Kategorija: Vijesti

  • Dodik: Odakle pravo i ko je dao mandat poslanicima u Bundestagu da se bave BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zapitao je danas odakle pravo i ko je dao mandat poslanicima u Bundestagu da se bave BiH, te poručio da ukoliko žele da pomognu, ne treba da se miješaju u unutrašnja pitanja.

    “Unaprijed su odlučili da su Srbi i Hrvati krivi za stanje u BiH”, napisao je Dodik na “Tviter” profilu.

    Dodik je ocijenio da je (izvjestilac Bundestaga za zapadni Balkan Adis) Ahmetović očigledno uspio preliti svoju navijačku poziciju koja je na strani muslimana i na ostale poslanike.

    “Potpuno je jasno da Ahmetović, čiji su korijeni iz BiH i koji ima antisrpske stavove, ne vidi nikav problem u izjavama (lidera SDA Bakira) Izetbegovića i stvaranju islamske države u BiH”, dodao je Dodik.

  • Zakazana posebna sjednica Narodne skupštine

    Zakazana posebna sjednica Narodne skupštine

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za ponedjeljak, 6. juna, posebnu skupštinsku sjednicu na kojoj bi trebalo da bude razmatrana informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.
    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da je sjednica sazvana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i da je ovo jedina tačka dnevnog reda.

    “Na sjednicu su pozvani predsjednici parlamentarnih političkih partija, koji prisustvo mogu potvrditi do petka, 3. juna do 16.00 časova. Imaće mogućnost da se obrate na sjednici u trajanju do 10 minuta”, rekao je Šulić večeras novinarima u Banjaluci nakon sjednice Kolegijuma.

    Početak sjednice zakazan je u 15.00 časova.

    Šulić je naglasio da bi do 21. juna trebalo da bude održana još jedna posebna skupštinska sjednica na zahtjev Vlade Republike Srpske.

    “Još nije definsan datum održavanja ove posebne sjednice, a redovna sjednica, koja je počela juče, biće nastavljena 21. juna”, naveo Šulić.

  • Dodik: Napredak BiH ka EU ne blokira Srpska, već SDA

    Stavovi političke grupacije koja djeluje u okviru Evropskog parlamenta nisu i ne mogu biti obavezujući za nas, ali nam je simptomatično da podržavaju politiku muslimanske SDA, jer poruke koje dolaze su iste. To bi bilo isto kao da nam kažu da su za nas obavezujući stavovi SDA, napisao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na svom Twitter nalogu.

    Dodik je poručio da “napredak BiH ka EU i evropsku perspektivu ne blokira Republika Srpska ili, kako nas pojedinci u Evropi vole zvati, ‘srpski secesionisti”.”

    “Јedine blokade koje postoje dolaze od SDA koja svakodnevno šalje poruke da u BiH nema mjesta za Srbe i Hrvate! Žao nam je što do američkih i evropskih zvaničnika još nisu doputovale informacije da Izetbegović u zvaničnim dokumentima svoje partije najavljuje stvaranje unitarne Islamske države BiH”, napisao je Dodik.

    Dodik je naglasio da se svi šokiraju i užasavaju kad iznosi svoje stavove o muslimanima, jer to navodno vrijeđa ljude.

    “A kako to da nikome ne smeta kad Bakir Izetbegović tvrdi da je BiH sigurna i ima budućnost dok su džamije pune? Gdje su tu Srbi i Hrvati? To je jasna poruka da u takvoj Izetbegovićevoj islamskoj državi nema mjesta za nas. Zar ćemo dopustiti da nam uzmu sve, našu slobodu, naša prava, da izbrišu naš identitet?”, naveo je Dodik.

  • BiH nikada nije bila dalja od Brisela

    BiH nikada nije bila dalja od Brisela

    BiH nikada nije bila dalja od Brisela, jer ni za tri godine nije uspjela da ispuni svih 14 uslova koje je pred nju postavila Evropska unija, a upućeni kažu da je put ka toj zajednici ostao samo fraza koja se koristi u dnevnopolitičke svrhe i o kojoj se priča kada zatreba novca iz Brisela.

