VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Višković ističe da je presuda Mahmuljinu nedopustiva

    Višković ističe da je presuda Mahmuljinu nedopustiva

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da je nedopustiva i neobjašnjiva presuda Suda BiH nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, kojom mu je skraćena kazna zatvora sa 10 na osam godina za ratne zločine nad Srbima u Zavidoviićima i Vozući 1995.godine.Skoro da više nema smisla komentarisati presude Suda BiH. One su neobjašnjive, jer kako je moguće da neko ko je Srbin i bio je u ratu stražar u nekoj ustanovi, bude osuđen na zatvorsku kaznu kao neko ko je imao komandnu odgovornost, a dokazano je da postoji masovna grobnica u kojoj su sahranjeni ubijeni od kojih je više od 80 bilo obezglavljenih – rekao je novinarima Višković.

    On je naveo da su o zločinima pod komandnom odgovornosti Mahmuljina najbolje svjedočili Ozrenci.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

  • Pet sindikata predalo u Narodnu skupštinu zahtjev za interpelaciju

    Predstavnici pet sindikata predali su u Narodnu skupštinu Republike Srpske inicijativu za pokretanje interpelacije o tome da zaposlenima u javnom sektoru Republike Srpske bude vraćeno zakonsko pravo na topli obrok i regres.

    Iza ovog poteza stoje Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova, Strukovni sindikat doktora medicine, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, te Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske.

    Inicijativi su predali predsjednici navedenih granskih sindikata Božo Marić, Anica Jondić, Jovica Mišić, Mirko Šerbedžija i Željko Šukalo, uz prisustvo sindikalnih povjerilaca.

    Kako kažu, povod za pokretanje interpelacije je to što Vlada Srpske nije ispoštovala raniji zaključak Narodne skupštine Srpske da sa sindikatima dogovori i predloži izmjene zakona o radu u kojima će naknade za topli obrok i regres biti posebno iskazane.

    To sada nije slučaj jer su one utopljene u platu za oko 54.000 zaposlenih. Interpelacija je instrument kontrolne funkcije Narodne skupštine nad radom Vlade. Kada najmanje 15 poslanika potpišu interpelaciju, Vladi se daje rok da na nju odgovori, a potom slijedi rasprava u NSRS.

  • “Nema razloga za pojačano prisustvo EUFOR-a u Srpskoj”

    “Nema razloga za pojačano prisustvo EUFOR-a u Srpskoj”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u Banjaluci da ne vidi nijedan razlog za pojačano prisustvo EUFOR-a na teritoriji Srpske, naglašavajući da na tom području nije ugrožena ničija bezbjednost.

    Višković je novinarima ponovio da vlasti Srpske zahtijevaju da se pripadnici EUFOR-a ponašaju kao ranije i kao što bi trebalo, odnosno da se, kao što je sada slučaj, ne pojavljuju sa oklopnim vozilima na ulicama, pred školama, medijskim kućama i slično.

    “To nije njihov posao i ne vidim razlog da imaju ikakve pojačane aktivnosti, jer bezbjednost Srpske i BiH ni na koji način nije ugrožena”, istakao je Višković.

    On je naglasio da institucije Srpske čine sve da Republika i BiH budu bezbjedne i stabilne, te poručio da će tako biti i dalje.

    “Dakle, ne vidim razlog zašto bi se ljudi iz EUFOR-a brinuli o nekoj ugroženoj bezbjednosti jer ovdje u Srpskoj nije ugrožena bezbjednost bilo kog građanina ili pripadnika naroda”, poručio je premijer Srpske.

  • Dodik poručuje da se rukovodstvo Srpske zalaže za poštivanje Ustava BiH

    Dodik poručuje da se rukovodstvo Srpske zalaže za poštivanje Ustava BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nije tačna tvrdnja pomoćnika državnog sekretara SAD u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Karen Donfrid da rukovodstvo Repubike Srpske želi da sruši BiH, naglasivši da se ono zalaže za poštivanje Ustava BiH.

    Tvrditi da rukovodstvo Republike Srpske želi da sruši BiH jednako nije tačno kao što je istina da sam i na sastanku sa Donfridovom, a i kasnije u javnosti govorio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i međunarodni suverenitet BiH, ali i Ustav BiH prema kojem je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska ima pravo da dobije sva svoja ovlaštenja koja joj pripadaju Ustavom i sve ono što je učinjeno u međuvremenu mimo Ustava mora da bude stvar diskusija među nama, o čemu se i Donfridova složila, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je u video objavi na Tviteru rekao da mu je žao što je došlo do različite interpretacije sastanka kojem je prisustvovao zajedno sa Donfridovom.

