Kategorija: Vijesti

  • “To je njegov lični stav” Petrovićeva poručila da Begićevi današnji navodi nemaju veze sa PDP

    “To je njegov lični stav” Petrovićeva poručila da Begićevi današnji navodi nemaju veze sa PDP

    Navodi koje je bivši odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Ivan Begić danas iznio u javnost, a tiču se pokušaja diskreditacije pojedinih funkcionera i poslanika SDS i PDP, njegovi su lični stavovi i nemaju veze sa našom partijom.

    Rekla je portparol PDP, Anja Petrović i naglasila da je Begić prije skoro dva mjeseca podnio ostavku na sve pozicije u stranci.

    Petrovićeva je istakla da PDP nema nikakve veze sa njegovim današnjim istupom, koji je, navodi, njegov lični stav, kao i odluka da tako nastupi.

    – Očekujemo da istražni organi rade svoj posao i na čistac dovedu čitav slučaj koji traje još od septembra prošle godine – poručila je ona.

  • Begić otkrio ko ga je ucjenjivao

    Begić otkrio ko ga je ucjenjivao

    Ivan Begić, bivši odbornik u Skupštini grada Banjaluka, rekao je danas novinarima na pres-konferenciji da ga je Njegoš Tomić iz Vlasenice ucjenjivao za tri miliona KM, a po nalogu Gorana Kosa, vlasnika Media marketa.

    “Taj broj sam ja otkrio preko ljudi iz obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske i pripadao je Njegošu Tomić iz Vlasenice. Tomić je mene ucjenjivao za tri miliona KM, a po nalogu Gorana Kosa, vlasnika Media marketa. Podnio sam krivičnu prijavu Tužilaštvu i protiv Kosa zbog ucjene, a koji mi je tražio milion KM da ne bi napadao mene i ljude iz moje stranke, što sam odbio”, rekao je Begić.

    On je rekao da je Tužilaštvo dostavilo dopis u kojem su naveli da broj sa kojeg mu je prijećeno nije aktivan, iako su i policija i MUP tvrdili da je broj postojao.

    “Ove ucjene je organizovao Kos”, rekao je Begić

    Begić je dodao da je riječ o dvije različite kriminalne grupe formirane s ciljem političke diskreditacije “nas nekoliko iz opozicije”.

    “Prvu grupu čini Kos, koji je na čelu grupe, a egzekutor prijetnji je Njegoš Tomić, produžena ruka je Stefan Blagić iz Udruženja Restart Srpske, koje se bavi nabavkom i prodajom kokaina, i nekoliko ljudi koji su u PDP-u koji su bliski Blagiću”, rekao je Begić.

    Begić je poručio da je sve dokaze dostavio Tužilaštvu koje ništa nije uradilo od septembra.

    Begić se ispred zgrade Narodne skupštine RS susreo sa ministrom pravde Antonom Kasipovićem koji mu je rekao da očekuje njegov dopis.

    “Proslijediću Vaš dopis na određene adrese i provjerićemo sve što ste pitali”, poručio mu je Kasipović.

    Nakon Begićeve pres-konferencije pokušali smo da stupimo u kontakt sa Media marketom, ali zasad nismo uspjeli razgovarati sa direktorom.

    “Milorad Dodik 2018. godine obećao je DNS-u mjesto premijera, a Milan Radović je ušao u DNS nadajući se da će dobiti to mjesto. Kada nije dobio mjesto premijera, Radović je prešao u SDS nadajući se da će poslije ovih izbora dobiti mjesto premijera”, rekao je Begić.

    Begić tvrdi da im je smetao “jedan čovjek koji zna vjerovatno svu krimogenu aktivnost Milana Radovića”.

    “Smetala im je kandidatura Draška Stanivukovića koji ne bi dozvolio da jedan takav kriminalac poput Radovića bude premijer, pa je Radović svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima nastojao da diskredituje aktuelnog gradonačelnika Banjaluke i kandidaturu ustupi Jeleni Trivić koja mu je obećala da će biti premijer u slučaju da oni pobijede na ovim izborima”, izjavio je Begić.

