VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Cvijanović o slučaju u Domu: Odgovaraće svi koji su napravili propuste

    Cvijanović o slučaju u Domu: Odgovaraće svi koji su napravili propuste

    Odgovaraće svi koji su napravili propuste, poručila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, komentarišući slučaj dječijeg zlostavljanja u Domu “Rada Vranješević”.

    “Niko odgovoran u ovom slučaju ne smije biti pošteđen”, poručila je predsjednica Republike Srpske za RTRS.

    Ona je naglasila da je “u ovom slučaju došlo do teške zloupotrebe jednog maloljetnog djeteta”.

    “To dijete već ima prilično traumatično djetinjstvo, iz razloga da ne raste u porodici sa svojim roditeljima. Razumijem da je teško organizovati život, i voditi takve ustanove zato što su to jako osjetljive kategorije, a ta djeca nemaju onu pravu roditeljsku ljubav, i onda morate to sve da nadomjestite”, istakla je Cvijanović.

    Predsjednica Srpske je naglasila da je u pitanju jedno užasno djelo i da ga kao takvo treba i kvalifikovati.

    “Mi kao građani Republike Srpske očekujemo od pravosudnih institucija da oni sankcionišu adekvatno počinioca krivičnog djela. S druge strane slažem se sa izjavom premijera Radovana Viškovića, da u okviru samog sistema moramo sprovesti istragu da vidimo da li postoje određeni propusti za koje se mora snositi odgovornost”, poručila je Cvijanović.

  • Prodana imovina SFRJ u Njujorku i Bernu

    Prodana imovina SFRJ u Njujorku i Bernu

    • Savjet ministara BiH je donio Odluku o odobravanju zajedničke prodaje objekta stalne misije bivše SFRJ pri UN-u u Njujorku, saopšteno je iz te institucije.

    “Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ je prihvatio kupoprodajnu cijenu u iznosu 50 miliona američkih dolara, što je najviša ponuda s obzirom na to da je posljednja ponuđena cijena iznosila 42,5 miliona američkih dolara, a vrijednost nekretnine je ranije procijenjena na 30 miliona američkih dolara”, naglasili su, i dodali da je udio BiH 15 odsto, odnosno 7,5 miliona dolara.

    Takođe, donesena je odluka o odobravanju zajedničke prodaje objekta ambasade/rezidencije bivše SFRJ u Bernu, nakon što je BiH upoznata sa pratećom informacijom i nacrtom kupoprodajnog ugovora.

    “Donošenjem ove dvije odluke omogućava se nastavak provođenja Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije i rješavanje pitanja raspodjele diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ”, naglasili su.

    Takođe, utvrđen je Prijedlog sporazuma između BiH i EU o učešću BiH u “Kreativnoj Evropi”, programu EU za kulturni i kreativni sektor

    “Ulazna karta za učešće u EU programu ‘Kreativna Evropa’ za BiH ukupno će za sedam godina iznositi 1.838.000 evra, s tim da za 2021. godinu iznosi 219.000 evra”, saopšteno je, uz napomenu da će dio biti finansiran putem IPA EU.

  • Šeranić o slučaju Dom “Rada Vranješević”: Biće preduzete mjere

    Šeranić o slučaju Dom “Rada Vranješević”: Biće preduzete mjere

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da još nije završen stručni nadzor u Dječijem domu “Rada Vranješević” u Banjaluci u slučaju obljube djeteta i da će određene mjere biti preduzete po njegovom završetku.

    Šeranić je napomenuo da će stručni nadzor biti urađen po dva osnova – biće utvrđena stručnost i organizacija rada u ustanovi socijalne zaštite, kao i da li su ispoštovane zakonske procedure koje se tiču rada Doma.

    On je istakao da će o svim informacijama o ovom slučaju javnost biti obaviještena, kao i o narednim koracima koji će biti preduzeti.

    “U slučaju da se utvrdi odgovornost direktora Doma, naravno da će uslijediti njegova smjena”, rekao je Šeranić novinarima u Banjaluci.

    On je istakao da će osjećati da je lično odgovoran, ukoliko se utvrdi da je Ministarstvo u nekom segmentu “zakazalo”.

    Šeranić je naveo da je u nadležnosti Ministarstva da radi stručni nadzor ustanova socijalne zaštite, ali i da kontinuirano vodi računa o potrebama ovih ustanova.

    “Svake godine izdvajamo i sredstva namijenjena za unapređenje boravka u ustanovama i njihovog funkcionisanja i stručnog rada”, rekao je Šeranić.

