Kategorija: Vijesti

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je nedopustivo da projekat koji je koštao više od 100 miliona evra i od značaja je za cijeli region stoji zbog političkih blokada, te da je vrijeme za konkretne poteze jer ovakvo stanje nije održivo.

Nakon što je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić ponovo blokirao otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška, Minić je ukazao da najviše ispaštaju prevoznici i svi koji zavise od protoka robe i ljudi.

– Oni koji se najglasnije kunu u BiH, upravo ovakvim potezima je ruše i nanose direktnu štetu građanima i privredi – rekao je Minić.

On je upitao šta građani mogu očekivati, osim da zaključe da zajednički nivo ne samo da ne funkcioniše, već u ovakvom obliku postaje kočnica i šteta za sve.

– Vrijeme je za odgovornost i konkretne poteze, jer ovakvo stanje nije održivo – zaključio je Minić.

Zijad Krnjić, čan Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH ponovo je glasao protiv usvajanja Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unitrašnjoj organizaciji UIO koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci.

Ovo znači da neće doći do otvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da i iz petog pokušaja nema saglasnosti u BiH oko otvaranja mosta u Gradišci.

“Samo je Zijad Krnjić bio protiv ponovo. Štete su ogromne. Jedan čovjek maltretira pet miliona ljudi na granicama”, kazao je Amidžić.

Zpra Vidović, miniatar finansija RS, istakla je da su svi iz RS glasali za otvaranje novog graničnog prelaza.

“Zaista ne mogu da vjerujem se ovo dešava”, iatakla je Vidovićeva.

U narednih sedam dana biće potpisan ugovor za projekat izgradnje magistralnog gasovoda Šepak-Novi Grad, koji je jedan od najvećih projekata u regionu, istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

– Ono što je najvažnije je da ćemo pri njegovoj izgradnji maksimalno koristiti trasu auto-puta i putnu infrastrukturu što će smanjiti nepotrebne zastoje izazvane, između ostalog, i eksproprijacijom – rekao je Minić koji je prisustvovao početku rehabilitacije magistralnog puta na dionici Karakaj – Drinjača, kod graničnog prelaza u Karakaju.

Premijer Srpske je naglasio da je značaj ovog projekta ogroman u današnje vrijeme.

– Onaj koji ima energente i ko ima hranu ima moć. Značaj izgradnje gasovoda mnogostruk je za lokalne zajednice i sekundarnu mrežu, koja će se graditi zajedno sa primarnom – dodao je Minić.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da je nemjerljiv obim golgote i stradanja koje su prošle žene žrtve rata, a monografija “Naša ispovijest dva – žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995”, predstavlja zapis o tom bolu i strahoti.

“Obim golgote i stradanja je nemjerljiv i danas i neshvatljiv sa ove vremenske distance. Za divljenje je da danas mogu nakon toliko vremena, a noseći svu patnju, da se suoče sa svim gogotama koje su preživjele. Vaša bol je velika i nemjerljiva”, rekao je Karan na promociji monografije u Banjaluci.

On je izrazio zahvalnost u ime srpskog naroda i Republike Srpske jer se na ovakav način, kroz svjedočenje, može preduprijediti svi budući strašni događaji.

“Takve istine iz Drugog svjetskog rata su bili temelji na kojima je nastala Republika Srpska. Vaša bol nikada nije bila samo vaša. Ona je temelj našeg istorijskog pamćenja”, istakao je Karan.

On je naveo da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, koji je izdavač monografije, u saradnji sa institucijama i ustanovama iz Srbije našao dobar naučni i istoriografski metod za prezentovanje činjenica.

“To je važno danas kada se pokušava izvršiti revizija istorije i zamjene žrtve i agresora. Istina je jedina brana. To je istina koja će u budućnosti svakoga staviti na stranu istorije na kojoj mu je i mjesto”, naglasio je Karan.

On kaže da svjedočenja treba da čuju i oni u pravosudnim institucijama, te da počnu jednako tretirati žrtve.

“Samo tada možemo ući u fazu dijaloga i suživota”, poručio je Karan.

Monografija “Naša ispovijest dva – žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995” objavljena je u izdanju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Udruženja žena žrtava rata Srpske.

Evropska unija je spremna za početak primjene EES-a, novog sistema biometrijske provjere putnika koji ulaze na šengenski prostor, a koji počinje s primjenom 10. aprila.

