VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Poslanici o vraćanju prava na topli obrok i regres

    Poslanici o vraćanju prava na topli obrok i regres

    Do kraja sedmice u Narodnoj skupštini Srpske trebalo bi da bude održana posebna sjednica na kojoj će biti razmatrana inicijativa pet sindikalnih organizacija koja predviđa vraćanje prava na topli obrok i regres.
    Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica naveo je da je ova partija skupila određen broj potpisa koji su neophodni za podnošenje zahtjeva za održavanje posebne sjednice.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Denis Šulić kaže da će Kolegijum najvjerovatnije biti zakazan za srijedu nakon čega će biti poznat termin održavanja sjednice.

    Iz Sindikata uprave Republike Srpske poručuju da su zahvalni na prihvatanju pomenute inicijative, te se nadaju da će biti pronađeno rješenje koje će zadovoljiti potrebe skoro 55 hiljada zaposlenih u javnom sektoru.

  • Stevandić: “Srbija je svojevrsni lider slobodnog svijeta”

    „U političkoj situaciji u kojoj se Srbija ali i svijet nalazi, predsjednik Vučić se može smatrati jednim od trenutno najvećih državnika, jer je postigao kontakte i sa Istokom i sa Zapadom, pri tom ne stajući ni na jednu stranu osim na stranu svoje zemlje. Upravo se zbog toga Srbija i privredno i ekonomski uzdigla u zadnjih deset godina, jer je u centar svoje politike stavila svoje a ne tuđe interese“ izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, gostujući na „Pink“ televiziji i dodao da će, ukoliko Srbija nastavi ovakvim kursem, kroz petnaest godina po standardu prestići mnoge zemlje Evropske Unije.

    Stevandić dodaje da je razumljivo da se primjete zli komentari i ljubomora na Srbiju i Vučića koji dolaze izvan zemlje, poput izjava predsjednika Milanovića, ali da je nevjerovatno da postoje elementi unutar same Srbije, koji negativno posmatraju na trenutnu poziciju Srbije i uspjehe koje je postigla. Samo Srbija ima sve svjetske kompanije koje nesmetano funkcionišu, a van nje su u sukobu, a to je rezultat dobrog geopolitičkog postavljanja, koje će dovesti da Srbija postane svojevrsni lider slobodnog svijeta, što se vidi i na primjeru država koje zbog Srbije ne žele prekršiti međunarodno pravo i priznati samorpoglašeno Kosovo.


    “Srbija zahvaljujući svojim rezervama po prvi put stoji iza leđa svojih građana, i uliva sigurnost kako Srbiji tako i Republici Srpskoj, i da se narod neće smrzavati ili ostati bez hrane”, zaključuje Stevandić.

  • Tegeltija: Nešto bolja bezbjednost Dodika

    Tegeltija: Nešto bolja bezbjednost Dodika

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je, prema sadašnjim informacijama iz bezbjednosnih agencija, bezbjednost srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika trenutno nešto bolja, odnosno da su smanjene neke negativne aktivnosti pojedinaca i grupa koji su imali vrlo loše namjere.

    Odgovarajući na pitanje da li je opravdana zabrinutost koju zvaničnici NATO iskazuju zbog stanja u BiH, pominjući čak i mogućnost sukoba, Tegeltija je za “Euroblic” rekao da sve informacije koje se tiču bezbjednosti idu u javnost onoliko koliko mora.

    “Kada morate da pošaljete poruku nekima da to što rade nije primjereno ni dobro. Za nešto više od dvije godine vrlo rijetko sam o tim temama izlazio u javnost – kada je bilo riječ o migracijama, kada je bilo problem sa ulaskom u BiH zbog pandemije i sada, kada je bio pokušaj nekih pojedinaca i grupa u BiH da ugroze bezbjednost predsjednika Dodika”, rekao je Tegeltija.

    On je istakao da je to apsolutno bilo evidentno i da su sve informacije kojima su raspolagale bezbjednosne agencije govorile o tome.

    “Tada sam reagovao zato što se pokazalo da pojedine međunarodne institucije i njihovi dijelovi imaju nezahvalnu i nekorektnu ulogu u svemu tome. Vrlo je bila interesantna njihova reakcija nakon toga, kada smo izašli u javnost”, rekao je Tegeltija.

