Kategorija: Vijesti

KUIP KS dobio odgovor iz Zagreba o diplomi Sebije Izetbegović

Na zahtjev Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP), obavljena je istraga o postdiplomskim studijima direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjev KUIP-a Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine proslijedilo je kolegama u Hrvatskoj. Stigao je i odgovor u kojem se navodi isto što i ranije, da Sebija Izetbegović jeste upisala postidiplomski studij, ali da nije polagala ispite i da ga nije završila. Ovo je Izetbegović i sama izjavila ranije u intervjuu za N1.

“Na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očitovao se da je gospođa Sebija Izetbegović bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija ‘Ulstrasound in clinical medicine” u akademoskoj godini 1992-1993. Takođe se očitovao da u dosjeu imenovane ne postoji dokumentacija na temelju koje bi potvrdili vjerodostojnost indeksa i odgovorili na pitanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je zatražilo pojašnjenje zašto nije moguće doći do informacije o tome da li je imenovana položila neki kolegij te da li je imenovana diplomirana i je li joj izdata diploma, koji je datum i broj diplome. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je dao pojašnjenje kako u dosjeu gospođe Sebije Izetbegović ne postoji dokumentacija o polaganju ispita i da imenovana nakon polaganja ispita nije vratila Studentsku referadu niti indeks niti ispitnu dokumentaciju na temelju koje bi joj se upisalo polaganje ispita u evidenciju. Takođe je dao odgovor da imenovana nije završila postdiplomske studije ‘Ultrasound in clinical medicine” niti joj je na tom Studiju izdana diploma”, stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

Podsjetimo, prof. Izetbegović je u intervjuu za N1 rekla kako ona i nije specijalizirala u Zagrebu već da je tamo provodila vrijeme u svrhu učenja.

“Što se tiče akademske karijere, zavšila sam studije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, zatim sam odbranila magistarski rad – mentor mi je bio profesor Srećko Šimić, a za moj doktorat mentor je, ponavljam, bio profesor Asim Kurjak”, rekla je Izetbegović tada.

5 Marta, 2022
AMS RS: Poledica moguća u višim predjelima

Saobraćaj se na većini puteva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ odvija redovno, po mjestimično vlažnim kolovozima, a zbog niske temperature moguća je poledica, posebno u višim predjelima, preko prevoja, mostova i na prilazima tunelima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
U usjecima i pored kamenih kosina povećana je opasnost od odrona, a vozačima se savjetuje da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez obavezne zimske opreme.

Zbog radova u Trnu, izmijenjen je režim saobraćaja na putu Čelinac-Kotor Varoš i Čelinac-Ukrina, Rudanka–Doboj jedan, Rudanka-Doboj, Srbac-Gornja Vijaka jedan-Gornja Vijaka dva-Razboj, Razboj-Tedin Han, Tedin Han-Teslić, Banjaluka-Stari Majdan dva, Jezero-Šipovo, Šipovo-Novo Selo, Ukrina-Gornja Vijaka.

Zbog aktiviranog klizišta saobraća se otežano, jednom saobraćajnom trakom na dionici magistralnog puta Foča-Goražde, na regionalnom putu Bistrica-Podgrab u mjestu Filipovići i na magistralnom putu Brod na Drini-Granični prelaz Hum/Šćepan Polje, gdje je za teretna vozila saobraćaj obustavljen.

Vangabaritni teret prevozi se na putnim pravcima Lepenica-Blaževac i Luke-Vlasenica-Han Pijesak-Sokolac-Rogatica-Čemernica, gdje vozači treba da voze opreznije i poštuju uputstva ovlaštenih lica iz pratnje.

Na snazi je zabrana za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 12,5 tona na putu Polje-Podnovlje, za teretna vozila ukupne mase preko 30 tona na nadvožnjaku dionice Klašnice dva-Šargovac u mjestu Trn i na dionici magistralnog puta Brod na Drini-Šćepan Polje za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

U FBiH raskvašenog snijega na kolovozu ima na putnim pravcima Ripač-Vrtoče i Šujica-Kupres, gdje je potreban pojačan oprez, a na ostalim putevima saobraćaj se odvija po mjestimično vlažnom kolovozu. Moguća je poledica u planinskim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima, a u zapadnim krajevima jaki udari vjetra.