U sistemu registrovano 45 miliona putnika

Prema informacijama koje smo dobili iz Generalne direkcije za unutrašnje poslove Evropske komisije, do sada je u sistemu registrovano 45 miliona putnika širom svijeta.

Podsjećanja radi, sistem uključuje uzimanje otiska prsta i fotografisanje lica, a nakon što su podaci uzeti, svaki naredni put biće dovoljno samo fotografisanje.

Juče smo se obratili Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske u vezi s tim kako će teći primjena sistema na hrvatskoj granici, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.

Službenici će tražiti da putnici izađu iz svojih vozila

Prema pisanju hrvatskih medija, policijski službenici će tražiti da putnici izađu iz svojih vozila tokom provjere, što će produžiti vrijeme čekanja na granici na period od dva do pet minuta po putniku.

Međutim, kako su rekli u Generalnoj direkciji, granične službe imaće diskreciono pravo da privremeno suspenduju provjere ako se pojave velike gužve, posebno u toku turističke sezone, što je bio zahtjev turističkih agencija.

Policijski službenici će moći obustaviti biometrijske provjere

Kako je naglašeno, ako redovi na granici budu zahtijevali čekanja duža od tri sata, policijski službenici će moći obustaviti biometrijske provjere i obavljati samo tradicionalne pasoške provjere, kao što je bilo prije uvođenja novog sistema.

Privremene suspenzije će biti moguće još 90 dana

U saopštenju za medije Generalne direkcije, kao i na brifingu portparola Komisije Markusa Lamerta, potvrđeno je da će privremene suspenzije biti moguće još 90 dana nakon 10. aprila, odnosno od početka pune primjene, a da se onda ekstenzija može dodijeliti za dodatnih 60 dana.

To, praktično, znači da će suspenzije biti moguće i tokom naredne ljetne turističke sezone, međutim ako kriterijum bude čekanje na granici duže od tri sata postavlja se pitanje koliko će to zaista skratiti čekanja u špicu sezone ili tokom praznika, kada se mnogo građana BiH koji rade u EU kreće preko granice.

U saopštenju Generalne direkcije tvrde da je prva faza primjene sistema pokazala sve njegove dobre strane, za koje tvrde da su ispunile sva očekivanja.

“Više od 24.000 osoba je odbijeno na granici iz različitih razloga, kao što su neadekvatno obrazloženje posjete te istekli ili falsifikovani dokumenti. Sistem je takođe pomogao u identifikaciji više od 600 osoba koje su predstavljale bezbjednosni rizik za Evropu. Njima je odbijen ulazak i evidentirani su u sistemu. Kao rezultat toga, ukoliko pokušaju da uđu u drugu evropsku zemlju koja koristi ovaj sistem, granične vlasti će moći da vide da im je ranije već odbijen ulazak”, navode oni.

Sistem odličan u detekciji prevara

Tvrde i da se pokazalo da je sistem odličan u detekciji prevara, posebno kad je u pitanju lažni identitet.

“Na svakom graničnom prelazu otisci prstiju i fotografije lica putnika upoređuju se sa biometrijskim podacima pohranjenim u sistemu. Šengenske zemlje prijavile su više slučajeva u kojima su otkriveni putnici koji su pokušali preći granicu koristeći različite identitete. Najnoviji slučaj zabilježen je u Rumuniji, gdje su graničari prikupljanjem biometrijskih podataka utvrdili da ista osoba koristi dva različita identiteta sa dva odvojena dokumenta izdata na drugo ime. Daljom istragom utvrđeno je da je toj osobi već tri puta odbijen ulazak u šengenski prostor od strane različitih država članica. Bez biometrijske identifikacije putem EES-a, ovaj slučaj prevare s identitetom vjerovatno ne bi bio otkriven”, kažu oni.

Primjenu EES-a osjetili su i profesionalni vozači kamiona

Osim što građani BiH treba da se pripreme na moguća duža čekanja, primjenu EES-a osjetili su i profesionalni vozači kamiona, koji se žale da ih službenici vraćaju s evropskih granica zbog prekoračenja pravila da se u šengenskom prostoru može boraviti 90 dana u svakih šest mjeseci.

