VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Karan: Srpska jedini ustavobranitelj dejtonske BiH

    Karan: Srpska jedini ustavobranitelj dejtonske BiH

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najveća zabluda predstavljati Republiku Srpsku kao problem BiH, naglasivši da je ona jedini ustavobranitelj dejtonske BiH iako mnogima to nije jasno ili odlučuju da to ignorišu.

    BiH, kaže on, mora da prihvati ono što jeste, umjesto da stalno pokušava da postane nešto drugo, navodeći da nije ni unitarna ni jednonacionalna država, već složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda, sviđalo se to nekome ili ne.

    “Uspješne složene države ne počivaju na nametanju političke vizije jednih nad drugima, nego na sposobnosti da se međusobno uvažavaju i da ono o čemu se ne slažu rješavaju dogovorom. Zato stalno ističem paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao osnovne principe funkcionalne BiH kao federalne države”, naglasio je Karan.

    On je rekao da problem BiH nije njena složenost, nego nastojanja političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice da se ta složenost poništi.

    Karan je ukazao da su političke krize i nastale zbog posmatranja konstitutivnosti naroda, entitetske nadležnosti i njihovih mehanizama zaštite kao smetnje koju treba ukloniti.

    “Od nas zavisi u kojoj ćemo grupi biti. Formula postoji i zapisana je u Dejtonskom sporazumu. Potrebna je politička zrelost da svi prihvate paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao činjenicu, te da BiH može funkcionisati samo kao zajednica u kojoj niko ne pokušava da dominira nad drugim”, rekao je Karan za Glas Srpske.

    On je naveo da će buduća vlast imati obavezu prema narodu Republike Srpske da očuva institucionalni kapacitet i njenu političku stabilnost, te da nastavi rad na njenom ekonomskom jačanju i međunarodnom pozicioniranju.

    Karan je rekao da institucije i Dejtonski sporazum nisu samo osnov stabilnosti Republike Srpske nego i jedini održiv osnov stabilnosti cijele BiH.

    “Iza nas je period velikih političkih i institucionalnih pritisaka i upravo se u takvim okolnostima pokazalo koliko je važno da Republika Srpska ima stabilne institucije koje redovno izvršavaju svoje ustavne nadležnosti”, istakao je Karan.

    On je dodao da su takve institucije najbolja garancija da Srpska može da štiti svoje interese bez obzira na to odakle izazovi dolaze.

    Istakao je da izazovi neće nestati, jer je suštinski politički spor u BiH spor između dva koncepta, federalnog, na kojem je zasnovan Dejtonski sporazum, i unitarnog, koji teži koncentraciji moći i odlučivanja u Sarajevu.

    “Naš odgovor je politika odgovornosti, odbrane ustava i Dejtona, jer znamo šta su naši interesi, šta su naše dejtonske nadležnosti i gdje su ustavne granice preko kojih se ne može ići”, rekao je Karan.

    Podsjetio je da je Dejton uspostavio sistem u kojem niko ne može da bude preglasan i u kojem je dogovor preduslov funkcionisanja, da njegova suština počiva na tri principa funkcionalne federalne države, paritetu, konsenzusu i jasnoj podjeli nadležnosti.

    “Na takav akt su pristala sva tri konstitutivna naroda i njime su uspostavljeni mehanizmi zaštite i naroda i entiteta. Dejton nema alternativu ako želimo stabilnu i održivu BiH. Pitanje je postoji li spremnost svih aktera da ga zaista primjenjuju, a ne da iz njega uzimaju samo ono što im politički odgovara”, rekao je Karan.

    Prema njegovim riječima, kada Republika Srpska brani svoje nadležnosti, traži poštovanje pravila na koja su svi pristali i koja su donijela mir.

    “Do nas je da na tome istrajemo, ali je i do drugih u BiH, kao i međunarodnih aktera, da prihvate da se trajna stabilnost ne može graditi na nametanju, već samo na dogovoru”, naveo je Karan.