    Evropska komisija je u maju 2019. dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, a odluku o davanju statusa kandidata treba da donesu zemlje članice. U mišljenju je dato 14 uslova koji treba da budu sprovedeni u djelo.

    Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Lidija Bradara rekla je da bi domaće vlasti ispunjenjem svih tih uslova pokazale kredibilni napredak na putu ka EU.

    – Žao mi je što se zastalo u ostvarivanju tih uslova. To bi moglo biti mnogo brže kada bismo imali politički i društveni dogovor i konsenzus. Vjerujem da bismo tada imali napretka. Problem u BiH je što većina političara misle da su oni ti koji treba to sve da predlažu i donose odluke o tome – kazala je “Glasu Srpske” Bradara.

    Naglasila je da su ostala četiri uslova koje treba ispuniti, te da je među njima i izborni zakon, iako to bošnjački dio političke scene zanemaruje.

    – Tu su i zakoni o javnim nabavkama, te sukobu interesa, ali i o Visokom sudskom i tužilaštvom savjetu BiH – pojasnila je Bradara.

    Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja rekao je za “Glas Srpske” da u BiH nema unutrašnjeg političkog konsenzusa, niti političkog dogovora da se zaista sprovedu reformski procesi i da se ide prema evropskoj porodici.

    – Evropska unija ostala je samo fraza, retorika koja služi u dnevne svrhe, dok istinskog napora da se određene stvari prilagode i ispuni 14 postavljenih uslova koji su samo okvir – nema. Najvažnije je sve procese dovesti do kraja, a mi ne možemo čak ni to što se postavlja kao uslov, a na uslove smo pristali sami jer smo htjeli da idemo u EU. Dobrovoljno smo se opredijelili za to. Treba ozbiljno promisliti o društvu u BiH i naći aktere koji žele da u okviru postojećih uslova BiH povedu ka EU – istakao je Šolaja.

    Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo rekao je da političari u BiH koriste EU kako im odgovara i kada treba.

    – Međutim, kada treba da ispune određene uslove, onda zakažu. Iako se već deset godina kunu u evropske integracije i ubjeđuju glasače da žele u Evropu, to nije tačno – kazao je “Glasu” Praštalo.

    Ističe da odgovorno tvrdi da 90 odsto političara u BiH ne žele EU, već samo njene fondove i novac, odnosno profit za sebe i svoje stranke.

    – Nemamo jednu jedinstvenu državnu strategiju o evropskim integracijama – naglasio je Praštalo.

    Posljednje proširenje EU bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala dio evropske porodice.

    Ekonomska moć
    Predrag Praštalo je rekao da je EU još uvijek, i pored slabosti i političke nemoći koju ima, jedna od najznačajnijih ekonomskih institucija na svijetu.

    – Sa druge strane, nikada tu snagu nije postigla na političkom i diplomatskom nivou. Sami smo svjedoci da EU može da finansira sve obaveze koje ima, ali, nažalost, još uvijek atomske sile imaju veći ugled od Evropske unije – rekao je Praštalo.

  • “Dojave o bombama u školama u Srpskoj, nastava tek kada se uvjerimo da su objekti bezbjedni”

    “Dojave o bombama u školama u Srpskoj, nastava tek kada se uvjerimo da su objekti bezbjedni”

    Ministar prosvjete i kulture RS, Natalija Trivić, potvrdila je za Srpskainfo da je veći broj škola u Srpskoj noćas dobio dojave o postavljenim bombama.Trivićeva kaže da je moguće da zbog toga danas neće biti nastave u pojedinim školama.Direktori su odmah kontaktirali policiju koja je izašla na teren i počela sa provjerama. Tamo gdje je do sada utvrđeno da su dojave o postavljenim bombama bile lažne, nastava će biti uredno nastavljena. U onim školama u kojima još nisu završene provjere, trenutno nema nastave i moguće je da je danas neće bi biti, odnosno sve dok policija ne provjeri bezbjednost školskih objekata – kaže Trivićeva.