    On je naveo da je jasno rečeno da Republika Srpska nema nijedan plan, niti jedan dokument koji bi potvrdio tvrdnje Donfridove koje je očigledno pokupila u političkom Sarajevu i dobila od svojih saradnika koji već dugo godina rade u BiH protiv interesa Republike Srpske.

    – Razgovor koji smo vodili nije mogao da bude osnov za zaključivanje koje je ona kasnije iznijela u javnosti i mislim da su puni spekulacija, da nisu tačni. Zabrinjavajuće je da je neko sa tako visokog političkog nivoa spreman da interpretira sastanak na način kako se on nije desio i da moram da reagujem sa tvrdnjom da to nije istina – istakao je Dodik.  

  • CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    CIK-u malo 11,7 miliona KM za sprovođenje izbora

    Iako još nije obezbijeđen novac za održavanje izbora, Centralna izborna komisija BiH, osim 11,7 miliona KM koje je tražila za održavanje izbora, tražiće dodatna sredstva jer su pojedina roba i usluge poskupjele više od 100 odsto u odnosu na period kada je kreiran budžetski zahtjev.

    Goran Mišković, generalni sekretar CIK-a, na juče održanoj sjednici članove CIK-a upoznao je sa činjenicom da su ambalažni i kartonski materijal poskupjeli 100 odsto, isto kao i cijene papira, istovremeno naglašavajući da planirani iznos za nabavku papira neće biti dovoljan.

    “Kad smo radili budžet za izbore, to je bio avgust 2021. godine, i tada je litar nafte bio 1,3 KM, a danas je 3,3 KM. Inflacija je uradila svoje. Nijedna stavka koju smo stavili u budžet neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. Na prvom tenderu koji smo otvorili planirali smo 90.000 KM, a ponuda je viša od 180.000 KM”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On je rekao da odgovorni ljudi u vlasti o tome treba da razmišljaju jer se izbori ne održavaju radi CIK-a, te da se mora voditi računa da se sredstva obezbijede jer će CIK na sjednici 4. maja raspisati izbore za oktobar ove godine.

    Istovremeno, CIK je juče i zvanično zatražio sastanak sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, Vjekoslavom Bevandom, ministrom finansija i trezora BiH i zamjenikom predsjedavajućeg te Biserom Turković, ministarkom spoljnih poslova BiH i takođe zamjenikom predsjedavajućeg, a u vezi sa finansiranjem predstojećih izbora.

    “Nužno je da dođe do tog sastanka i mi treba da ga iniciramo, a da li će oni učestvovati – na to ne možemo uticati. Smatram da je taj sastanak od ključne važnosti i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora da iznađu mogućnost finansiranja”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, Savjet ministara BiH i nadležne institucije prema Izbornom zakonu BiH dužne su da u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora obezbijede novac za sprovođenje izbornog procesa, međutim to nije uvijek bio slučaj, a zbog nedostatka novca prošli lokalni izbori bili su prolongirani, što nije isključeno da će se i sada desiti.

    I pored činjenice da Savjet ministara BiH još nije obezbijedio sredstva pravdajući to činjenicom da su institucije BiH zbog nepostojanja budžeta za 2022. godinu na privremenom finansiranju, CIK se uveliko sprema za predstojeće izbore. Kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, intenzivno se radi na pripremi podzakonskih akata, a i sa “Službenim glasnikom BiH” dogovorena je rezervacija za objavu Odluke o raspisivanju izbora.

    “Veliki problem je nedostatak ljudskih resursa jer nismo u mogućnosti da angažujemo dodatne ljude, i teret će pasti na naše službenike”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Ono što se moglo zaključiti iz rasprave među članovima CIK-a jeste da se po pitanju radno pravnog odnosa u velikoj mjeri krši zakon s obzirom na to da službenici konstantno rade prekovremeno, a vrlo često i vikendom, što je, kako je rekla Vanja Bjelica Prutina, nedopustivo te da i zaposleni u CIK-u moraju imati pravo na odmor, dane vikenda i sve ostalo kao i ostali službenici institucija BiH.

  • Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Američki senator: Članovi Predsjedništva BiH pred nama su se častili uvredama

    Prošle sedmice u službenoj posjeti Sarajevu boravila su tri američka senatora, a nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH senator Chris Murphy je otkrio detalje razgovora i svoja zapažanja situacije u BiH.

    “Niska oblačnost odložila je naš let avionom za Sarajevo iz Beograda u srijedu ujutro, tako da smo do dolaska morali preskočiti jutarnje sastanke i krenuti pravo na najvažniji zadatak u danu – sastanak sa tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naš sjajni ambasador Michael Murphy nas je obavijestio o detaljima u vožnji kombijem od aerodroma i s njim smo smislili strategiju pristupa sastanku”, napisao je Murphy u svom blogu.
    Američki senator podsjeća da, otkako je prije više od dvadeset godina potpisan Dejtonski mirovni sporazum, najteže je održati mir u regionu u Bosni i Hercegovini jer je većina država stvorenih nakon raspada Jugoslavije i ratova ‘90-ih imala jednu dominantnu etničku grupu, dok su unutar granica BiH velike populacije Srba, Hrvata i Bošnjaka.

