VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Lijekovi za rijetke bolesti preko FZO Republike Srpske

    Lijekovi za rijetke bolesti preko FZO Republike Srpske

    Nabavka i finansiranje lijekova za djecu oboljelu od rijetkih bolesti u Srpskoj biće rješena, kaže Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH. Rješenje je u nacrtima Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji će se pred poslanicima naći u martu. FZO RS preuzeće na sebe taj zadatak, kaže Dodik.

    “Fond će biti zadužen da prosto bez oklijevanaj odbori nabavku tih lijekova za djecu sa rijetkim bolestima. Ti lijekovi su veoma skupi, to je ideja nprosto pomoći tim mladim ljudima i njihovim porodicama. Samo će se uvesti stavka za to, ništa više, a to je negdje između 10 i 15 miliona godišnje”, kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Ovu vijest su u Savezu za rijetke bolesti – jedva dočekali. Svaka pomoć im olakšava borbu.

    “Ne postoje riječi da to objasnim, šta to nama znači. Izvinite, sad, kad mi se rodio sin sa rijetkom bolesti, prije 15 godina govorilo se nada postoji, medicina napreduje, liječenje napreduje. Sada smo doživjeli taj lijek”, kaže Biljana Kotur, predsjednik Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske.

    Novi lijek kaftrio za cističnu fibrozu, u Evropi je registrovan 2020.godine, u BiH još nije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ne odobrava uvoz lijekova koji nemaju važeću dozvolu za stavljanje u promet. Iz FZO kažu da nove terapije, prevazilaze mogućnosti Fonda.

    “Svjesni smo da su se pojavile i nove terapije, koje podrazumijevaju mnogo veće troškove, što prelazi realne mogućnosti FZO Republike Srpske i koji su finansijski izazov i za razvijenije zemlje koje izdvajaju mngo više novca za zdravstvo, nego Republika Srpska”, poručuju iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Savez je pisao i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Oni kažu da su uputili inicijativu određenim veleprometnicima.

    “Nažalost, iskustvo nam govori da ovakvi proizvođači često nemaju interesa za mala tržište kao što je naše, što pokazuje i činjenica da Ministarstvo često izdaje rješenja o tzv. intervetnom uvozu kako bi se obezbijedilo kontinuirano snadbijevanje određenim lijekovima”, kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj živi 600 djece i odraslih sa 200 različitih dijagnoza rijetkih oboljenja. Sigurna nabavka i finansiranje novih lijekova i terapija, koje bi trebalo da reguliše Zakon koji je najavio srpski član predsjedništva, za njih znače produženje života.

  • Stevandić uporedio dešavanja u Ukrajini sa NATO bombardovanjem Srbije

    Stevandić uporedio dešavanja u Ukrajini sa NATO bombardovanjem Srbije

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić poručio je da je Srbija danas mnogo jača i pametnija u odnosu na period kada su po njoj padale NATO bombe.

    On je na društvenim mrežama usporedio današnja dešavanja u Ukrajini sa vremenom kada je NATO bombardovao Srbiju, navodeći kako tada ni jedan strani vojnik nije ušao u “malu Srbiju”.

    – Svima koji misle da je Srbija slaba. NATO (16-20 najmoćnijih država) je tri mjeseca bombardovao “malu”Srbiju i nijedan strani vojnik nije ušao na našu teritoriju. Nije baš isto, ali u Ukrajini za nepuna dva dana su u glavnom gradu. Srbija je danas mnogo jača i pametnija. Ponos i ljubav – napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

  • Čović: Političke igre u BiH moraju da se završe

    Čović: Političke igre u BiH moraju da se završe

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da u BiH moraju da se završe političke igre i da počne da funkcioniše njen Ustav.

    Čović je rekao da svi u BiH imaju odgovornost da moraju voditi razumnu politiku, očuvati je u njenim granica i stvoriti ambijent da se ovdje počne normalno živjeti.