  • Oglasio se MUP Srpske povodom dojava o bombama u školama

    Oglasio se MUP Srpske povodom dojava o bombama u školama

    Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izvršili su protivdiverzione preglede u velikom broju osnovnih škola širom Srpske, a na osnovu emaila koji je zaprimljen da je u više škola u Srpskoj postavljena bomba, saopšteno je iz ovog ministarstva.

    “U školama gdje još nije završen protivdiverzioni pregled lice mjesta se obezbjeđuje i one neće biti otvorene dok god se PDZ ne završi, odnsosno ne utvrdi da nema bezbjedonosnih prijetnji”, navedeno je u saopštenju.

  • “Već u četvrtak realizacija bitnog projekta u Nevesinju uz pomoć Srbije”

    “Već u četvrtak realizacija bitnog projekta u Nevesinju uz pomoć Srbije”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će, uz pomoć vlasti iz Srbije u Nevesinju, već u četvrtak, 2. juna, biti realizovan ozbiljan vodoprivreni projekat.

    Dodik je izjavio da je i danas u Beogradu potvrđeno kako je veoma značajno da Republika Srpska i Srbija imaju odlične međusobne odnose na najvišem mogućem nivou.

    “Polaganje zakletve predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bila je prilika da mu čestitamo u naše i ime svih građana Republike Srpske”, rekao je Dodik večeras novinarima na Palama, gdje je održano druženje sa građanima ove lokalne zajednice.

    Vučić je, ističe Dodik, jasno rekao da je saglasan sa njegovim stavovima, odnosno da su Dejtonski sporazum, ustavna pozicija Republike Srpske i teritorijalni integritet BiH u redu, ali ako BiH nije dejtonska i nije ustavana onda je ona trošna i rasuta.

    “Meni je važno da se u Republici Srpskoj, kao i ovdje na Palama, radi o organizovanom životu. Republika Srpska danas je sređena, doduše nije sve ono što mnogi žele, pogotovo oni iz opozicije koji pričaju prazne priče. Sjetite se kako je izgledala prije 10 godina, a kako izgleda danas”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je ukazao na činjenicu intenzivnog razvoja cijele Srpske, naglašavajući značaj ekonomsko-privrednog razvoja grada Istočnog Sarajeva i Pala, s posebnim akcentom na Olimpijski centar “Jahorina”.

    “Ali, tu su i Bolnica Srbija, Trg Srbije i mnogi drugi infrastrukturni projekti koji su realizovani ili čija je realizacija u toku, ili će tek biti realizovani uz podršku Republike Srbije”, naglašva Dodik.

    Prema njegovim riječima, Srpska i nakon pandemije virusa korona i pored mnogobrojnih izazova na globalnom nivou, uključujući i inflaciju, ima potencijal da raste i da se razvija.

    “Moja uloga u tome jeste da koordinišem ravnomjeran razvoj svih lokalnih sredina u Srpskoj i do sada je sasvim vidljivo da gdje sam došao tamo sam i ostavio neki pozitivan trag”, kaže srpski član Predsjedništva.

    Na druženju Dodika sa građanima Pala, bili su i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i drugi zvaničnici iz Republike Srpske u institucijama BiH i lokalnih zajednica Srpske, čiji je domaćin bio načelnik opštine Pale Boško Jugović.

  • Rebalans budžeta RS za opoziciju populizam, za vlast borba protiv inflacije

    Rebalans budžeta RS za opoziciju populizam, za vlast borba protiv inflacije

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas, po hitnom postupku, rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 4,3 milijarde KM.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi da će značajan dio viška prihoda koji su ostvareni u budžetu biti usmjeren građanima, odnosno 218 miliona KM, dok će 40 miliona KM biti doznačeno privredi i 90 miliona KM za investicije.

    Opozicija Republike Srpske rebalans budžeta koji je predložila Vlada Republike Srpske ocijenila je kao izborni, jer njime nisu predviđene sistemske mjere kojima se ublažavaju posljedice krize i inflacije koja je prisutna u ekonomiji Republike Srpske.