Zbog radova u tunelu “Crnaja” na putu Konjic-Jablanica i u tunelu “Skela” na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf tokom dana saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim časovima obustavlja.

Sporije, zbog radova, saobraćaj se odvija i na putnim pravcima Srebrenik-Ormanica, Grude-LJubuški i Stolac-Hutovo.

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.

5 Marta, 2022
Dodik: Protivim se bilo kakvoj satanizaciji ruskog naroda

Protivim se bilo kakvoj satanizaciji ruskog naroda, otuđivanju imovine, zabranama, naveo je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentarišući sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kaže da je javni prostor upotrijebljen za bespotrebnu galamu budući da nikakvih odluka nema, prenosi RTRS.

Istakao je da BiH nije u poziciji da odlučuje ko može da bude u nekoj od organizacija.

“Taj PIK i ne postoji. On je samozvana organizacija koju niko nije izabrao, imenovao, oni se bave na taj način, misle da je njima sve dostupno. Bilo kakvo pravno, odnosno nepravno djelovanje u smislu zabrana, pogotovo otuđivanje i otimanje imovine koje gledamo negdje po EU i svijetu od strane ruskih državljana me podsjeća kada su fašisti upadali u jevrejske kuće i srpske kuće. Oduzimali im sve, a njih provodili u zatvore i još samo nisu rekli da treba za Ruse formirati neke logore, što bi bilo veoma očekivano”, istakao je Dodik.

4 Marta, 2022
“Mir nije ugrožen, ali smo na oprezu”

To je jedna mjera iz predostroznošću, čisto da se osiguramo, rekao je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler komentarišući dolazak 500 vojnika EUFOR u BiH.

Naveo je i da ne znači da je mir ugrožen, međutim, to znači “da se itekako na oprezu.

On dodaje da vjeruje da će vojnici biti raspoređeni na mjesta gdje je bilo tenzija ranije.

– Ne govorimo samo o EUFOR kao garantu stabilnosti ovdje. Prije svega imamo Oružane snage, a EU podržava Oružane snage BiH od njihovog utemeljenja – dodao je.

Komentarišući rat u Ukrajini, Satler je rekao da smo svjedoci jednog masivnog nezapamćenog udara na međunarodni poredak, nešto što se decenijama gradilo. Istakao je da je reakcija EU bila brza i do sada nezabilježena.

Govoreći o rezoluciji kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, kazao je da su sve zemlje u regionu uključujući i BiH i Srbiju ipak bile na pravoj strani i glasale za rezoluciju.

– Niko nije mogao očekivati jedinstveni istup EU, ovakav odgovor, nezapamćen na invaziju Rusije, doslovno za pet dana mi smo pripremili tri paketa sankcija. Cilj je da agresor plati visoku cijenu. Same mjere ciljaju primarno na finansijski sektor, čime se onemogućava finansiranje vojnih operacija, energetski sektor, vazduhoplovstvo, odgovorni pojedinci i privredna društva – naveo je Satler, dodajući da po prvi put u istoriji, sve zemlje članice su se složile da osiguraju oružje finansiranjem iz EU budžeta, prenosi N1.

Govoreći o eventualnom preljevanju krize u region i Bosnu i Hercegovinu, Satler je rekao:

– Mislim da ne postoji ta mogućnost, međutim, ono što vjerujem, da sve dok postoji i najmanji rizik morate biti pripravni, i moramo preduzimati mjere predostrožnosti. Nije nimalo slučajno da vidite neke od najviših evropskih zvaničnika EU koji su se pominjali i neke druge lokacije koje bi mogle biti problematične. Čak i u nekim prigodama direktno je spomenuta i BiH. Zato mi je zadovoljstvo da smo mogli brzo reagovati i dovesti dodatnih 500 vojnike, i još ako bude bilo potrebno – rekao je Satler.

Govoreći o ubrzanom članstvu BiH u EU, Satler je rekao da su ministri spoljnih poslova 27 zemalja članica EU prije 10-ak dana razmatrali su dvije teme, jedna je bila Ukrajina, a jedna BiH i to samo po sebi je pokazatelj opredjeljenja i podrške BiH.