    On je dodao da su prvo tražili teme za razgovor, a kada im je rečeno koje su to teme, onda nisu imali vremena za razgovor.

    “A kada smo im to kasnije napisali, odgovorili su nakon pola sata. Mislim da se mnogi političari, partije, mediji u BiH trude da na mnogo načina predsjednik Dodik bude bezbjednosno ugrožen. On spada u grupu ljudi koji javno iznosi svoje stavove, ne trudi se da se dopada svima, niti brani drugima da iznose svoja viđenja, ali reakcije na te njegove stavove su nevjerovatne”, rekao je Tegeltija.

    On smatra da je važno da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske brine o bezbjednosti srpskog člana Predsjedništva Dodika, da razmjenjuje informacije sa svim agencijama u BiH, sa zemljama okruženja i drugim međunarodnim institucijama.

    Kada je riječ o NATO-u i EUFOR-u koji su negirali sve navode o umiješanosti u potencijalne prijetnje, Tegeltija je naveo da su to bezbjednosne informacije.

    “Mi smo tražili da se oni oglase, da iznesu svoje stavove mnogi koji su na bilo koji način potencijalno bili prijetnja bezbjednosti Dodika”, rekao je Tegeltija.

  • CIK: Iznos predviđen u budžetu za izbore nedovoljan, rok još dva dana

    CIK: Iznos predviđen u budžetu za izbore nedovoljan, rok još dva dana

    Prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH, Nacrt Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu koji bi se trebao naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH u djelu rashoda predviđa ukupan iznos od 13.003.000 KM, odnosno nedovoljan iznos u odnosu na zahtjev CIK-a BiH.

    U odnosu na potrebna sredstva nacrt budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH je niži za 2.800.000 KM, navode.

    “Centralna izborna komisija BiH je u osnovnom budžetskom zahtjevu za 2022. Godinu iskazala potrebu za Centralnu izbornu komisiju BiH u iznosu od 12.858.000 KM od čega 9.768.000 KM za Program posebnih namjena – provedba Općih uzbora 2022. godine. CIK BiH je dostavio i Aneks budžetskog zahtjeva za uvećanje sredstava za provedbu Općih izbora 2022. godine za dva miliona KM zbog planiranog uvećanja naknada za članove biračkih odbora”, ističu iz CIK-a.

    Obzirom da su osnovni budžetski zahtjev i Aneks budžetskog zahtjeva dostavljeni u 2021. godini, zbog inflacije i povećanja cijena roba i usluga, Centralna izborna komisija BiH je dostavila i zahtjev za dodatnih 800.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine.

    “Naglašavamo, zahtjev Centralne izborne komisije BiH za 2022. godinu iznosi 15.658.000 (nije uključeno eventualno povećanje plaća državnih službenika) od čega 12.568.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine. Pozivamo Vijeće ministara BiH da prilikom razmatranja i usvajanja Nacrta Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu uvaži naprijed navedene činjenice, odnosno pozivamo nadležne da predloženi Nacrt usklade sa budžetskim zahtjevom Centralne izborne komisije BiH i da ga usklađenog dostave u daljnju proceduru”, saopćeno je iz CIK-a.

    Posebno ističu da sredstva za provedbu Općih izbora 2022. godine trebaju biti operativna u naredna dva dana tj. do 2. juna i da je u vezi s tim neophodno da Vijeće ministara BiH donese posebnu odluku o finansiranju Općih izbora 2022. godine, jer u suprotnom će njihovo održavanje 2. oktobra biti najozbiljnije ugroženo.

  • Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je, nedavnom odlukom o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske, Ustavni sud BiH indirektno potvrdio da entiteti imaju ustavno pravo, koje se do sada uporno osporavalo, da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti na ranije prenesene nadležnosti.

    Karan je ukazao da je ovom odlukom Ustavnog suda BiH prvi put potvrđen stav Republike Srpske da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti, ali i da se ta saglasnost može povući i o tome obavijestiti drugu stranu sa kojom je data.