    Rebalans budžeta koji iznosi 4,382 milijarde KM, što je za 358 miliona KM više u odnosu na budžet usvojen za 2022. godinu, Vlada Republike Srpske u skupštinsku proceduru uputila je po hitnom postupku, što je takođe bila jedna od zamjerki opozicionih poslanika koji smatraju da nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za raspravu.

    “Razlog za donošenje rebalansa budžeta jeste stvaranje uslova za sprovođenje mjera Vlade Republike Srpske koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija RS, obrazlažući rebalans budžeta za ovu godinu u Narodnoj skupštini RS dodajući da će rebalans popraviti određene stvari u smislu davanja i pomoći privrednoj aktivnosti kao i nabavci hrane.

    Ona je rekla da je cilj ublažavanje negativnih efekata inflacije te da je evidentno da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što je imalo pozitivan uticaj na prihode. Navela je i da su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od oko 330,7 miliona KM u odnosu na planirani budžet za ovu godinu.

    Takođe, naglasila je da je rebalansom obezbijeđeno oko 50 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima, mladima i borcima te da su grantovi planirani u iznosu od 184,5 miliona KM i viši su za 84,7 miliona KM.

    Upravo su grantovi i jednokratna pomoć bili najsporniji za opozicione poslanike koji su isticali da je budžet izborni i isključivo kreiran za potrebe sprovođenja izbora te da način na koji se dijele pare nije dobar.

    “Inflacije će pojesti jednu do dvije prosječne plate i, nažalost, to je tako. Građani su siromašniji i mnogo manje mogu da kupe. Nije efektno podijeliti 50 miliona. Dajte novac najugroženijima, jer linearno davanje novca je pogrešno. Moramo vidjeti koji su to ljudi kojima je pomoć najpotrebnija i nemojte novac rasipati na ovaj način”, rekao je Milan Radović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    On je istakao da ljudi u privatnom sektoru plaćaju istu cijenu kao i oni u javnom koji će dobiti povećanje plate te da je neophodno naći mjeru da i ljudi u realnom sektoru osjete i imaju veća primanja.

    Kao i Radović, i Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NS RS, rekao je da je rebalans “školski primjer izbornog djelovanja i populizma”.

    Sa druge strane, Željka Stojičić, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske iz SNSD-a, rekla je da je rebalans predložen u pravom trenutku zbog rasta inflacije, odnosno kako bi njene posljedice bile umanjene.

    “Veoma je korisno što Vlada Republike Srpske ciljanim mjerama pomaže privredi, ali i stanovništvu. Vidljivo je iz rebalansa budžeta da prihodi rastu, kao i da se oporavlja privreda”, rekla je Stojičićeva.

    Vlada RS: Izdvojili smo oko 250 miliona KM pomoći građanima
    “Povodom današnjih optužbi poslanika pojedinih opozicionih partija o tome da Vlada Republike Srpske „nije učinila ništa da zaštiti građane od inflacije“, Vlada Republike Srpske ističe da je, od početka ove godine do danas, izdvojila blizu 250 miliona KM kroz različite mjere pomoći građanima, u nastojanju da da adekvatan odgovor na nepovoljna, globalna makroekonomska kretanja”, saopšteno je danas iz Vlade RS.

    Navode da je od početka ove godine, Vlada Republike Srpske, u odgovoru na rast inflacije koji je zahvatio cijeli svijet, donijela mjere namijenjene olakšanju životnog standarda stanovništva. “Ističemo da je još u decembru prošle godine usvojen set zakona koji je doveo do povećanja plata i penzija i izdvajanja za boračke kategorije i licima koja su u stanju socijalne potrebe, uključujući i obračun plata koji je imao za rasterećenje poreskih opterećenja i povećanje plata.

    Samo smanjenjem poreza, svim zaposlenim u realnom sektoru je upućeno 50 miliona KM s ciljem povećanja plata, a poslodavci su oslobođeni plaćanja 80 miliona KM prema Fondu zdravstvenog osiguranja”, navodi se u saopštenju.