    On je podsjetio da je Ministarstvo predložilo i osnivanje zavoda za socijalnu zaštitu, koji bi doprinio unapređenju stručnosti i organizacije rada sistema socijalne zaštite.

    Okružni sud u Banjaluci odredio je pritvor osumnjičenom A.K. u trajanju do mjesec dana zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio obljubu sa djetetom mlađim od 15 godina.

    Iz banjalučkog Okružnog suda su naveli da pritvor po ovom rješenju najduže može trajati do 28. februara do 13.30 časova.

  • Čubrilović: Imamo potvrde da će se Čović pojaviti na sutrašnjoj sjednici NS RS

    Čubrilović: Imamo potvrde da će se Čović pojaviti na sutrašnjoj sjednici NS RS

    • Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ne očekuje da će na sutrašnjoj sjednici parlamenta Srpske biti donesena konkretna rješenja za aktuelnu političku krizu, ali smatra da može biti dobra polazna osnova za rješavanje gorućih pitanja.

    “Što se tiče sutrašnje sjednice, ovo je s naše strane iskazivanje dobre volje i pokušaj da se otvori dijalog u BiH, prije svega domaćih političara, bez posredovanja, a međunarodni predstavnici svakako su dobrodošli da podrže te dogovore, za koje sam siguran da mogu imati mnogo duži vijek trajanja nego nametnuta rješenja kad je riječ o BiH, bez obzira o kojoj je temi riječ”, rekao je Čubrilović za BHRT.

    Prema njegovim riječima, jedan dio političke scene u BiH uvijek očekuje da rješenje dođe sa strane, pa da bude ili prihvaćeno ili nametnuto.

    “Mislim da su ta vremena iza nas i da su dijalog odnosno kompromis jedino rješenje za BiH ukoliko neko misli da BiH preživi i traje”, istakao je Čubrilović.

    On smatra da u pregovorima relevantnih sudionika treba doći do odgovora da li će doći do vraćanja nadležnosti ili veće centralizacije, pri čemu najveći broj građana BiH to treba da prihvati.

    “Mi imamo institucija na nivou BiH koje nisu dale očekivane rezultate. Jednom mora da se preispita da li je postojanje tih institucija opravdano”, konstatovao je Čubrilović i dodao da je zato važan dijalog domaćih političara.

    On je ukazao da se svjedoči da ni međunarodni posrednici u posljednje vrijeme ne postižu efekte zakazujući razne pregovore.

    Govoreći o pozivu predsjednicima HDZ BiH Draganu Čoviću i SDA Bakiru Izetbegoviću da se obrate na sutrašnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Čubrilović je izrazio žaljenje što su neki politički akteri pogrešno shvatili taj njegov poziv, jer se radi o predsjednicima stranaka koje imaju svoje predstavnike u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda Srpske.

    “Oni treba da daju svoju ocjenu i preporuke za zajedničko djelovanje. Žao mi je što što Izetbegović nije iskoristio svoju priliku, a Čovića očekujemo da se pojavi, imamo potvrde da će se to desiti”, rekao je Čubrilović.

    Ocijenio je da sama korespodencija predsjednika SDA sa Narodnom skupštinom može da nagovijesti neko bolje vrijeme.

    Komentarišući navode predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da bi zakonom trebalo biti kažnjivo kvalifikovanje Republike Srpske i srpskog naroda genocidnim i da je to jedno od mogućih rješenja za izlaz iz aktuelne političke krize, Čubrilović je istakao da je svaki prijedlog dobrodošao i da politički akteri treba da daju svoj sud o tome.

    “Ukoliko bi naišli na razumijevanje političkih partnera, sigurno je da bi ono dobrodošlo. Riječ je o izmjeni jednog zakona o čemu svoj sud treba da daju sve političke opcije”, dodao je Čubrilović.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske smatra da su juče završeni pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona BiH vođenim uz međunarodno posredovanje pokazali da bez dogovora domaćih predstavnika teško mogu da zažive rješenja koja će biti na dobrobit svih u BiH. “Mora se doći do kompromisa i kompromis je ključna riječ za BiH”, istakao je Čubrilović.

    Napomenuo je da će se i sutrašnja sjednica odvijati po instrukcijama Instituta za javno zdravstvo i da će biti prisutni samo oni koji su neophodni.