Međutim, kako nam je nedavno nezvanično rekao službenik evropskih institucija, vozačima je postavljeno pitanje da opišu svoju radnu rutinu, jer, kako ističe, postavlja se pitanje da li vozači samo voze robu u BiH i iz nje, ili obavljaju i transportne usluge unutar EU. Kako nam je objašnjeno, to bi zahtijevalo posebnu dokumentaciju s obzirom na to da se u tom slučaju radi o obavljanju djelatnosti unutar EU.

Plate zdravstvenim radnicima su povećane, najavljeno je novo povećanje, a nadam se da ćemo kroz finansijsku konsolidaciju napraviti određene pomake unutar same ustanove i ta sredstva usmjeriti na rast plata, rekao je za RTRS vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot.

– Ljudi su najbitniji, ako ostvarimo određenu finansijsku stabilnost, sva sredstva koja budu na raspolaganju usmjerićemno prema ljudima i povećanju njihovih plata – rekao je Šobot, dodajući da je povećanjem plata obuhvaćeno 70 odsto zaposlenih UKC-a Srpske i da će nastojati da obezbijede povećanje i za nemedicinski kadar.

Podsjetio je da je juče održan informativni skup sindikata radnika u zdravstvu koji su, kaže, iznijeli mišljenje o povećanju plata.

Šobot je istakao da zdravstveni radnici rade težak i odgovoran posao i da je rukovodstvo opredijeljeno za poboljšanje njihovog položaja, navodeći da su plate do sada povećavane devet puta i da je uveden medicinski dodatak.

On je naveo da se UKC suočava sa problem deficita srednjeg medicinskog kadra i da je to problem čitavog regiona, jer je u pitanju težak posao koji zahtijeva brojna odricanja.

Podsjećamo, za isplatu zdravstvenog dodatka za medicinske radnike od po 250 KM, do kraja godine biće izdvojeno oko 43 miliona KM.

Isplata dodatka počeće uz aprilsku platu koja će biti uvećana tri odsto direktorima i njihovim zamjenicima, sedam odsto specijalizantima, a svim ostalim pet odsto.

Zdravstveni radnici očekuju nastavak pregovora i značajnije korekcije primanja.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, po pravilu i Izbornom zakonu BiH, izbore za oktobar 2026. godine trebalo bi da raspiše u maju, međutim moguće je da to i ne uradi i da se izbori pomjere, a razlog je kašnjenje u nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

Zakonski rokovi pod pritiskom

“Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu sa ovim zakonom i obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Ako se uzme u obzir da je istim tim zakonom definisano da se izbori na svim nivoima vlasti održavaju prve nedjelje u oktobru, dolazimo do toga da bi Centralna izborna komisija BiH izbore trebalo da raspiše 4. maja.

Mogućnost prolongiranja izbora

“Ne bi bilo prvi put da se izbori prolongiraju. I ranije je bilo takvih slučajeva, ali to se još uvijek ne zna. Sada ostaje da se samo čeka šta će se odlučiti po žalbama”, rekao nam je izvor blizak CIK-u.

Na pitanje da li je moguće da CIK raspiše izbore i prije nego što se okonča tender, odnosno odluči po žalbi, isti izvor nije mogao odgovoriti, ističući da je o tome još rano razmišljati.

Političke reakcije i upozorenja

O potencijalnom odgađanju izbora sve više se govori i u javnosti. Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao je nedavno da bi, u slučaju da “fali nekoliko mjeseci da se sve stavi u funkciju”, bilo bolje sačekati i odgoditi izbore.

“Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su rekli da su izbori bez novih tehnologija u BiH besmisleni”, rekao je nedavno Crnadak.

Problemi s tenderom i žalbama

Inače, CIK je, prvo zbog nedostatka novca, a onda i zbog drugih ograničenja, zakasnio sa raspisivanjem tendera za nabavku novih tehnologija na izborima. Taj tender raspisan je polovinom novembra, a plan je bio da se već u decembru otvore ponude, međutim zbog žalbi, to je urađeno tek početkom februara. Poslije toga, komisija koja provodi taj tender više od mjesec dana razmatrala je pristigle ponude i na kraju kao “najpovoljniju” izabrala sarajevsku kompaniju “Smartmatic” iako ta kompanija sa ponudom od 74 miliona KM nije dostavila najnižu ponudu.