    “Nema više političkih igara. To moramo završiti jer, prije svega, naš zadatak je da Ustav BiH funkcioniše, da sve druge spekulacije ostanu po strani, da bezbjednosno, na bilo koji način ne pravimo izazov BiH. Uvjeren sam da ćemo to uspjeti do kraja”, rekao je Čović novinarima u Brčkom.

    Čović je istakao da je ključna stvar da se završi priča o Izbornom zakonu, koja ne smije biti zasjenjena bilo čime kako bi se mogli organizovati normalni, demokratski izbori, birati legitimni predstavnici i dati evropska šansa BiH.

    U vezi sa sukobom u Ukrajini, Čović je rekao da “do kraja prate zaključke noćašnje Evropske komisije koji su podržani i u stavovima Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a”.

  • Dodik: Nismo separatisti

    Dodik: Nismo separatisti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da u Republici Srpskoj nisu separatisti već da imaju obavezu da se zaštite od velikobošnjačkog nacionalnizma.

    “Nismo sepratatisti, ali imamo obavezu da se ustavom zaštitimo od velikobošnjačkog nacionalizma i radikalizma”, izjavio je Dodik komentarišući medijske spekulacije da Republika Srpska želi da iskoristi situaciju u Ukrajini i “proglasi nezavisnost”.

    Dodik: Stabilna institucionalna, ekonomska i socijalna sfera Srpske
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska dobro stoji i da ne vidi izazove koji bi mogli, što se tiče unutrašnjih procesa, da ugroze takvo stanje.

    Dodik je rekao da u Republici Srpskoj pokušavaju da nauče ili da razumiju ono što se globalno dešava.

    On je dodao da svijet očigledno nije isti, da je dramatično promijenjen, ne samo ovim sukobom u Ukrajini nego inače dešavanjima u posljednjih nekoliko godina.

    “Republika Srpska dobro stoji. Njena institucionalna, ekonomska i socijalna sfera apsolutno su stabilni, ne vidimo izazove koji bi mogli, što se tiče unutrašnjih procesa, ugroziti takvo jedno stanje”, rekao je Dodik novinarima u Srpcu.

    Dodik: Eufor može da dovede i više pripadnika, ne postoji plan za destabilizaciju
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nema ništa protiv da Eufor dovede više od 500 ljudi u BiH, da Republika Srpska nema nikakav plan za destabilizaciju.

    “Neka dovedu 1.000, mogu da dovede 5.000 ljudi ali to više služi za neku političku igru ili neku drugu vrstu poruke. To je beznačajno. Mi nemamo nikakav plan za nikakvu destabilizaciju, ali imamo plan da se politički borimo dalje za naša prava predviđena Ustavom BiH”, rekao je Dodik novinarima u Srpcu.

    On je naveo da Predsjedništvo BiH nema obavezu da raspravlja o trupama Eufora u BiH, to je aranžam ranije napravljen, te da u vezi sa tim ne treba praviti neku galamu.

    Dodik je pojasnio da su stranci učinili sve da imaju aranžmane koji ne moraju da prizivaju odluke lokalnih, institucija BiH.

    On je napomenuo da su juče neki u Sarajevu “razvezli” priču o tome kako je navodno Republika Srpska u toku jučerašnjeg dana trebalo da proglasi nezavisnost pa su se svi uznemirili, svi su ustali ranije nego prethodnih dana.

    “Mi smo imali sasvim normalan dan opterećen informacijama koje smo dobijali sa strana”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da plan Republike Srpske nije da se bavi pitanjima bilo kakve secesije.

    “Pošto im je to jasno, onda sve što mi radimo proglašavaju secesijom, a kulminiralo je pričom kako mi to ovdje nešto preduzimamo, a ništa nije preduzeto”, rekao je Dodik.

  • Cvijanović: Ne dozvoljavam da se na Banjaluku stavlja meta

    Cvijanović: Ne dozvoljavam da se na Banjaluku stavlja meta

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da ne odobrava da se na Banjaluku stavlja meta.

    Komentarišući izjavu predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog “da je u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu Banjaluka ‘najranjivija tačka’ na zapadnom Balkanu, Cvijanovićeva je u izjavi Srni istakla da nije u redu, ni korektno, ni pošteno da se na Banjaluku stavlja meta i da to ne odobrava, već smatra da je poruka odaslana evropskim partnerima.