    Istovremeno, podsjetio je on, Ustavni sud BiH je u dosadašnjem djelovanju imao sasvim različit pristup u vezi sa pitanjem prenosa nadležnosti i postupka njegovog povrata, te istakao da Ustav BiH nije precizan kada je riječ o tehnici prenošenja nadležnosti sa entiteta na BiH, dok uopšte ne razrađuje pitanje povratka nadležnosti, ali ga i ne osporava.

    “Međutim, ovom odlukom, i to prvi put, sada imamo situaciju da je Ustavni sud potvrdio stavove institucija Republike i njenog državnog i političkog vođstva – da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti. Jedan od važnih aspekata ove odluke je i da je ispravna forma povlačenja sporazuma /akt Narodne skupštine/. Takođe, odluka na indirektan način potvrđuje i ko su strane sporazuma – to su samo entiteti. Vidjećemo, međutim, da li će to biti dovoljno za obustavu krivičnog progona nosilaca najviših funkcija Republike Srpske, koji se progone upravo zbog ovog”, rekao je Karan.

    On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske još u decembru prošle godine donijela zaključke u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH sa analizom prenosa nadležnosti od 1997. godine do danas.

    “U ovom politički i ustavno-pravno opravdanom i potrebnom procesu, bitno je iznaći odgovarajući način i procedure tog procesa, držeći ga stalno u održivoj fazi federalnog ustavnog i zakonskog okvira. Otpori su prevashodno u institucijama BiH – Ustavnom sudu, prije svih, međunarodnoj zajednici, čiji je i najveći problem strah da se njihove antidejtonske i neustavne odluke ne stave van snage, ali i agencija za sprovođenje zakona u BiH /OBA, SIPA/ koje su već našle osnov za svoje djelovanje zbog procjene o napadu na ustavni poredak BiH”, istakao je Karan.

    On je dodao da je političko Sarajevo do sada tvrdilo da je povrat prenesenih nadležnosti nemoguć pod obrazloženjem da to ne predviđa Ustav BiH, te da je u ranijem periodu Ustavni sud donosio takve odluke, a da su ih obrazlagali tvrdnjama da “ustavom utvrđene nadležnosti BiH ni u jednoj varijanti ne mogu biti predmet povrata na entitete”.

    “Bez obzira na još niz pitanja koja nisu riješena i otvaraju različite moduse i načine kako prenesene nadležnosti bi mogle biti vraćene na nivo Republike Srpske, nesporno je ustavno pravo Republike na povlačenje saglasnosti i otvaranje ustavnog procesa povrata u svim slučajevima kada utvrdi da su dodate nadležnosti štetne ili da su prenesene na neustavan način. Ovaj zaključak ni ovakav Ustavni sud nije mogao izbjeći, iako se bavio po ko zna koji put pitanjem van svoje nadležnosti, politički motivisan i pristrasan”, zaključio je Karan.

    Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.

  • Komšiću smeta vitalni nacionalni interes

    Željko Komšić, član Predsjedništva BiH podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti nekoliko odredbi Ustava FBiH i Ustava Republike Srpske kojim traži da neustavnim proglasi odredbe u vezi sa vitalnim nacionalnim interesom.

    Ovaj zahtjev odnosi se na odredbe koje isključivo konstitutivnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske vitalnim interesom proglase sve što žele jer kako smatra Komšić na taj način mogu blokirati sve zakonodavne postupke.

    Iz Komšićevog kabineta navode da ne mogu samo konstitutivni narodi biti adekvatno zastupljeni u izvršnim i pravosudnim organima vlasti, uticati na ustavne amandmane, a time i ustavne reforme, zatim odlučivati kada je u pitanju organizacija organa javne vlasti, te da jedino oni odlučuju o sistemu javnog informisanja, kao i to da ne mogu samo konstitutivni narodi imati mogućnost da svako pitanje proglase vitalnim nacionalnim interesima. Kako smatraju u kabinetu člana Predsjedništva BiH to je diskriminacija jer pripadnici “ostalih i manjina i građani BiH nemaju nikakva prava u tom procesu”.

