoba obavlja funkciju predsjednika SDA i da je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH predstavlja otežavajuću okolnost, što ovo krivično djelo čini naročito teškim, a što je zakonodavac jasno odredio Članom 145a stav sedam zakona”, obrazloženo je u saopštenju ove stranke.

    Povodom nedavne Izetbegovićeve tvrdnje da Armija RBiH nije vršila zločine, iz HRS ističu da postoji više pravosnažnih sudskih presuda zbog zločina koje su počinili upravo pripadnici te vojske i da je tokom rata na teritoriji pod njenom kontrolom bio 331 logor u kojim je usmrćeno 632 civila.

    Koliko je sramotna Izetbegovićeva izjava, poručuju iz ove stranke, ponajbolje govori činjenica da je, prema zvaničnim podacima, Armija RBiH u ratu imala 331 logor sa 14.444 zarobljenika, među kojim 10.346 civila, a od kojih je 632 umrlo. Takođe, postoji više pravosnažnih sudskih presuda zbog zločina koje su počinili pripadnici Armije RBiH.

    Ovakvo direktno negiranje zločina, poručili su, istovremeno predstavlja i uzrokuje duboko uznemiravanje i vrijeđanje svih žrtava ovih zločina.

    HRS smatra da je licemjerno i sramotno od političkih zvaničnika bošnjačkog naroda negirati zločine počinjene od Armije RBiH.

    “Kako može doći ikada do istinskog pomirenja, ako negiramo ono što je istina, upirući konstantno u drugog i druge? Odgovornost je tim viša zbog činjenice da ti isti zvaničnici obavljaju najviše državne funkcije”, ističu iz HRS-a.

    Zvaničnici HRS-a su prošle godine, za isto djelo, podnijeli krivičnu prijavu protiv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, ali odgovor iz Tužilaštva BiH još nisu dobili.

  • Eskobar i Donfridova sa Dodikom i Džaferovićem

    Zamjenica državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, Karen Donfrid (Donfried) danas je, zajedno sa specijalnim izaslanikom američke vlade za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom (Escobar) posjetila Predsjedništvo BiH gdje se sastala sa Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom.

    Sastanku je prisustvovao i američki ambasador u našoj državi Majkl Marfi (Michael Murphy). Nakon sastanka oglasila se Američka ambasada u BiH.

    Kako se navodi u objavi na Twittuer, Donfried je istakla da su svi politički lideri u zemlji “dužni da teže pomirenju i izgradnji konsenzusa kroz dijalog i da osiguraju demokratsko pravo građana na pravovremene, slobodne i fer izbore.

    • Sjedinjene Američke Države su posvećene suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. Smatrat ćemo odgovornim aktere koji potkopavaju evroatlantsku perspektivu BiH kroz koruptivna ili destabilizirajuća djela – navedeno je u objavi.
  • SNSD i HDZ opet glasali protiv Rezolucije o osudi ruske agresije na Ukrajinu

    SNSD i HDZ opet glasali protiv Rezolucije o osudi ruske agresije na Ukrajinu

    Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojen zahtjev delegata Denisa Bećirovića (SDP) da se na dnevni red uvrste tri dodatne tačke, od kojih se jedna odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu.

    Bećirović je predložio da na sjednicu uvrste tačke dnevnog reda vezane za informaciju Savjeta ministara BiH o posljedicama zemljotresa koji su pogodili BiH sa prijedlogom mjera ugroženom stanovništvu i prijedlog Rezolucije osude agresije na Ukrajinu.

    Bećirovićevi prijedlozi nisu prošli na glasanju. Bilo je šest glasova za i osam glasova protiv.

    Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović potvrdio je da je HDZ glasao protiv.

    “Što se tiče Hrvata mi ovakve tačke dnevnog reda nećemo uvrštavati na ovu sjednicu i to je naš stav o ovom pitanju”, kazao je Čović.