    On je zatim iznio upozoravajuću tezu o opasnim potezima Milorada Dodika koji bi, uz podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogao odvesti BiH u novi rat.

    “Dejtonski sporazum je zahtijevao formalni sporazum o podjeli vlasti u kojem bi izvršna vlast uključivala tri predsjednika – po jednog koji predstavlja svaku grupu. Neko vrijeme, tri člana Predsjedništva su nevoljko nalazila kompromis koji je neophodan da bi država ostala u funkciji. Ali u posljednje vrijeme, najviše zbog tvrdoglavosti i separatističke retorike lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, izvršna vlast je zapala u krizu, nesposobna da donosi bilo kakve odluke. Kao rezultat toga, Dodik je, uz podršku Rusije, počeo da pravi planove za uspostavljanje vladinih institucija, koje čine samo Srbi. To bi moglo dovesti do građanskog rata i katastrofe za region – upravo onakav haos za koji bi Putin navijao i podsticao ga”, napisao je Murphy.

    Američki senator se zatim osvrnuo na sastanak u Predsjedništvu BiH sa Šefikom Džaferovićem, Miloradom Dodikom i Željkom Komšićem.

    “Naše pripreme za sastanak nisu bile važne. Od tog trenutka, Dodik i hrvatski i bošnjački lideri (Željko Komšić i Šefik Džaferović) više su bili zainteresovani da se međusobno svađaju nego da vode dijalog s nama. Sjedili smo ‘razjapljenih usta’ dok su se oni međusobno ‘častili’ uvredama i iznosili optužbe, očito zainteresirani samo za pogoršanje postojeće krize. Dali smo sve od sebe da im objasnimo kako se Amerika dugo bori sa istim problemima s kojima se i Bosna bori – obje naše nacije su multikulturalne i dijele vlast između jake nacionalne vlade i jakih državnih vlada. Ali jedva su nas slušali, a mi smo napustili sastanak duboko zabrinuti za kratkoročnu stabilnost ove važne zemlje”, opisao je Murphy.


    Američki senatori (Jeanne Shaheen, Thom Tillis i Chris Murphy) su nakon sastanka u Predsjedništvu BiH održali konferenciju za medije u Sarajevu. Murphy je opisao kako su tekle pripreme i “upozorenje” službenice američke ambasade na moguća pitanja novinara.

    “Dok smo se pripremali za konferenciju za novinare nakon sastanka, službenica za medije Američke ambasade rekla nam je da ima dvije osjetljive teme koje treba pokrenuti u očekivanju pitanja novinara. Prvo je napomenula da postoji audiosnimak kako jedan od nas na sastanku kaže Dodiku, koji je na američkoj listi sankcija: ‘Drago mi je da te vidim, predsjedniče Dodik’. Bila je zabrinuta zbog konotacije sugestije da je ‘dobro vidjeti nekoga na američkoj listi sankcija’. Nasmiješili smo se i rekli joj da nema razloga za brigu. Drugo, rekla nam je da bismo mogli dobiti pitanje o tvrdnji koju je Dodik nedavno iznio – da SAD i Velika Britanija planiraju da ga kidnapuju i zaključaju u podrum bez prozora. Smijali smo se, ali onda smo shvatili da je ona zaista ozbiljna”, prisjetio se američki senator.


    Murphy je napisao da je nakon posjete Beogradu, Prištini i Sarajevu na putu ka aerodromu bio duboko zabrinut za budućnost Bosne i Hercegovine.

    “Kako nam je naš ambasador rekao dok smo bili u Sarajevu, ‘ako počne nasilje u Bosni, uvući će se cijeli region’. Drago mi je da smo senatori Shaheen, Tillis i ja dogovorili da formiramo dvostranački tim koji će raditi na ovoj potencijalnoj krizi”, zaključio je Murphy.

  • “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nije tačna tvrdnja pomoćnika državnog sekretara SAD u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Karen Donfrid da rukovodstvo Repubike Srpske želi da sruši BiH, naglasivši da se ono zalaže za poštivanje Ustava BiH.

    Tvrditi da rukovodstvo Republike Srpske želi da sruši BiH jednako nije tačno kao što je istina da sam i na sastanku sa Donfridovom, a i kasnije u javnosti govorio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i međunarodni suverenitet BiH, ali i Ustav BiH prema kojem je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska ima pravo da dobije sva svoja ovlaštenja koja joj pripadaju Ustavom i sve ono što je učinjeno u međuvremenu mimo Ustava mora da bude stvar diskusija među nama, o čemu se i Donfridova složila, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je u video objavi na Tviteru rekao da mu je žao što je došlo do različite interpretacije sastanka kojem je prisustvovao zajedno sa Donfridovom.