    “Prema sadašnjim rješenjima, nečija etnička pripadnost je važnija od sposobnosti, obrazovanja, znanja i vještina. Zar je moguće da se u državi BiH, neko ko se izjašnjava kao Bosanac ili Hercegovac smatra manjinom u svojoj državi. I to nije slučaj samo sa građanima i pripadnicima ostalih, jer svaka osoba u ovoj državi mora imati jednaka prava što je temelj svake demokratije. Sve drugo je segregacija i diskriminacija, koja u konačnici rezultira autokratijom kao metodom obavljanja vlasti”, naveli su iz Komšićevog kabineta.

    U suštini, Komšićevim zahtjevom Ustavnom sudu BiH se traži da se utvrdi da su odrebe kojim se svaka odluka i zakon mora usvojiti u oba parlamentarna doma u FBiH i Republici Srpskoj i to u istovjetnom tekstu nespojive s principom demokratije.

    “Poslanike u Predstavnički dom biraju građani na slobodnim izborima, dok delegate u Dom naroda ili Vijeće naroda imenuju političke stranke u okviru političkog dogovora i ti gornji domovi vrše udar na temeljnu demokratiju jer ne predstavlja legitimnu volju glasača, što mora biti promjenjeno”, navode u Komšićevom kabinetu.

  • Pronađen policajac iz Nevesinja, prebačen u bolnicu

    Pronađen policajac iz Nevesinja, prebačen u bolnicu

    Policijski službenici Policijske uprave Trebinje pronašli su policajca Miloša Grahovca za kojim se tragalo i prebacili ga u Opštu bolnicu u Nevesinju.

    Iz Policijske uprave Trebinje saopšteno je da je osoba pronađena sinoć oko 22.00 časa u mjestu Divin opština Bileća.

    “Lice je pronađeno živo i zbog iscrpljenosti Službom hitne medicinske pomoći prebačeno u Opštu bolnicu Nevesinje”, navodi se u saopštenju.

    Prema nezvaničnim informacijama Srne, Grahovac je pronađen svezan.

    Za Milošem Grahovcem tragalo se od 25. maja.

    Policijska uprava Trebinje zahvalila se svima koji su pomogli u potrazi.

  • “BiH potrebna pomoć na putu u EU, a ne obuka za ratove”

    “BiH potrebna pomoć na putu u EU, a ne obuka za ratove”

    Oružane snage BiH ne treba obučavati kako bi se odbranile od Rusije i zemlju ne treba uvlačiti u taj scenario i ne mogu da vjerujem da je to iko od zvanične vlasti tražio, izjavio je predsjednik SDS Mirko Šarović, povodom izjave ministra spoljnih poslova Velike Britanije Liz Trus da njena zemlja pruža podršku Bosni i Hercegovini i Češkoj tako što obučava njihove oružane snage kako bi se odbranile od ruskog uticaja.
    Šarović kaže da je ćutanje ljudi iz vlasti na ovakve izjave znak odobravanja.

    “Niko od vladajućih nije reagovao? Zašto? Kao i obično prave se mrtvi kada god nemaju odgovor i ne znaju šta da rade. Ali svi znamo da je ćutanje znak odobravanja i da dok oni uporno ćute stvari se i dalje slažu, uz saglasnosti i potpise predstavnika naše vlasti u međunarodnim krugovima“, kazao je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.

    Šarović je prozvao predstavnike Republike Srpske.

    “O tome treba da se izjasne i predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, a koliko vidim ćute na izjavu britanskog ministra spoljnih poslova. Ukoliko žele da BiH ide naprijed i da je bezbjedna i sigurna treba da joj pomognu da što prije postane članica EU i to jeste prioritet BiH, a ne nikakve obuke za neke ratove“, dodao je Šarović.

  • Boračka organizacija Srpske bira novog predsjednika

    Boračka organizacija Srpske bira novog predsjednika

    Skupština Boračke organizacije Republike Srpske, na kojoj bi trebalo da bude izabran novi predsjednik te organizacije, biće održana u utorak, 31. maja, u Banjaluci.