  • Escobar: Umjesto što trošimo vrijeme s korumpiranim političarima u BiH, preferirao bih ekonomske teme

    Escobar: Umjesto što trošimo vrijeme s korumpiranim političarima u BiH, preferirao bih ekonomske teme

    Američki diplomata Gabriel Escobar je izjavio da će njegova država nastaviti vršiti pritisak za deblokadu državne vlasti.

    Ovo je izjavio u intervjuu za kosovski portal Reporteri, u kojem je govorio i o stanju u Bosni i Hercegovini.

    “Dejton je održavao mir 25 godina i Sjedinjene Američke Države ostaju potpuno posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. SAD će nastaviti vršiti pritisak za diplomatsko rješenje političke krize i povratak stranaka bosanskih Srba u državne institucije”, naglasio je.

    Prema njegovim riječima, činjenica je da korupcija i trenutna situacija u Bosni i Hercegovini pogađaju sve konstitutivne narode te onemogućavaju da ekonomija ove države bude prosperitetna.

    Escobar je ukazao kako bi SAD trebale nastaviti djelovati u Bosni i Hercegovini.

    “Umjesto što se vrijeme troši na sastajanje s korumpiranim zvaničnicima, više bih preferirao da SAD troše našu energiju u podizanje svijesti o velikom talentu i ekonomskom potencijalu Bosne i Hercegovine. Nadam se da će se političari usaglasiti da je fokusiranje na potrebe njihovih ljudi više potrebno od dobijanja političkih bodova ili težnji za samobogaćenjem i ličnom dobiti”, zaključio je u intervjuu za Reporteri.

    Podsjećamo, u intervjuu za CNN je sredinom prošlog mjeseca istakao da su od Bosne i Hercegovine po korupciji gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan.

  • NSRS sutra o političko-ekonomskoj situaciji u BiH

    NSRS sutra o političko-ekonomskoj situaciji u BiH

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo bi sutra u Banjaluci na posebnoj sjednici Parlamenta da razmatraju dokument “Političko-ekonomska situacija u BiH” u kome se ističe da politička kriza u institucionalnom funkcionisanju BiH može biti prevaziđena stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika, rečeno je danas Srni u ovoj instituciji.

    U dokumentu se naglašava da je zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka moguće stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.

    • U svakom parlamentu, kao predstavništvu naroda na nivou BiH, entiteta i kantona, treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja BiH i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana – navodi se u dokumentu.

    U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH.

    Podsjeća se da je Republika Srpska, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.

    Predsjednik Parlamenta Nedeljko Čubrilović rekao je ranije da je posebna sjednica prilika da se u Parlamentu Republike Srpske iznesu svoja viđenja, a u tom interesu poziv za sjednicu upućen je i liderima SDA i HDZ-a BiH Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću koji imaju svoje poslanike u Parlamentu i Vijeću naroda Republike Srpske.

    Čubrilović je rekao da je odgovor Izetbegovića za učešće na ovoj sjednici poznat iz medija, dok je Čović usmeno potvrdio dolazak na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, Izetbegovićev odgovor nije bilo najbolje rješenje, jer je trebalo da iskoristi priliku i da dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske, te iznese svoj stav makar on bio oprečan po svim pitanjima.

    Predsjednici političkih stranaka iz Republike Srpske imaju mogućnost da budu prisutni i da se obrate Narodnoj skupštini Republike Srpske u trajanju do dvadeset minuta plus pet minuta za komentar.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je u 12.00 časova.

  • Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je predsjedniku Kine Si Đinpingu i bratskom kineskom narodu najiskrenije čestitke povodom nastupajuće kineske Nove godine, uz uvjerenje da će Kina nastaviti svoj ekonomski i tehnološki napredak, kao i da se i dalje snažno zalaže za univerzalnu bezbjednost i prosperitet i u svijetu.

    • Nadam se da će nam ova godina donijeti dovoljno hrabrosti i snage da se izborimo sa svim izazovima, ali i nepravdama sa kojima se suočavamo – istakao je Dodik.

    On je podsjetio da će početkom februara Kina biti domaćin jednom od najvećih svjetskih sportskih događaja, 24. Zimskim olimpijskim igrama.

    • Uvjeren sam da ćete, bez obzira na brojne izazove s kojima se čovječanstvo suočava, biti sjajni domaćini i vašoj zemlji i vašim sportistima ovom prilikom želim mnogo uspjeha – navodi se u čestitki.