– I visoki predstavnici, Borelj i najviši zvaničnici, i ja, radimo kao bismo osigurali da imamo sva potrebna sredstava za podršku BiH – istakao je.

4 Marta, 2022
Kriza u Ukrajini vratila Balkan u fokus Evrope

Ruska invazija na Ukrajinu vratila je Zapadni Balkan u fokus evropskih lidera, koji posljednjih dana sve glasnije izgovaraju kako bi ovaj dio Evrope trebalo što prije integrisati u Evropsku uniju.

Pojedine evropske diplomate tvrde da bi integracijom Zapadnog Balkana u Evropsku uniju spriječili ponavljanje „ukrajinskog scenarija“, tvrdeći da do ovakvog sukoba u Ukrajini ne bi ni došlo da je Evropa imala jaču ulogu. Posebno su se osvrnuli na Bosnu i Hercegovinu, tvrdeći kako je upravo ova država najslabija karika na Balkanu, jer bi Rusija, navodno, “preko Republike Srpske mogla da destabilizuje region tako što bi podržala secesiju Srba čime bi se ponovio ukrajinski scenario“.

Sve više se mogu čuti i tvrdnje pojedinih diplomata kako ruski „predsjednik Vladimir Putin koristi bivše jugoslovenske države, konkretno Srbiju i BiH, kao sljedeće bojno polje za slabljenje NATO i Evropske unije, kako bi uspostavio Rusiju kao globalnog posrednika moći“.

Učlanjenje bez odlaganja
S tim u vezi, bivši visoki predstavnici Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko zatražili su u utorak od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU. Sada je, tvrde bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u Evropsku uniju, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja.

– To se mora odnositi i na BiH i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom poslednjih nekoliko dana – kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc-Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

Slično je ovih dana zatražio i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, koji je poručio da Ukrajini treba dati status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što je prije moguće, ali i BiH.

– Rat se događa u Evropi i moramo napraviti sve da se on zaustavi te da se izbjegne njegovo širenje. Ubrzani put Ukrajine u EU jedan je od načina i to podržavamo. Moramo napraviti sve u cilju sprečavanja širenja krize na Zapadni Balkan i da se izbjegne svako ugrožavanje njenog susjedstva – rekao je Milanović.

Iz tog razloga Milanović je predložio da se zatraži status kandidata za članstvo u EU i za Bosnu i Hercegovinu.

I njemačke diplomate su ovih dana u više navrata ponovile da je u svjetlu ukrajinske krize Zapadni Balkan vrhunski prioritet, a najavili su i paket mjera kako bi „spriječili reperkusije ukrajinske krize na ovaj dio regiona“. I Evropski parlament je u raspravi o Ukrajini pozvao na što skoriji prijem zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, pravdajući to „agresivnim potezima Rusije u ovom dijelu regiona“.

Da li bi strah od Rusije mogao ubrzati ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i prije nego ona ispuni famoznih 14 prioriteta?

Ubrzano, ne i bezuslovno
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da bi ova situacija možda mogla ubrzati ulazak BiH u Evropsku uniju, ali da to ne znači da će se to desiti prije nego ispuni osnovne uslove za pridruživanje.

– Ako neko računa na bezuslovni ulazak, grdno se vara. Možda hoće biti ubrzan ulazak BiH u Evropsku uniju, ali to ne znači da će se provući tek tako zbog ove krizne situacije u Ukrajini. To, prije svega, ne bi bilo ni moralno, a ni produktivno, jer bi zemlje koje su na taj način primljene pravile probleme unutar same Evropske unije – ocjenjuje Sitarski za Srpskainfo.

Podsjeća na slučaj Bugarske koja, po njegovom mišljenju, nije bila spremna za ulazak u Evropsku uniju, pa je onda imala problema i kao zemlja članica. Sitarski ističe kako se nada da izjave koje se sada mnogu čuti, a koje govore o ubrzanju procesa primanja zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, neće ostati samo prazne priče.

– U budućnosti će se pokazati ozbiljnost tih namjera da se ubrza proces prijema zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Ne vjerujem, naravno, da bi to moglo značiti ukidanje uslova za prijem – upozorava Sitarski.