    Kako Srpskainfo saznaje, pozivi za učešće na Skupštini BORS već su poslati na adrese delegata iz svih gradskih i opštinskih boračkih organizacija. Prema do sada prispjelim prijavama, kandidati za novog predsjednika krovne Boračke organizacije u Srpskoj su predsjednik BO Gradiška, Milovan Gagić, predsjednik Boračke organizacije u Brodu, Zoran Vidić, te predsjednik BO Sokolac, Željko Lalić. Nije isključeno da se do zakazane sjednice, kako saznajemo, među kandidatima za predsjednika BORS pojavi još neko ime.

    Opstrukcija
    Predsjednik Boračke organizacije u Gradišci, Milovan Gagić, koji je jedan od kandidata za predsjednika BORS, za Srpskainfo kaže da vjeruje da će predstojeća sjednica Skupštine proteći u najboljem redu, te da će borci konačno dobiti novog predsjednika.

    – Postoje brojni pritisci i pokušaji opstrukcije, prije svega od strane politike, da se sabotira predstojeća Skupština i da Boračka organizacija ostane bez predsjednika. Očigledno je da nekom ne odgovara postojanje snažnog BORS, koji bi na pravi način zastupao i štitio interese boračke populacije. Obezglavljena i podijeljena Boračka organizacija, kakva je sada, ne treba nikome. Zato je kucnuo posljednji čas da borci uzmu stvari u svoje ruke, da vratimo dostojanstvo, čast i ugled koji pripada BORS. Nadam se da će tako i biti – kaže Gagić za Srpskainfo.

    Dodaje da će kvorum za legitimno održavanje predstojeće Skupštine BORS biti obezbijeđen, kao i da vjeruje da će na sjednici biti prisutan dovoljan broj verifikovanih delegata kako bi se izabrao novi predsjednik.

    – Još jednom želim da naglasim značaj predstojeće Skupštine i da pozovem borce na jedinstvo u ovim teškim vremenima. Ovo je, vjerovatno, posljednja prilika da pokušamo spasiti Boračku organizaciju Republike Srpske. Više nisu važne ni lične ni političke podjele. Jedino je bitno da BORS počne da funkcioniše, jer je sadašnje stanje potpuno neodrživo – zaključuje Gagić.

    Razrješenje Savčića
    Da podsjetimo, na posljednjem zasjedanju Skupštine Boračke organizacije Republike Srpske, koje je 9. maja održano u Bijeljini, dužnosti je razriješen dotadašnji predsjednik BORS, general Milomir Savčić.

    On je smijenjen odlukom 69 prisutnih delegata, a tada je odlučeno i da bivši predsjednik BORS, koji praktično od avgusta prošle godine nije obavljao svoje dužnosti, bude izabran za počasnog predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske.

    Podsjećamo, generalu Milomiru Savčiću, koji je optužen za ratne zločine, Sud BiH je 9. avgusta 2021. odredio pritvor. Dan kasnije policija ga nije našla na adresi, zbog čega se zvanično vodi da je u bjekstvu i da nije na teritoriji BiH.

    Od tada je Boračka organizacija Srpske bila praktično “obezglavljena”, a najveći dio Savčićevih poslova obavljao je predsjednik Predsjedništva BORS, Aleksandar Savić.

    Inače, zanimljivo je i to da Savić, u saopštenju za javnost koje je izdao nedugo nakon završetka Skupštine BORS u Bijeljini, nije priznao legitimitet održanog zasjedanja, te najavio krivične prijave protiv organizatora skupštine.

  • Borenović odgovorio Cvijanovićevoj na prozivke “Gdje je optužnica, Ronhil i Karganović patriote”

    Borenović odgovorio Cvijanovićevoj na prozivke “Gdje je optužnica, Ronhil i Karganović patriote”

    Predsjednik PDP Branislav Borenović pitao je, preko Tvitera, predsjednicu Srpske Željku Cvijanović zašto niko iz aktuelne vlasti nije podigao optužnicu za zločine na Petrovackoj cesti.

    Reagujući na njene prozivke da, kako je rekla, politikantski prustupa zločinima nad Srbima, Borenović je poručio:

    – Ma da sam najgori, posebno za vas Ronhil i Karganović patriote, dajte odgovor zašto vi toliko godina niste podigli optužnicu? Šta ste radili? Ko vas je sprečavao? To odgovorite, konkretno – poručio je Borenović.