  • Izdata naredba za prikupljanje dokaza o zločinima u Kravici

    Izdata naredba za prikupljanje dokaza o zločinima u Kravici

    Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu pripadnicima Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) za prikupljanje dokaza u vezi sa svjedočenjem Fadile Mujić o zločinima u Kravici na Božić 1993. godine, koje se pojavilo na društvenim mrežama i video-kanalima, potvrđeno je Srni iz ove pravosudne institucije.

    “Tužilaštvo BiH zajedno s partnerskim policijskim i agencijama za provođenje zakona prati medijske objave koje se mogu dovesti u vezu s informacijama o predmetima na kojima radi Posebno odjeljenje za ratne zločine”, navodi se u pisanom odgovoru Srni na pitanje da li će Tužilaštvo BiH pozvati i ispitati Mujićevu ko je organizator i ko su počinioci zločina u Kravici, kako bi bili procesuirani.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić pozvao je Tužilaštvo BiH da pregleda kompletan snimak svjedočenja Mujićeve, da bude svjedok, a može, kako je istakao, da bude i optuženi, jer tokom svjedočenja za federalne medije, eksplicitno govori da je i ona željela da učestvuje u tom napadu.

    “U ovom javnom svjedočenju vidjeli smo da se tu radilo o klasičnom širokom i sitematičnom napadu koji predstavlja zločin protiv čovječnosti, jer pored toga što su tu ubijani ljudi, odvedeni u logore, ranjavani, tu su vršene i pljačke i paljene kuća”, rekao je ranije Kojić za Srnu.

    On je dodao da postoje svi dokazi u Tužilaštvu BiH vezano za zločne u Kravici i da se zna da je i Sud BiH kasnije, a prije toga i Haški tribunal, oslobodio Nasera Orića između ostalog i za taj zločin što je, kako kaže, nedopustivo.

    Ako Tužilaštvo BiH ostane gluvo i nijemo na svjedočanstvo koje je javno objavljeno, Kojić je istakao da se onda zaista nema više o čemu pričati te da je i ovako postalo nevjerovatno da oni jednostavno ne žele procesuirati i u potpunosti ignorišu zločine nad Srbima, posebno one koji su počinjeni u Podrinju.

    U ratnom zločinu na Kravice na Božić 1993. godine ubijeno je 49 lice srpske nacionalnosti, od kojih je najstarija žrtva imala 90 godina.

    Fadila Mujić iz Srebrenice svjedočila je za federalne medije da je sa pripadnicima 28. divizije Armije RBiH na Božić 1993. godine “upala” u selo Kravica gdje su počinjeni masovni zločini. Nedvosmisleno je svjedočila o pljački, otimačini, ubistvima na najradosniji pravoslavni praznik.

  • Vukanović tvrdi da ga je Dodik vrijeđao i da ga je napalo obezbjeđenje Željke Cvijanović

    Vukanović tvrdi da ga je Dodik vrijeđao i da ga je napalo obezbjeđenje Željke Cvijanović

    Počela je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatran dokument „Političko – ekonomska situacija u BiH“, a potom se učekuje usvajanje zaključaka koji još nisu objavljeni.

    Upomenutom dokumentu se, na poprilično površan način, govori o gorućim političkim pitanjima u BiH, kao što su konstitutivnost naroda, tzv. hrvatsko pitanje, međunarodni intervencionizam u liku visokog predstavnika, te problemi pravosuđa, posebno Ustavnog suda BiH.

    Lideri političkih partija u Srpskoj imaju pravo da se obrate poslanicima u trajanju od po 20 minuta. Na posebnu sjednicu pozvani su i lideri HDZ BiH, Dragan Čović i SDA, Bakir Izetbegović, ali je došao samo Čović.