    Podsjećamo, u toku je hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa jednom tačkom dnevnog reda na kojoj se razmatra HDZ-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH.

    Očekuje se da delegati iz HDZ-a i SNSD-a glasaju za predložene izmjene Izbornog zakona. U tom slučaju, delegati iz SDA koji se juče nisu pojavili na sjednici, bi mogli povući vitalni nacionalni interes. Uz njih trojicu, tu su i Denis Bećirović (SDP) i Munib Jusufović (SBB).

  • Klub Bošnjaka pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

    Klub Bošnjaka pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je zahtjev četvoro hrvatskih delegata za razmatranje po hitnoj proceduri Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali je potom Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

    Obrazlažući odluku da se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Asim Sarajlić rekao je da se predloženim zakonom ignoriše činjenica da, uprkos naporima domaćih i stranih aktera, nije postignut dogovor o ovom zakonu.

    Sarajlić tvrdi da su predložena zakonska rješenja jednostrana i protivustavna, te da se njima ignoriše ustaljena praksa u funkcionisanju dva doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Prema njegovim riječima, prijedlog zakona prethodno je trebalo da bude dostavljen interresornoj radnoj grupi koja je radila na izmjenama Izbornog zakona.

    Sarajlić je iznio i tvrdnju da se predloženim zakonom ne ukidaju diskriminatorske odredbe u važećem zakonu, što je utvrdio i Evropski sud za ljudska prava, već zakon postaje još diskriminatorniji, posebno kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH.

    “Ne ispunjavaju se ni obaveze BiH iz paketa Evropske komisije, ne obezbjeđuje sprovođenje preporuka OEBS-a o omogućavanju provođenja izbora u skladu sa demokratskim standardima”, dodao je Sarajlić.

  • Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom ukazao na opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put i izrazio nadu da će biti ispunjeni uslovi za pristupanje EU da bi BiH što prije dobila kandidatski status.

    Tegeltija i Satler su tokom susreta u Sarajevu razgovarali o predstojećim izborima i izazovima koje oni nose.

    Na sastanku je bilo riječi o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH i regionu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama.

  • Blinken: Zapad traži alternative ako Rusija blokira obnovu mirovne misije u BiH

    Blinken: Zapad traži alternative ako Rusija blokira obnovu mirovne misije u BiH

    Zapadne sile traže alternative kako bi osigurale međunarodne snage u Bosni i Hercegovini ako Rusija blokira obnovu mirovne misije koju podržava UN, izjavio je u utorak državni sekretar SAD Entoni Blinken.
    Rusija članica Savjeta bezbjednosti koja ima pravo veta, kritična je prema naporima UN-a u toj balkanskoj zemlji, ali je u novembru pristala na jednogodišnje produženje mandata UN-a za snage predvođene Evropskom unijom.

    Od tada su se odnosi Zapada naglo pogoršali s Rusijom koja je u februaru napala Ukrajinu, a čelnici Srba u Bosni i Hercegovni pojačali su separatističku retoriku, piše AFP.

    – Neka vrsta međunarodnih snaga s odgovarajućim mandatom neophodna je za pokušaj održavanja sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini – rekao je Blinken Odboru za vanjske poslove Senata odgovarajući na pitanje.

    On je takođe rekao da SAD planiraju sa saveznicima o vanrednim situacijama poput ove.

    – Ako mandat ne bude obnovljen u novembru, pokušavamo osigurati da imamo nešto što će pružiti podršku – rekao je Blinken.

    Ruska ambasada u Sarajevu ranije ovog mjeseca je upozorila da bi stav Zapada mogao uzrokovati “destabilizaciju” u Bosni, što je izazvalo strah od prelijevanja iz ukrajinskog sukoba.

    Ruska izjava uslijedila je nakon što je Kristijan Šmit , visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, suspendovao kontroverzni zakon koji bi RS-u omogućio preuzimanje državne imovine na njihovom teritoriju.