    On je podsjetio da je prošla godina bila puna izazova na, prije svega, zdravstvenom, ali i ekonomskom i političkom planu, ali da je i u tavkim turbulentnim vremenima Kina nastavila da ulaže velike napore za stvaranje trajnog mira.

    • I pored određenih prepreka u 2021. godini, nastavili smo započete infrastrukturne projekte sa vašim kompanijama i pokrenuli nekoliko novih. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost vašoj zemlji na principijalnom stavu poštovanja međunarodnog prava, a naročito u Savjetu bezbjednosti UN – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je, uz izraze dubokog poštovanja predsjedniku Siju, izrazio veliku zahvalnost za podršku i pomoć Kine u najtežim trenucima, kao i najbolje želje za prosperitet i blagostanje bratskog kineskog naroda.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a će se sastati danas, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razgovaralo o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom, dok je međunarodna diplomatija usmjerena na ublažavanje napetosti.

    Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.

    Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Savjet vjerovatno neće poduzeti nikakve radnje, čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.

    Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Savjetu zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem za mjesec februar.

    Kanada je u nedjelju saopštila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.

    Sjedinjene Američke Države, koje su zaprijetile Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

    Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koja rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.

    “Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila”, rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.

    Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.

    Evropska unija ovisi o Rusiji, jer oko trećine njenih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

  • Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

    Početkom januara predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope, nakon što je njegova zemlja i formalno preuzela vodstvo nad evropskim blokom u narednih šest mjeseci.

    Makron je rekao da će evropski blok finalizirati takozvani strateški kompas EU, svoju geopolitičku strategiju koja se fokusira na izgradnju odbrambenih kapaciteta.

    Usred tenzija između Rusije i Ukrajine, francuski predsjednik je dodao da će EU pripremiti i prijedloge za “arhitekturu evropske sigurnosti”, koja još u velikoj mjeri zavisi od SAD i NATO-a.

    Očekuje se da bi dokument trebalo da bude usvojen na martovskom samitu EU, ali i postavlja pitanje trebamo li očekivati da Balkan bude tema na zasjedanju.

    “Ne isključujem, ali ne očekujem da će se bilo šta značajno tu desiti. Bićemo pomenuti naravno, jer smatra se da je to Makronova priča, pošto njemu idu izbori i on želi na svaki način da skrene pažnju na sebe. Francuska je interesantna država i velika, ali ne toliko uticajna. Ima jedna druga država koja je mnogo uticajnija, koja se i te kako buni u odnosu na sve što Francuska uradi, a zove se Amerika”, kaže profesor Darko Trifunović iz Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost u Beogradu.

    Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, vjeruje da je, bez obzira na to što je fokus ne samo evropske nego svjetske javnosti usmjeren na konflikt između Ruske Federacije i Ukrajine, geopolitička situacija trenutno takva da zahtijeva uključivanje i diskutovanje o drugim temama, kao što je i pitanje zapadnog Balkana.

    “Čak i ovi trenutni sukobi, polemike i nadmetanja na marginama rasprava imaju u sebi i pitanje zapadnog Balkana. Činjenica je da ruski predsjednik u kontinuitetu govori da želi da dobije garancije od NATO-a po pitanju preveniranja širenja Alijanse dalje na istok, a nisam siguran da on također nije zainteresovan da prevenira i širenje NATO-a na zapadni Balkan, što bi se svakako pokazalo kao slabost i NATO-a i SAD i cijelog Zapada. I to je, mislim, na umu stratezima Sjevernoatlantske alijanse, tako da se neće moći zaobići pitanje širenja NATO-a na one države koje su iskazale aspirantske ambicije, a to je u ovom slučaju BiH. I nije to samo zbog interesa BiH, nego je više zbog interesa NATO-a da bi potvrdio svoju relevantnost. Tako, ako se pitanje ne nađe direktno na agendi narednog zasjedanja, ubijeđen sam da će se i o njemu diskutovati, jer je od strateške važnosti za NATO”, kaže Kožljak.

    Na pitanje jesmo li zaslužili da budemo tema time što zveckamo oružjem ili što smo nešto napravili, Kožljak odgovara da je i jedno i drugo u pitanju.

    “Mislim da se progres BiH ne može gledati samo kroz prizmu trenutne krize i zastoja, koji je izazvan očigledno nekim uskopolitičkim interesima trenutnih ključnih političkih aktera u BiH. Uporedo s tim, uistinu su i napravljeni značajni koraci kada je u pitanju NATO integracijski put BiH”, naveo je Kožljak.