    Ova posebna sjednica dolazi u trenutku kada vlast u Republici Srpskoj osjetno smiruje retoriku i tenzije, govori se o vraćanju u institucije BiH i odgađanju vraćanja nadležnosti RS za period nakon oktobarskih izbora.

    Podsjećamo, na posenoj sjednici 10. decembra NSRS je usvojila zaključke o vraćanju svih nadležnosti prenesenih sa Srpske na BiH, posebno nadležnosti iz ovlasti pravosuđa, odbrane i indirektnog oporezivanja. Rok je šest mjeseci, ali nije poznato da je do sada išta od toga urađeno.

    Usvojen je prijedlog da, pored gostiju, na ovoj sjednici NSRS mogu da govore samo po dva predstavnika kluba odnosno poslaničke grupe. Šef Kluba poslanika SDS, Miladin Stanić, tvrdi da to nema veze sa demokratijom i da je sve izgubilo smisao. Stanić tvrdi da je povrijeđen Poslovnik, kao i poslanik Nebojša Vukanović.– U holu me napalo obezbjeđenje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović. To je sramota i po prvi put u istoriji parlamenta. Pustite me da govorim ovo nije vaša prćija. Pred početak sjednice, Milorad Dodik mi govori „mrš odavde“. Jesi li ga čuo! Jesi li ga čuo! – galamio je Vukanović u skupštinskoj sali.

  • Borci ispred skupštine traže sjednicu o njihovim pravima: Izviždali i vlast i opoziciju

    Borci ispred skupštine traže sjednicu o njihovim pravima: Izviždali i vlast i opoziciju

    Ispred Narodne skupštine Republike Srpske okupili su se borci. Traže datum posebne sjednice o pravima boraca. Nezadovoljni su i zbog poziva upućenih Izetbegoviću i Čoviću da se obrate poslanicima. Kažu da će biti ispred dok im se neko ne obrati.

    Borci koji se nalaze ispred NS RS zviždali su vladajućim strankama i opoziciji.

    Pojedini borci nazivali su pogrdnim imenima pojedine ministre koji su ulazili u zgradu.

    Borci si rekli da ostaju ispred parlamenta sve dok skupštinsko rukovodstvo i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS ne saslušaju njihove zahtjeve.

    Procjena je da je ispred Narodne skupštine oko 200 boraca.

  • Američki ambasador se oprostio od BiH

    Američki ambasador se oprostio od BiH

    Odlazeći američki ambasador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson je na kraju svog mandata objavio interesantan oproštajni videosnimak u kojem se, zajedno sa svojim psom Burekom, zahvaljuje Bosancima i Hercegovcima na gostoprimljivosti.

    U prvom dijelu snimka Nelson poručuje da je upoznao divnu zemlju i ljude, no ističe i probleme s kojima se država bori, kao što je spor napredak. Zanimljiv je i drugi dio snimka, kojim predstavlja neuspjele kadrove, a krivac za to je u velikoj mjeri pas te naš jezik, koji je strancima težak za izgovaranje.

    Video je objavio na Twitteru, a u opisu je napisao: “Bila mi je velika čast služiti kao ambasador SAD-a u posljednje tri godine. Danas odlazim i ostavljam poruku građanima BiH. Hvala vam što ste učinili da se Filippo i ja osjećamo dobrodošlim tokom mandata. Radujem se povratku kao posjetilac i prijatelj. Hvala od srca”.

    Na početku snimka govori gdje je sve bio, šta je vidio i čime je oduševljen.
    “Uprkos pandemiji koronavirusa posjetio sam više od 70 zajednica i u svakom dijelu BiH osjetio sam se dobrodošlim. Moja inspiracija su bili aktivisti, poduzetnici, roditelji, učenici, studenti, novinari, umjetnici i građani koji daju svoj doprinos radeći težak i važan posao da BiH učine boljim mjestom za život za sve građane. Upoznali smo hiljade mladih ljudi koji istinski žele graditi svjetliju budućnost i ostvariti samoodrživost ovdje u BiH… Širom zemlje sam vidio ogroman potencijal BiH, često sam slušao građane i čuo želju za bolju budućnost za njih i njihove porodice. Evropsku budućnost. Amerika gaji iste nade za BiH, zato smo tako naporno radili zajedno s EU kako bismo podstakli provođenje važnih reformi, uključujući i izbornu”, naveo je on.