    Odgovarajući na pitanje o intervencionizmu od strane visokih predstavnika koji je mahom vodio ka unitarizaciji BiH i poništavanju odluka stranaca koje su nastala kao posljedica primjene tzv. bonskih ovlašćenja, Karan je naveo da poništavanje tih akata treba biti institucionalan, pravno utemeljen i odgovoran proces.

    On je naveo da su takozvana bonska ovlašćenja korišćena za nametanje zakona, smjene izabranih funkcionera i suštinsku prekompoziciju ustavom utvrđenih nadležnosti, pa se došlo u situaciju da je ustavna struktura BiH značajno mijenjana bez formalne promjene Ustava.

    “Naš stav je da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja, a Ustav BiH jasno određuje ko donosi zakone. Suverenitet u BiH pripada narodu i entitetima, a ne stranom činiocu koji se postavlja iznad ustavnog poretka”, pojasnio je Karan.

    Na pitanje da li Srpska ide u pravom smjeru na spoljnopolitičkom planu, Karan je ocijenio na ona danas vodi vrlo aktivnu i prepoznatljivu politiku međunarodnog pozicioniranja kroz razgovor na osnovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.

    On je istakao da Republika Srpska razgovara i gradi partnerstva gdje postoji zajednički interes, dok istovremeno jasno i argumentovano štititi svoju ustavnu poziciju i pravo na svoj glas.

    Ukazao je na važnost kontakata koje predsjednik Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ostvaruju sa međunarodnim partnerima.

    “Kada se razgovor oslobodi predrasuda, otvara se prostor da se čuju i argumenti koji su godinama bili potiskivani”, zaključio je Karan.

  • Brković: Primorani smo da 14. septembra blokiramo granice sa EU

    Brković: Primorani smo da 14. septembra blokiramo granice sa EU

    Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, prevoznici biti primorani da 14. septembra preduzmu radikalnije mjere i da blokiraju granice sa EU na regionalnom nivou, kao što je bilo u januaru.

    – Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni – rekao je Brković Srni.

    On je dodao da nijedna zemlja neće pojedinačno imati neke akcije, tako da su u ovome zajedno prevoznici BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

    Brković je rekao da je najgora opcija to što Evropska komisija navodi da su svjesni da problem postoji, da su otvoreni za razgovor, a da ništa neće da učine.

    – Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike – rekao je Brković.

    On je dodao da se blokiranjem granice sa EU očekuje opšti kolaps, ali smatra da je ovo preventivni korak.

    – Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka – navodi Brković.

    On je istakao da prevoznicima ništa drugo ne preostaje, jer za njih i njihove probleme niko nije ni čuo ni znao dok nisu izašli prvi put na granice.

    Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovor o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

    U ponedjeljak, 31. avgusta, prevoznici su se okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju sa zahtjevom da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

  • Linta: Sloboda mišljenja nije privilegija samo jednog naroda

    Linta: Sloboda mišljenja nije privilegija samo jednog naroda

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta upozorio je da su nakon smrti generala Ratka Mladića u Federaciji BiH, a posebno u Sarajevu, bošnjački političari i dio medija pokrenuli novi talas antisrpske histerije, te da se Mladićeva smrt koristi kao povod za širenje mržnje i nove napade na Srbe i pokušaj nametanja kolektivne krivice čitavom srpskom narodu.

    On smatra da je vrhunsko licemjerje što se u Sarajevu govori o potrebi suočavanja sa prošlošću, dok se istovremeno primjenjuju različiti aršini prema srpskim i bošnjačkim ratnim komandantima.

    Linta je podsjetio da je komandant takozvane Armije BiH Rasim Delić, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na tri godine zatvora zbog komandne odgovornosti za ratni zločin prema zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske /VRS/, sahranjen u Sarajevu uz državne i vojne počasti, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

    On je naglasio da se, nasuprot tome, smrt Ratka Mladića koristi za novu hajku na Srbe, a da posebnu opasnost po bezbjednost predstavljaju prijetnje nasiljem, zastrašivanje i različiti oblici pritiska na Srbe koji javno izraze poštovanje prema generalu Mladiću objavljivanjem njegovih fotografija ili na drugi način.