    “Ta poruka je sadržana u rečenici u kojoj pominje da u njegovoj zemlji znatan broj građana misli da je Evroazijska unija alternativa za EU. To je upozorenje – dok se vi u EU odnosite prema zemljama zapadnog Balkana na neprincipijelan način na tom prostoru građani traže i prepoznaju druge alternative”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, Sjeverna Makedonija je pravi primjer političkih igara i razvlačenja procesa evropskih integracija, jer ni poslije 16 godina kandidatskog statusa nisu dobili datum za pregovore.

    “Sjećam se da je za ista pitanja, kao na primjer za reformu policije, traženo različito rješenje u Sjevernoj Makedoniji i BiH, što je neprincipijelno. Tražena je decentralizacija u Sjevernoj Makedoniji da bi se zadovoljili Albanci, a u BiH je suprotno tome tražena centralizacija da bi bili zadovoljeni Bošnjaci”, napomenula je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je došlo vrijeme da EU i zemlje zapadnog Balkana okrenu novu stranicu svojih međusobnih odnosa zasnovanu na poštenom i realnom odnosu.

    “Pri tome ne mislim da bilo koja od naših zemalja treba biti pošteđena teških reformi, naprotiv. Mislim da jedino treba da budemo pošteđeni predrasuda, neosnovanih optužbi i guranja stvarnih problema pod tepih. Onda će perspektiva članstva biti realna – težak rad s naše strane, a pošten, objektivan i izbalansiran, nenavijački pristup sa strane EU”, rekla je Cvijanovićeva.

  • “Ako padne Ukrajina, Banjaluka je najranjivija tačka”

    “Ako padne Ukrajina, Banjaluka je najranjivija tačka”

    Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski ocijenio je danas da je u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu Banjaluka “najranjivija tačka” na Zapadnom Balkanu, ali da zabrinjava i to što u njegovoj zemlji znatan broj građana misli da je Evroazijska unija alternativa za EU.

    Upogledu bezbjednosnih posljedica ako (predsjednik Rusije) Putin osvoji Ukrajinu najranjivija tačka na Zapadnom Balaknu je Banjaluka, rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije u intervjuu za televizijsku produkciju Slobodna TV portala Sloboden Pečat.

    On je istakao da u Sjevernoj Makedoniji ima primijetan broj građana koji neguju prijateljske osjećaje prema Rusiji, pa i takvih koji imaju simpatije prema Putinu.

    – Nesporno je da makedonski narod ima simpatije prema Rusiji zbog religije, jezika i slovenskog etnikuma. Ono što me zabrinjava je da se u političkom smislu etnički Makedonci okreću političkim stavovima Rusije – rekao je Pendarovski.

    Posebno je zabrinjuvajuće, istakao je, to što više od 40 odsto javnosti smatra da je Evroazijska unija alternativa Evropskoj uniji, a neke partije su “predominantno za tu opciju, što bi moglo da napravi problem u budućim procesima”.

    Predsjednik Sjeverne Makedonije je istakao da ne sumnja u prozapadnu političku orijentaciju velikih partija, ali da ankete pokazuju drugačije raspoloženje među građanima.

  • Ruska ambasada u BiH: Ukrajinci za Ruse oduvijek bratski narod

    Ruska ambasada u BiH: Ukrajinci za Ruse oduvijek bratski narod

    Specijalna vojna operacija u Ukrajini nipošto nije usmjerena protiv ukrajinskog naroda, kojeg je Rusija oduvijek smatrala bratskim, saopšteno je danas iz Ambasade Rusije u BiH.

    Naprotiv, kako su dodali, ta operacija “zasniva se na želji da se uspostavi pravda i oslobodi Ukrajina od nacističkih osvajača koji su zaposjeli Kijev”.

    U saopštenju na Facebook stranici, Ambasada Rusije u BiH pozvala je rukovodstvo i novinarsku zajednicu u BiH da se ponašaju razborito i odgovorno, “da ne podlegnu zapadnim provokacijama i da odbiju da se automatski priključe antiruskoj kampanji”.