    Naglašava da je u središtu njegovog interesovanja tokom mandata bilo povezivanje ljudi i povećanje nivoa inkluzije u građanskom, političkom, ekonomskom i kulturnom životu.

    “Svjedočio sam ključnim ostvarenjima BiH uključujući njen napredak u partnerstvu s NATO-om, izbore u Mostaru te parade ponosa. Vidio sam da su Oružane snage BiH od svih institucija najviše napredovale. Promjene ne dolaze lako, pogotovo kada postoje brojni izazovi s kojima se suočava BiH, ja sam kao i mnogi razočaran sporim napredovanjem, ali se nadam da će građani nastaviti mijenjati ovu zemlju, korak po korak”, poručio je.

  • Der Standard: Pregovori u Neumu kao oni 1993. na nosaču aviona

    Der Standard: Pregovori u Neumu kao oni 1993. na nosaču aviona

    Ugledni bečki Der Standard objavio je analizu pregovora o promjeni Izbornog zakona, održanih ovog vikenda u Neumu, a u tekstu ih Adelheide Wolfl poredi s pregovorima na britanskom nosaču aviona Invincible tokom rata 1993. godine.

    Autorica piše kako se i u to vrijeme pokušavalo izolirati pregovaračke strane kako bi se razgovori priveli kraju. Bilo je neuspješno i tada, a i sada.

    “Dvoje pregovarača – Matthew Palmer, kojeg je poslao Donald Trump, i Angelina Eichhorst iz Evropske službe za vanjske poslove već su izgubili kredibilitet kod bosanskohercegovačkih političara i diplomata, jer su prije nekoliko godina predlagali zamjenu teritorija između Kosova i Srbije, što bi za Bosnu i Hercegovinu značilo katastrofu”, navodi austrijski list.

    Osim toga, tokom višemjesečnih pregovora postalo je očito da ih je prvenstveno inicirala hrvatska nacionalistička stranka HDZ, koju u institucijama EU podržava sestrinska stranka HDZ u Hrvatskoj. HDZ je u Bosni i Hercegovini godinama svojim pravom veta blokirao neke važne institucije, kao i desetke zakona u Federaciji BiH.

    Ovom politikom opstrukcije ona želi osigurati ispunjenje njenih zahtjeva, a šef HDZ-a u BiH Dragan Čović sada je nakon neuspjelih pregovora na određeni način najavio mogući bojkot izbora u oktobru.

    Austrijski politolog i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Vedran Džihić poziva na povratak evropskim normama u međunarodnoj bosanskoj politici i sankcijama Dodiku. Sjedinjene Američke Države su godinama donosile kaznene mjere, ali EU ne želi, navodi se dalje.

    “Ako pustite Dodika da se tako povuče, to je poraz za Zapad”, kaže Džihić, dovodeći to u vezu s ukrajinskom krizom.

    “Ne smijete dopustiti maltretiranje, nacionalizam i logiku militarizacije”, zaključuje se u tekstu bečkog lista.

  • Posebna sjednica NS RS – Izetbegović odbio poziv, Čović usmeno potvrdio dolazak

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo bi danas u Banjaluci na posebnoj sjednici parlamenta da razmatraju dokument “Političko-ekonomska situacija u BiH” u kome se ističe da politička kriza u institucionalnom funkcionisanju BiH može biti prevaziđena stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika, rečeno je Srni u ovoj instituciji.