  • “Institucije u BiH izražavaju opredijeljenost za evropski put uz poštovanje Dejtona”

    “Institucije u BiH izražavaju opredijeljenost za evropski put uz poštovanje Dejtona”

    • Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija prenio je ministru inostranih poslova Grčke Nikosu Dendijasu opredijeljenost institucija u BiH evropskom putu, uz puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i nadležnosti svih nivoa vlasti.

    Tegeltija tokom radnog ručka u Sarajevu upoznao Dendijasa o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, te izrazio zadovoljstvo intenziviranjem susreta i kontakata visokih zvaničnika dvije zeljmlje tokom proteklog perioda, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    On je istakao da cijeni stav Grčke da bi evropska perspektiva zapadnog Balkana trebala biti prioritet, ne samo za njih već i za samu EU, kao i napore Grčke da naglasi značaj i vrijednost proširenja EU na region.

    Sagovornici su zajednički konstatovali da su odnosi Grčke i BiH dobri, bez otvorenih pitanja, te ukazali na mogućnost povećane saradnje u oblastima od obostranog interesa, kao što su energetika, transportna infrastruktura, turizam, poljoprivreda, drvna industrija, mašinska industrija, elektroindustrija i građevinarstvo.

    Tegeltija je izrazio očekivanje da će se kontinuitet poslovnih foruma dvije zemlje i susreti privrednika nastaviti, najmanje jednom godišnje.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama, a Tegeltija je ovom prilikom zahvalio vladi Grčke na dosadašnjoj pomoći i razumijevanju odnosa u BiH.

  • Grčki ministar spoljnih poslova podržao NATO put BiH i poručio da je secesija neprihvatljiva

    Grčki ministar spoljnih poslova podržao NATO put BiH i poručio da je secesija neprihvatljiva

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, primio je u posjetu ministra spoljnih poslova Republike Grčke, Nikosa Dendiasa.

    Sugovornici su razgovarali o odnosima Bosne i Hercegovine i Grčke koji su odlični i prijateljski na bilateralnoj i multilateralnoj razini, bez otvorenih pitanja.

    -U oblasti turizma konstatovano je da je uočen značajan napredak u obje zemlje s trendom rasta broja turista, kako u Bosni i Hercegovini tako i Grčkoj. Posebno je istaknuto i to da se treba poboljšati trgovinska razmjena, koja je ocijenjena kao relativno mala i nedovoljna – saopšteno je iz Komšićevog kabineta.

    Ministar Dendias informisao je Komšića o aktivnostima izgradnje novog plinskog koridora pod nazivom TAP, na bazi zemnog i ukapljenog plina, a koji se može produžiti i prema zemljama Zapadnog Balkana, čime bi bila omogućena nezavisnost o ruskom plinu. Bilo je govora i o drugim projektima u vezi s transportom električne energije, a sve u svrhu osnaživanja infrastrukturne povezanosti dviju zemlja.

    Razgovarano je i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, zatim napadu Rusije na Ukrajinu, te kako se sve to odražava na Evropsku uniju i na zemlje Zapadnog Balkana.

    Kako je rečeno, Komšić informisao ministra Dendiasa o stanju u BiH i ponovio svoj čvrst stav da je od egzistencijalnog značaja za BiH pristupanje NATO i EU, što će “osigurati našim građanima sigurnost, prosperitet, vladavinu prava i demokratske vrijednosti”.

    -Ministar Dendias je ponovio podršku Grčke Bosni i Hercegovini na njenom EU i NATO putu, te da njegova zemlja neće podržati niti prihvatiti ideje o secesiji bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Ministar Dendias boravi u BiH u sklopu posjeta zemljama Zapadnog Balkana, a uoči Samita lidera Jugoistočne Evrope o dešavanjima u regiji, s akcentom na ukrajinsku krizu i o evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti održan 10. juna – rečeno je iz Predsjedništva.