    – Kada Srbi dobijaju otkaz ili ostaju bez profesionalnog angažmana zato što su izrazili lični stav ili je stav izrazio neko od članova njihovih porodica, onda je u pitanju brutalan napad na osnovna ljudska prava, uključujući pravo na život bez straha i pravo na rad. Sloboda mišljenja ne može biti privilegija samo jednog naroda – zaključio je Linta.

  • Uputstvo kako da glasate na Opštim izborima u BiH

    Uputstvo kako da glasate na Opštim izborima u BiH

    U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljena je Odluka o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića za sve nivoe neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini na opštim izborima 2026. godine, i ništa ne bi bilo sporno da na glasačkim listićima nema ozbiljnih pravopisnih grešaka.

    Recimo, u naslovu glasačkog listića piše “kandidatska листа”, što znači da su pomiješane latinica i ćirilica.

    “To nije do nas. To je do Centralne izborne komisije. Oni su nam preko Sekretarijata poslali materijal i mi na njega ne smijemo imati intervencije. Grešku sam vidio, ali nismo smjeli intervenisati”, rekao je za “Nezavisne novine” Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”.

    Kako će se glasati za Predsjedništvo BiH i parlamente

    Kada je riječ o samoj odluci koja je objavljena u “Službenom glasniku”, u njoj se detaljno navode i objašnjavaju izgled glasačkog listića i kako glasati. Recimo, za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske treba popuniti kružić ispred samo jednog kandidata.

    “Možete glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne za oba”, navodi se u napomeni uz glasački listić za člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.

    Kod glasanja za parlamente, odnosno Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalnu skupštinu birači će moći glasati samo za jednu političku partiju, koaliciju ili nezavisnog kandidata, s tim da će moći dati do maksimalno tri preferencijalna glasa i kandidatima. To znači ako neko glasa za X političku partiju u drugoj koloni će moći obojiti do tri kružića ispred brojeva, s tim da ti brojevi označavaju poziciju na kandidatskoj listi koja će doći uz glasački listić.

    Objavljeno i uputstvo za skeniranje glasačkih listića

    U uputstvu koje je objavljeno navedeno je i kako se skenira glasački listić. Nakon što se glasa, odnosno oboje kružići na glasačkim listićima, potrebno je “zaštititi” taj listić na način da se okrene prema dolje da se ne vide imena kandidata, zatim se svaki glasački listić ubacuje pojedinačno u prednji okvir skenera i nakon toga se prate uputstva na ekranu skenera.

    Šta donose nove tehnologije na izborima 2026.

    Podsjećanja radi, na ovim izborima prvi put glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To podrazumijeva da će se na biračkim mjestima koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri koji će skenirati glasačke listiće, odnosno koji će na kraju služiti kao glasačka kutija.

    Postupak glasanja takođe će biti znatno drugačiji nego ranije. Prilikom dolaska na biračko mjesto birač će se identifikovati otiskom prsta, a nakon što uređaj za biometriju očita podatke izbaciće slip koji će taj birač morati potpisati. Ranije potpisivanje biračkih spiskova nakon identifikacije odlazi u prošlost.

    Poslije toga birač će dobiti birački materijal, odnosno kandidatske liste i dva ili tri dodatna listića (u zavisnosti od toga da li glasa u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj), na kojima će glasati za parlamente.

    To u praksi znači da će glasač u Republici Srpskoj dobiti šest listića, na jednom će glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH, na drugom za predsjednika Republike Srpske, a na druga dva će glasati za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske, s tim da će uz ta dva listića za glasanje za parlamente doći i kandidatske liste koje će praktično biti samo informativne. U Federaciji BiH birači će dobiti sedam listića jer oni biraju tri parlamenta i člana Predsjedništva BiH.