    U dokumentu se naglašava da je zajedničkom analizom stanja i otklanjanjem uzroka moguće stvoriti povoljan ambijent u kojem bi institucije funkcionisale na osnovu Ustava i u korist svih naroda i građana.

    “U svakom parlamentu, kao predstavništvu naroda na nivou BiH, entiteta i kantona, treba da se vode rasprave o svim bitnim pitanjima funkcionisanja BiH i na toj osnovi politički subjekti treba da nalaze održiva i pravedna rješenja do kojih se može doći samo na osnovi ravnopravnosti naroda, entiteta i građana”, navodi se u dokumentu.

    U dokumentu se konstatuje da Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima s ciljem pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH.

    Podsjeća se da je Republika Srpska, kao državotvorni entitet u BiH, pokrenula procese institucionalnih reformi sa ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi da je inicijalna kapisla za aktuelnu krizu u BiH bilo donošenje odluke o dopunama Krivičnog zakona BiH od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te da je prevazilaženje kriznih situacija neophodno za funkcionisanje entiteta i BiH kao cjeline, a to je moguće ukoliko se, o spornim pitanjima na ravnopravnoj osnovi, usaglase predstavnici entiteta i naroda.

    Predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović ranije je uputio pozive za sjednicu i liderima SDA i HDZ-a BiH Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću koji imaju svoje poslanike u parlamentu i Vijeću naroda Republike Srpske.

    Izetbegović je ovaj poziv odbio, dok je Čović usmeno potvrdio dolazak na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednici političkih stranaka iz Republike Srpske imaju mogućnost da budu prisutni i da se obrate Narodnoj skupštini Republike Srpske u trajanju do dvadeset minuta plus pet minuta za komentar.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je u 12.00 časova.

  • Velika Britanija se vojno vraća u BiH

    Velika Britanija se vojno vraća u BiH

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva razmatra načine na koje može ponovo pojačati vojni angažman u BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Ambasadi te zemlje u BiH.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje snažno posvećeno sigurnosti i stabilnosti BiH i cijelog zapadnog Balkana. Iako nemamo planove za povećanje prisustva u pogledu učešća u mirovnoj operaciji, sagledavamo načine da pojačamo naš vojni angažman u BiH, uključujući bilateralno i putem Glavnog štaba NATO-a u Sarajevu”, objašnjeno nam je.

    Iz ovog odgovora se može zaključiti da se vojnici te zemlje ne bi vraćali u EUFOR, iz kojeg su izašli kada je stupio na snagu sporazum o odnosima s EU nakon njenog izlaska iz tog bloka, nego da bi njihov vojni angažman mogao biti realizovan putem NATO-a ili uz sporazum između UK i BiH.

    Inače, “Nezavisne novine” su ovih dana dobile nezvaničnu informaciju da će NATO povećati svoje trupe u BiH za vrijeme održavanja izbora, međutim ovo je postala uobičajena praksa, s obzirom na to da NATO uvijek pred izbore u BiH pošalje dodatne vojnike. Da li bi eventualni britanski angažman bio u sklopu ovih aranžmana ili nešto novo – zasad nije poznato.

    Međutim, ima naznaka da bi se moglo raditi o novom tipu angažmana s obzirom na to da je britanska vlada ovih dana najavila da će slati svoje trupe širom Evrope zbog onoga što percipiraju kao prijetnju Rusije evropskoj bezbjednosti.

    Liz Tras, ministarka spoljnih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, je u nedjelju izjavila da Rusija ugrožava bezbjednost, mir i stabilnost u Evropi, navodeći kao primjer ruske aktivnosti u Ukrajini i na zapadnom Balkanu.

    “Kampanja Moskve protiv Ukrajine i naših prijateljskih demokratskih zemalja podriva same temelje evropske bezbjednosti. Od vitalne je važnosti da se suočimo s jasnom i momentalnom prijetnjom koju predstavlja Rusija. Njihove maligne aktivnosti prelaze granice Ukrajine. Rusija koristi svoj uticaj da zapali plamen haosa na zapadnom Balkanu”, izjavila je Trasova.