    “Osam godina, počevši od oružanog puča u Ukrajini 2014. godine i nezakonitog preuzimanja vlasti vladajućom huntom, svjedoci smo sistematskog kršenja osnovnih ljudskih prava stanovnika Donjecke i Luganske narodnih republika. Uprkos upornim pokušajima Rusije da se postigne pravda za rusofone građane unutar ukrajinske države – kroz rad u Normandijskom formatu i u okviru Kontakt grupe u Minsku, organizaciju specijalnih sjednica Vijeća sigurnosti UN-a i sastanaka po ‘Arria formuli’ – naši napori nisu imali efekta”, ističu u saopštenju.

    Kako su dodali iz ruske ambasade u BiH, Kijev je pokazao apsolutnu nespremnost da uspostavi dijalog sa sopstvenim sugrađanima.

    “Umjesto toga, ukrajinske snage sigurnosti su, kršeći Set mjera za implementaciju Sporazuma iz Minska potpisanih 2015. godine (usput rečeno, ukrajinska strana je ispunila samo jednu od 13 tačaka) kontinuirano sprovodile masovno granatiranje naselja Donbasa, usljed čega je poginulo i povrijeđeno na hiljade civila. Nemoguće je bez jeza gledati žrtve barbara. I spremni smo da predstavimo užasavajuće fotografske dokaze”, ističe se u saopštenju.

    Iz ruske ambasade u BiH dodaju da se ne može ne pomenuti “licemjerje međunarodne zajednice, koja je svih ovih godina radije ne primjećivala masovna kršenja ljudskih prava u DNR i LNR”.

    “Očigledno, za Zapad ova tema nije ništa drugo do moneta za potkusurivanje, koju oni spremno koriste u svakoj situaciji kad god treba da izvrše pritisak na protivnike. Tome smo više puta svjedočili u raznim dijelovima svijeta”, naveli su iz Ambasade Rusije u BiH.

    Tvrde da “ni nestašica, ni glad, ni smrt običnih ljudi koji žive u Donbasu nisu dirnuli predstavnike UN-a, OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija”.

    “U eskalaciji sukoba nisu vidjeli ni vlastitu krivicu. Ali umjesto toga, nepromišljeno – kao i uvijek – požurili su da pronađu ‘krivce’ i iskoriste svoj omiljeni metod – izricanje sankcija. Naravno, pravo izbora ostaje na Zapadu, ali vjerujemo da bi objektivan pogled na stvarne događaje bio mnogo efikasniji od pokušaja da svoje greške sakriju iza paravana agresivnih napada i restrikcija”, ističe se u saopštenju.

    Kako dodaju, “postalo je nemoguće nastaviti beskrajno pozivati za buđenje savjest klike koja je preuzela ukrajinsku vlast”. “Rusija više nije mogla da trpi patnje rusofonog stanovništva DNR i LNR. Bili smo bukvalno prisiljeni poduzeti aktivne korake u ime zaštite susjeda koji su nam se obratili za pomoć”, naglasili su iz Ambasade Rusije u BiH.

  • Milanović pisao Čoviću: Ostalo je malo vremena

    Milanović pisao Čoviću: Ostalo je malo vremena

    Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske zahvalio je Draganu Čoviću, predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, na pismu u kojem ga je on obavijestio o održanom vanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini.

    “Slažem se s Vašom ocjenom kako je ostalo malo vremena da bi se postigao dogovor o izmjenama i dopunama izbornoga zakonodavstva i ograničenim ustavnim reformama i time osigurala prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, jednog od tri konstitutivna naroda”, napisao je Milanović.

    On je dodao da će lično učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi podržao postizanje konačnog dogovora o promjeni Izbornog zakona i ograničene promjene Ustava.