  • Dodik: NSRS donosi konačnu odluku o tome da li je neka odluka Predsjedništva validna ili ne

    Dodik: NSRS donosi konačnu odluku o tome da li je neka odluka Predsjedništva validna ili ne

    Republika Srpska je stabilna, uspješna, politički izgrađena, izjavio je predsjednik Milorad Dodik. Ukazao je i na posljednju nepravdu Ustavnog suda BiH, ističući da je Ustavom propisano da Narodna skupština donosi konačnu odluku o tome da li je neka odluka Predsjedništva BiH odluka validna ili nije.

    – Tako je bilo sve do danas, ili do ovih dana. Sad je taj isti famozni skandalozni sud, koji nije ustavni, nego muslimanski, koji nam ovdje nameće svoja muslimanska pravila, a to znači da isključi Republiku Srpsku, rekao da ima pravo da on ocjenjuje da li Republika Srpska može ili treba da donosi tu odluku – naveo je Dodik.

    On je rekao da je 30 i više godina sve bilo u redu, a da su odjednom sjeli sada da to preispituju.

    – To znači da ćemo imati još jednu tešku borbu koju ćemo morati da vodimo. U narednom vremenu moramo se okupiti i dati naš odgovor i na te odluke i mnoge druge. Samo snažni vaši predstavnici mogu imati energiju da se bore za vas – poručio je Dodik.

  • Minić: Utvrditi motiv i kazniti napadače na Srbe u Vogošći

    Minić: Utvrditi motiv i kazniti napadače na Srbe u Vogošći

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić povodom napada na dvojicu Srba u Vogošći zatražio je od Federacije BiH da zaštiti srpske povratnike i obezbijedi im miran i siguran život na njihovim ognjištima.

    Minić je istakao da ga je potresla vijest o brutalnom napadu na devedesetdvogodišnjeg srpskog povratnika u Vogošći i pucnjavi na njegovog sina.

    – Nadležni moraju utvrditi motiv, pronaći i kazniti odgovorne – naveo je Minić na Iksu.

  • Cvijanović: Istrajno i posvećeno gradimo, obnavljamo i spajamo svaki dio Republike Srpske

    Cvijanović: Istrajno i posvećeno gradimo, obnavljamo i spajamo svaki dio Republike Srpske

    Zajedno sa predsjednikom Miloradom Dodikom i predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem prisustvovala sam završetku rekonstrukcije magistralnog puta Srbac – Derventa, u dužini od 41,4 kilometra, navela je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na Instagramu.

    Ovo je veliki korak ka boljoj povezanosti, kaže Cvijanović, većoj bezbjednosti i bržem razvoju cijelog ovog kraja.

    – Ulaganje u putnu infrastrukturu znači ulaganje u bolji kvalitet života svih naših građana, kvalitetnije uslove za privrednike i snažniju povezanost naših lokalnih zajednica. Istrajno i posvećeno gradimo, obnavljamo i spajamo svaki dio Republike Srpske – poručila je Cvijanović.

  • Dodik: Ulaganja u prvu fazu projekta 80 miliona, ukupna vrijednost veća od 500 miliona KM

    Dodik: Ulaganja u prvu fazu projekta 80 miliona, ukupna vrijednost veća od 500 miliona KM

    Za projekat razvoja i modernizacije Instituta “Dr Miroslav Zotović” već postoji čitav master plan koji se može fazno realizovati tokom narednih godina, a za čiju prvu fazu je predviđeno 80 miliona KM, dok je procijenjena vrijednost kompletnog projekta veća od 500 miliona KM, izjavio je predsjednik Milorad Dodik nakon prezentacije novih projekata i aktivnosti Instituta “Dr Miroslav Zotović”.

    On je rekao da je velika prednost to što već postoji konkretan plan, a ne samo ideja.