    Odmah nakon pominjanja zapadnog Balkana Trasova je dodala da njena zemlja pojačava diplomatske napore uz uvođenje i mogućnosti vojnog odvraćanja.

    “Nudimo NATO-u dodatne brze mlazne avione, ratne brodove i vojne specijaliste. Povećaćemo broj trupa u Estoniji, a imamo i vojni nosač aviona Njenog visočanstva ‘Princ od Velsa’ u pripravnosti ako bi došlo do daljeg jačanja tenzija”, izjavila je Trusova.

    Aleksandar Radić, vojnobezbjednosni ekspert iz Beograda, kaže za “Nezavisne novine” da je Britanija bila snažno prisutna u BiH tokom devedesetih godina prošlog vijeka i da su uvijek imali uticaj na dešavanja.

    “Ako se sećate, oni su tada u centralnoj Bosni i te kako bili spremni da pokažu zube i volju da direktno utiču na zbivanja na terenu. Kasnije su tokom implementacije imali bazu u Ramićima kod Banjaluke u jačini jedne divizije, a onda su se kao i Rusi vojno isključili i sad verovatno žele da pronađu model da vrate deo tog uticaja koji su imali”, kaže on.

    Dodaje da Britanija istorijski želi da bude vojno i politički prisutna na globalnom nivou, a da se sada, tokom ukrajinske krize, pokazuju kao čvrsta osovina s Vašingtonom u vezi s aktivnostima Moskve u Evropi.

    Radić ističe da se iza scene vjerovatno priprema način koji bi im omogućio da se vrate u BiH kroz vojno prisustvo i da ocjenjuje da postoje bezbjednosni rizici koje žele da spriječe.

  • Lajčak sa Eskobarom u Prištini “EU i SAD dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga”

    Lajčak sa Eskobarom u Prištini “EU i SAD dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga”

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da je poruka njegove zajedničke posjete sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijalom Eskobarom Prištini da EU i SAD sarađuju i “dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga”.

    Lajčak je, nakon sastanka sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, naglasio da je ovo njegova sedma posjeta u svojstvu predstavnika EU za dijalog, prenosi prištinski Reporteri.

    – Ali smo ovog puta ovdje zajedno sa kolegom Eskobarom kako bismo prenijeli jasnu poruku da EU i SAD rade rame uz rame i dijele istu viziju za Kosovo i proces dijaloga, kao i normalizaciju odnosa sa Srbijom i budućnost regiona u Evropskoj uniji – rekao je Lajčak.

    On je istakao da je ovo bila dobra prilika za razgovor o planovima za naredne nedelje i mjesece i poručio da će se nastaviti razgovori sa predsjednikom i premijerom privremenih prištinskih institucija.

    – Ostaćemo ovdje do srijede i nadamo se da ćemo imati jasniju sliku šta da očekujemo od budućnosti i kako treba da se gradi proces – poručio je Lajčak.

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da SAD podržavaju dijalog između Beograda i Prištine i integraciju cijelog zapadnog Balkana u EU.

    On je istakao da SAD ohrabruje sve strane da vide zapadni Balkan kao potencijalnog budućeg člana i dodao da dijalog ima punu podršku SAD.

    – Iz američke perspektive, želim da kažem da SAD u potpunosti podržavaju nezavisnost i teritorijalni integritet Kosova – rekao je Eskobar, prenio je portal Reporteri.

    – Pokazali ste da ste solidan partner, dobar prijatelj i na tome vam zahvaljujemo. Za Kosovo i region vidimo izvanredne mogućnosti. Vi ste Evropljani, vi ste ekonomski, kulturno i istorijski Evropljani. Radili smo sa evropskim kolegama da prepoznamo zapadni Balkan kao izuzetnu priliku, a ne opasnost – dodao je on.