    “U svakome slučaju, provođenje izbora bez da je prethodno postignut rečeni dogovor, nije moguće. U tom kontekstu, podržavam zaključke koje je Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini usvojio na vanrednom zasjedanju 19. februara 2022. Nadam se kako će i institucije Republike Hrvatske u okviru svojih nadležnosti raditi na pronalaženju načina kako bi se to i postiglo, a u cilju osiguranja punog poštivanja prava svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Računajte na moju iskrenu i energičnu podršku”, napisao je Milanović u pismu Čoviću.

    Dragan Čović je nakon zasjedanja HNS-a na više relevantnih međunarodnih adresa uputio pismo sa zaključcima Sabora.

  • SDS predao zahtjev za održavanje posebne sjednice o borcima u NS RS

    SDS predao zahtjev za održavanje posebne sjednice o borcima u NS RS

    Кlub poslanika SDS u parlamentu Srpske, kao što su i najavili, danas su predali zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS posvećene statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske RS.

    Kako su potvrdili u ovoj stranci, Кlub poslanika SDS je prethodno obavio konsultacije sa klubovima poslanika PDP i DNS, poslaničkom grupom SPS i nezavisnim narodnim poslanicima Кrstom Jandrićem i Budimirom Balabanom.

    Ističu da je zahtjev za održavanje posebne sjednice NSRS o boračkoj populaciji podržalo i potpisalo 28 narodnih poslanika, odnosno trećina od ukupnog broja parlamentaraca Srpske, što je po Poslovniku o radu parlamenta RS sasvim dovoljno za sazivanje posebne sjednice.

    Poslanik SDS, Nedeljko Glamočak ističe da su borci naviše dali za stvaranje Republike Srpske i da je nedopustivo da se oni danas nalaze na marginini društva.

    “Oni su po pitanju egzistencije prepušteni sami sebi i zbog toga smatramo da je neophodno održavanje posebne sjednice NSRS na kojoj bi se razmatralo pitanje statusa i njihovog materijalnog položaja”, navodi Glamočak.

    On je izrazio očekivanje da se vlast ovaj put neće oglušiti o zahtjeve i potrebe boračke populacije u Republici Srpskoj.

    “Očekujem da će predsjednik Narodne skupštine RS, skupštinska većina i ljudi koji čine vlast u Republici Srpskoj imati sluha za životne potrebe koje tište demobilisane borce Vojske RS i da će doći do održavanja ove posebne sjednice”, istakao je Glamočak.

    Podsjećamo, poslanik SDS u NSRS, Darko Babalj je prije tri dana potvrdio za Srpskainfo da će opozicija do kraja ove sedmice podnijeti zahtjev za održavanje posebne sjednice posvećene statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske RS, i da, ako se problemi boračke populacije ne riješe, slijede protesti i blokade, piše Srpskainfo.

  • Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Zbog sukoba u Ukrajini austrijska vojska odlučila je da u BiH, kao pojačanje, pošalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR.

    Ta odluka je donijeta jer se strahuje da bi trenutna situacija u Ukrajini mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti, navodi vojska za agenciju APA.

    Komandant mirovne operacije EU u BiH general Bris Hude zatražio je aktiviranje rezervnih snaga.

    Time su aktivirani vojnici iz rezerve Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke.

    Trenutno smo suočeni sa kritičnim razvojem u Ukrajini. Umjesto rješavanja problema diplomatskim i mirnim putem, što bismo željeli, odabrano je oružje i agresija. Rat kao sredstvo za sprovođenje vlasti nije rješenje, poručila je ministarka odbrane Klaudija Taner.

    Ona je istakla da su sada humanitarna pomoć na licu mjesta ispravni i važni koraci.

    Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg podržao je upućivanje rezervnih snaga u BiH.

    – EUFOR Althea pokazuje time odlučnost da očuva stabilnost I bezbjednost u BiH. Prisustvo i vidljivost operacije se ojačava. To je važan signal lokalnom stanovništvu da EU ozbiljno shvata svoju odgovornost za bezbjednost na Zapadnom Balkanu – objasnio je on.

    Austrija u mirovnim snagama EUFOR Althea, čiji je sastavni dio od 1996, učestvuje sa oko 160 vojnika