    Naglašava da u ovom momentu i te kako postoji interes NATO-a i njegovih članica da se ovo područje, konkretno i BiH, koja je iskazala aspirantske namjere i ambicije, konačno pridruži Alijansi, jer je ovo područje u sferi interesa Alijanse.

    “Konačno su shvatili da je odsustvo fokusa na nas u prethodnih deset godina dalo mogućnost drugim akterima, prvenstveno Ruskoj Federaciji, da svoje i političke i sigurnosne interese provede na terenu i oteža geopolitička nastojanja u narednom periodu, da ih implementira na pravi način. Toga su oni svjesni i to su razlozi zbog kojih će se i te kako u narednom periodu Alijansa pozabaviti zapadnim Balkanom, pa i BiH”, zaključuje Kožljak.

  • Izvještaj o nacionalnim oružanim snagama: BiH na začelju vojnog stroja

    Izvještaj o nacionalnim oružanim snagama: BiH na začelju vojnog stroja

    Prema stranici “Global Firepower”, koja je objavila godišnji izvještaj o nacionalnim oružanim snagama, BiH se za 2022. godinu nalazi na 123. mjestu od ukupno 140 oružanih snaga koje su bile obuhvaćene.

    Od zemalja regiona na lošijem mjestu od BiH su, prema podacima “Global Firepowera”, Sjeverna Makedonija, koja zauzima 134. mjesto, i samoproglašeno Kosovo na 139. mjestu, od kojeg je manje vojno moćan samo Butan, himalajska kraljevina, na 140. mjestu, koja ni nema vojsku, nego tek policiju.

    Prema podacima za ovu godinu, u regionu Srbija ima najjaču vojsku, a slijedi je kao i prije godinu dana Hrvatska.

    “Srbija je u ovoj godini rangirana na 61. mjesto, a Hrvatska je korak iza, na 62. mjestu. Prošle godine je Srbija bila na istom mjestu, a Hrvatska na 63.”, navodi se u ovim podacima.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za vojnu bezbjednost, istakao je za “Nezavisne” da “Global Firepower” nije potpuno relevantan izvor, jer je njihovo poređenje bazirano na nekim elementima u kojima nema najznačajnijeg, a to je spremnost neke vojske da ratuje.

    “Na primjer, vojska Srbije je od 2016. godine u procesu modernizacije i od tada se ulaže sve više i više novca u vojsku, te su sada iznosi i veći od pola milijarde evra na godišnjem nivou, dok je to prije početka modernizacije iznosilo nekoliko desetina miliona evra”, naglašava Radić.

    On objašnjava da je Srbija jedina zemlja u regionu koja modernizuje vojsku u skoro svim kategorijama, te da se nabavlja vojna oprema iz Rusije, Kine, Francuske, Španije i Njemačke.

    “Što se tiče Oružanih snaga BiH, one od svog formiranja prije 15 godina nisu nabavile skoro ništa, i sve što je stiglo je nedavna donacija SAD u vidu četiri helikoptera. BiH najmanje napreduje, a jasno je da im je mehanizam disfunkcionalan. Dugoročni plan nabavke koji definiše potrebe modernizacije Oružanih snaga BiH je relativno precizno objašnjen po pitanju kategorija i nekih osnovnih procjena cijena, te je predviđeno da se ovim dokumentom iz 2017. godine do 2027. nabavi mnogo toga u modernizaciji tehnike, ali do sada ništa nije urađeno, izuzev donacije četiri helikoptera”, pojašnjava Radić.

    Što se tiče Hrvatske, Radić kaže da će ona na narednim listama “Global Firepowera” napredovati jer je napravila veliku investiciju od više od milijardu evra i kupila francuske višenamjenske lovce rafale.

    “Svi ostali se trude koliko mogu, Crna Gora nabavlja dva patrolna broda vrijednosti 50 miliona evra, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima. Sjeverna Makedonija ima dosta ambicija i počela je da povećava troškove za nabavku naoružanja i kupuje prije svega američku opremu, kao što su borbena oklopna vozila”, kazao je Radić.

    Inače, prema podacima ove stranice, najmoćnija vojna sila na svijetu su još uvijek Sjedinjene Američke Države, drugoplasirana je Rusija, a treća je Kina. Četvrto mjesto zauzima Indija, Japan je peti, Južna Koreja šesta, te zatim slijede Francuska, koja je na sedmom mjestu, Velika Britanija je na osmom mjestu, deveti je Pakistan, dok je 10. mjesto zauzeo Brazil.