    – Јedno je kada dođete i kažete da imate ideju, a drugo kada pred sobom imate crteže, planove i konkretno definisane faze razvoja. Zato dajem punu podršku ovom projektu, kojeg ćemo prihvatiti i realizovati fazno. To je veliki projekat, ali Republika Srpska to može da uradi u narednim godinama. Riječ je o prostoru koji je godinama bio zapušten, ali koji je zahvaljujući inicijativi i istrajnosti dobio novu perspektivu. Nismo željeli da rušimo stari objekat, već smo ga ostavili, adaptirali i danas se koristi. Sve ostalo je novo. Na prostoru gdje je ranije bio hotel sada je savremena operaciona sala, dok se objekat u kojem je nekada bio Slatex pretvara u sadržaj koji želimo da razvijamo – rekao je Dodik.

    On je dodao da su godinama postojali problemi i neusklađenosti koje je trebalo riješiti, ali da je, prije svega, bilo potrebno imati volju da se istraje.

    – Mnoge godine ovo je bilo zapušteno, trebalo je vremena da se riješe sve neusklađenosti i, prije svega, trebalo je imati želju da se istraje i nešto napravi. Bez te istrajnosti, a posebno bez inicijative direktora Instituta Gorana Talića, bilo bi teško doći do ovoga što danas imamo – poručio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, ova javna ustanova ima dvije karakteristike koje je posebno izdvajaju i stavljaju u fokus kada je riječ o podršci projektu.

    – Prva je činjenica da danas više od hiljadu ljudi čeka da dođe ovdje, a taj broj je u jednom trenutku dostizao i 4.000 ljudi. I sam sam, kao predsjednik, mnogo puta bio pozvan i zamoljen da pokušam pomoći ljudima koji čekaju. Riječ o ustanovi koja ostvaruje profit. Veoma je rijetko da ustanove ovakvog tipa, posebno one u javnom vlasništvu, u cijelom regionu pokazuju da mogu ostvarivati profit. Ovdje se ulaže, a određena sredstva se ostvaruju kroz rad same ustanove. To omogućava da se planira i da se na vrijeme projektuje razvoj – kaže Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska mora zadržati nadležnost nad ključnim resursima i funkcijama ustanove, uključujući termalnu vodu, ali i da će razvoj ovog prostora u budućnosti otvoriti mogućnost za dolazak privatnog kapitala.

    – Kada sve završimo, vjerovatno će ovo biti zona u kojoj će privatni kapital željeti da gradi nove hotele i druge sadržaje. Јa bih volio da već sada postoje ozbiljni privatni partneri koji će nam reći da žele da ulože. Međutim, njih trenutno nema. Ljudi još nisu prepoznali taj potencijal – kaže Dodik.

    On je dodao da u ovoj ustanovi takvog problema nema.

    Podsjećamo, u Slatini kod Banjaluke predstavljen je projekat izgradnje novog kompleksa “Slateks”.

  • Prvi putnički voz na relaciji Beograd-Niš

    Prvi putnički voz na relaciji Beograd-Niš

    Iz srpske prijestonice je 3. septembra 1884. godine krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji.

    Gradnja pruge je počela 21. juna 1881. godine, što je srebrnim budakom obilježio knez Milan Obrenović.

    Ispraćaju prvog voza, okićenog cvijećem i srpskim trobojkama, osim velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza.

    Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23 časa.

  • Darko Mladić: Ne zna se kada bi tijelo generala moglo da stigne u Srbiju

    Darko Mladić: Ne zna se kada bi tijelo generala moglo da stigne u Srbiju

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni poslije šest dana nije obavijestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Ševeningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo tijelo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

    On je za “Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsjednica Mehanizma Grasijela Pati Santana.

    Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske, među kojima su i oni sa znakom povjerljivosti.

    Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio predsjednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i dokazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.

    Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga posljednji put vidjela…

    Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju. Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vrijeme smrti. Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

    Riječ je o sprovodnom dokumentu koji garantuje da je lice preminulo, gdje, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

    General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.