    On je naveo da je jasno rečeno da Republika Srpska nema nijedan plan, niti jedan dokument koji bi potvrdio tvrdnje Donfridove koje je očigledno pokupila u političkom Sarajevu i dobila od svojih saradnika koji već dugo godina rade u BiH protiv interesa Republike Srpske.

    – Razgovor koji smo vodili nije mogao da bude osnov za zaključivanje koje je ona kasnije iznijela u javnosti i mislim da su puni spekulacija, da nisu tačni. Zabrinjavajuće je da je neko sa tako visokog političkog nivoa spreman da interpretira sastanak na način kako se on nije desio i da moram da reagujem sa tvrdnjom da to nije istina – istakao je Dodik.  

  • Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izrazio je nezadovoljstvo današnjom presudom nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za ratne zločine nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, ističući da kazna nije adekvatna počinjenom krivičnom djelu.

    “Ne možemo biti zadovoljni kaznom za Mahmuljina od osam godina zatvora, imajući u vidu obim i razmjer zločina koji su tamo počinjeni”, izjavio je Kojić Srni i napomenuo da je čak i Haški tribunal u ranijim presudama Rasimu Deliću konstatovao da su tamo počinjeni rasprostranjeni sadistički zločini.

    Kojić ističe da ovako blaga kazna Mahmuljinu ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava.

    “U slučaju Mahmuljina, imamo direktnu komandnu odgovornost, gdje se dosudi kazna zatvora do osam godina i ona ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava, imajući u vidu činjenicu da visina kazne nije adekvatna obimu i karakteru počinjeniog krivičnog djela”, istakao je Kojić i napomenuo da o bestijalnosti zločina svjedoči i dobro poznata činjenica da su na ovom podrčju odsijecane srpske glave.

    Kojić je rekao da ima direktnih izvršilaca ovih zločina i drugih lica koja nisu iskoristila mehanizme sprečavanja krivičnog djela, ali nisu bili obuhvaćeni optužnicom.

    “Bojim se da ne postoji praksa da i ta lica budu optužena”, kaže Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

  • “Dokaz da Sud BiH radi na štetu Srba”

    “Dokaz da Sud BiH radi na štetu Srba”

    Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović smatra da je presuda Suda BiH Sakibu Mahmuljinu mala, te da predstavlja novu potvrdu da Sud BiH radi na štetu srpskog naroda i Republike Srpske.

    Ova presuda po ko zna koji put pokazuje dugogodišnji uhodani način rada Suda BiH na štetu srpskog naroda i Republike Srpske, rekao je Nosović Srni.

    On kaže da se, nažalost, ovakva sramna presuda, može shvatiti kao amnestiranje svih onih koji su činili ratne zločine nad Srbima.

    Prema njegovim riječima, imali smo priliku da vidimo situaciju da Tužilaštvo BiH optuži nekoga od bošnjačkih oficira, a onda ga Sud BiH oslobodi kroz sudski proces.

    Nosović kaže da se srpski narod otvaranjem sudskog procesa za “Dobrovoljačku” i druge situacije uzalud ponadao da je pravosuđe BiH napokon počelo da radi po pravdi i da uvažava srpske žrtve rata.

    To se ne dešava, već se naprotiv oslobađaju oni koji su počinili ratne zločine nad Srbima. Izgleda da zločin nad Srbima nije zločin, već dozvoljena radnja i tako se ponaša Sud BiH i međunarodna zajednica – zaključio je Nosović.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakiba Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandant, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.

    Prilikom izricanja presude Sud BiH je primjenjivao zakon bivše SR Jugoslavije.

    Sud BiH je 22. januara prvostepenom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

    Apelaciono vijeće Suda BiH poništilo je prvostepenu presudu i odredilo novo suđenje koje je počelo 30. novembra žalbenim postupkom na kojem su izneseni prijedlozi Tužilaštva i odbrane.

  • Savić o presudi Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH

    Savić o presudi Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH

    Današnja presuda nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije RBiH Sakibu Mahmuljinu vrijeđa srpski narod, porodice poginulih i svjedoke, istakao je predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske Aleksandar Savić.

    Savić je izjavio Srni da je kazna koju je Sud BiH danas izrekao Mahmuljinu mala s obzirom na postojanje brojnih dokaza, svjedoka, čak i foto-snimaka počinjenih ratnih zločina nad srpskim narodom.

    On je dodao da pravosuđe BiH “konstantno pravi presedane u presudama oficirima takozvane Armije BiH u odnosu na srpske oficire i vojnike”.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.