Zbog tog izbora CIK-a banjalučka kompanija “Planet Soft”, čija ponuda je iznosila 57 miliona KM, najavila je žalbu i tu žalbu je uputila 30. marta. Dakle, CIK i Kancelarija za razmatranje žalbi imaju rok malo više od mjesec dana da odluče po toj žalbi, a ako uzmemo u obzir iskustva odranije, posebno kada se radi o višemilionskim ugovorima, izvjesno je da u tom roku to neće biti urađeno.

Rizik od dodatnih pravnih procedura

Veliko je pitanje da li će se CIK, u slučaju da žalba “Planet Softa” bude i odbijena, usuditi da potpiše ugovor sa “Smartamticom” s obzirom na to da postoji mogućnost žalbe i Sudu BiH ili će ipak čekati da konačnu riječ da i Sud.

Što se tiče samih rokova, po tenderu rok da se oprema počne dostavljati u gradske i opštinske izborne komisije je 27. septembar. “Smartmatic” je dao rok isporuke 139 dana, što znači da bi ugovor sa njima trebalo da bude potpisan najdalje početkom maja. Rok koji je dostavio “Planet Soft” je znatno kraći i iznosi 49 dana.

Optužbe o političkom uticaju

“Šta god da se pojavi iz Republike Srpske kao dobar ponuđač, odbija se u Sarajevu. Znamo zašto baš ta firma koja je imala ambiciju da utiče na izborni rezultat u Republici Srpskoj. Izborni proces je već kontaminiran. Prepoznajemo sve njihove marifetluke i suzbićemo ih”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Predsjedništvo Narodne skupštine Republike Srpske danas je u Banjaluci održalo sastanak sa delegacijom Interparlamentarne unije iz Velike Britanije, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, te procesu evropskih integracija.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da je važno uspostavljati i održavati kontakte sa zemljama koje imaju aktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, a koje ranije nisu dovoljno upoznate sa stavovima Republike Srpske.

Tokom razgovora posebno je naglašeno da je pitanje imovine jedno od najvažnijih za Republiku Srpsku, te da imovina treba da bude faktor investicija i razvoja, a ne izvor političkih konflikata. Predstavnici Republike Srpske poručili su da su investicije ključne za poboljšanje životnog standarda, ekonomski razvoj i očuvanje stabilnosti, te da entitet ima potencijal za značajna ulaganja.

Predsjednik Stevandić rekao je da Republika Srpska vodi odgovornu politiku, opredijeljena je za deeskalaciju, saradnju i razvoj, uz poštovanje svojih nadležnosti, te da neće dozvoliti ugrožavanje ustavnih i imovinskih prava.

On je dodao da u Bosni i Hercegovini postoji politička volja za dogovorom tri konstitutivna naroda i dva entiteta, ali da ta volja često nema podršku dijela međunarodne zajednice, te da procesi ponekad bivaju opstruirani djelovanjem OHR-a i stranih sudija Ustavnog suda BiH.

Vlast u Republici Srpskoj povećala je plate zaposlenima u javnom sektoru, strogo vodeći računa o tome da, u naletu solidarnosti, slučajno ne zaobiđu i ne zaboravi samu sebe.

Tako je Vlada donijela odluku o povećanju plate premijeru, njegovim zamjenicima i ministrima za pet odsto.

Po novoj odluci osnovna bruto plata predsjednika Save Minića iznosi 8.806 KM, odnosno za 419 maraka je veća od plate koju je imao njegov prethodnik Radovan Višković koji je zarađivao 8.387 KM.

Nove platne liste dobiće i Minićevi zamjenici Alen Šeranić i Anđelka Kuzmić. Na njima će stajati cifra od 7.725 KM, odnosno 368 maraka više nego u istom periodu prošle godine.

Ministri su dobili povećanje od 317 maraka pa će njihove nove bruto plate iznositi 6.645 KM.

Napominjemo da je riječ o osnovnoj plati, bez minulog rada, piše Capital.

„Osnovna mjesečna bruto plata uvećava se za svaku navršenu godinu staža osiguranja, i to do navršenih 25 godina 0,3 odsto, a nakon navršenih 25 godina, svaka naredna godina 0,5 odsto“, navodi se u odluci.

Podsjećamo, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su u ponedjeljak 30. marta set zakona kojim se uvećava plata zaposlenim u javnom sektoru.

Ovim setom mjera biće obuhvaćeno više od 44.000 zaposlenih, a 75 odsto njih dolazi iz sektora zdravstva i obrazovanja.