On kaže da sve zemlje regiona, pa i BiH, i dalje moraju da ispune neke elementarne kriterijume, barem one koje su dosadašnje članice ispunjavale u vrijeme kada su ulazile u Evropsku uniju. Sitarski ističe da će događaji u Ukrajini sada možda umanjiti strah kod državnika Evropske unije i njenih građana od prijema novih članica.

– Možda će nakon ovoga da se malo otvore i gledaju dalje u budućnost, te da će vidjeti da je i u njihovom sopstvenom interesu da se Evropska unija širi – zaključuje Sitarski.

Nema jasnog stava
Politička analitičarka Tanja Topić navodi da je jako teško reći da bi ukrajinska kriza mogla ubrzati put BiH u Evropsku uniju jer, za sada, takve inicijative potiču od nekih zemalja koje su i ranije insistirale i tražile da se zemlje Zapadnog Balkana što prije uključe u porodicu Evropske unije.

– Vidimo da te inicijative dolaze u kontekstu rata u Ukrajini, ali još uvijek nismo vidjeli jasan stav iz Evropske unije po tom pitanju. Ono što će definitivno desiti jeste da će se ta promišljanja oko prijema i vjerovatno načina ispunjavanja uslova promijeniti, odnosno da će Evropska unija možda manje insistirati na nekim stvarima – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Dodaje da definitivno ne bi još sa sigurnošću rekla da će događaji na istoku Evrope ubrzati put zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Topićeva vjeruje da zemlje Zapadnog Balkana čeka još prilično dugačak put do Evropske unije.

– Naravno, treba iskoristiti priliku koja se, na žalost, otvorila kroz ovaj ružan događaj u Ukrajini, ali ne treba biti euforičan. Bila bih prije opreznija nego euforična – poručuje Topićeva.

4 Marta, 2022
Vasić odbacio optužbe opozicije da na čelu ove Instituta treba biti ljekar

Funkcioner Ujedinjene Srpske Kostadin Vasić ocijenio je neopravdanim optužbe opozicije u Republici Srpskoj u vezi sa njegovim imenovanjem za vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo, navodeći da mu je cilj da građani i dalje budu zadovoljni uslugama ove zdravstvene institucije.

Vasić je rekao Srni da je na tom planu simptomatično što opoziciji nije bio problem kada je svojevremeno, kao član SDS, bio pomoćnik u Savjetu ministara, direktor jednog sportskog centra, odbornik, narodni poslanik…

-Bilo im je dobro i kada sam im donosio po 10.000 glasova. Ali valjda je narod, nakon svega, na izborima rekao da li sam dobar, jer sam bio nosilac opozicije u Zvorniku. Smeta im i ne mogu da se pomire što sam pobijedio i SDS i PDP, a time što su me istjerali, izgubili su nominalno 75.000 glasača, tom politikom Mladena Bosića, Mirka Šarovića i Vukote Govedarice – rekao je Vasić.

On je naveo da su mu u SDS svojevremeno obećavali da će biti ministar bezbjednosti u Savjetu ministara, ali da su na kraju Amerikanci i Britanci rekli Bosiću i Šaroviću da to treba biti Dragan Mektić, koji nije bio ni član SDS, a da Perica Stanić treba da bude direktor Sipe.

– Mene su naravno istjerali, a na posljednjim lokalnim izborima narod je rekao i njima u SDS koga poštuje – rekao je Vasić.

On je rekao da Institut pozitivno posluje i ima svoje izvore prihoda.

-Tu je sve prilično stabilno – rekao je Vasić.

On je odbacio i optužbe opozicije da na čelu Instituta treba biti ljekar.

– Nisam ja pravio statut Instituta, koji govori da na njegovom čelu mogu biti i pravnici, ekonomisti i slično. Kako god, mislim da će to sve biti dobra priča nakon što i zvanično preuzmem funkciju direktora Instituta i obavi se primopredaja. Cilj je da građani budu zadovoljni – kaže Vasić.

4 Marta, 2022
“Kadrovi PDP učestvovali u prisluškivanju rukovodstva Srbije”

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je čudno da o tome kako Milorad Dodik svađa Srbiju i Republiku Srpsku govori baš Igor Crnadak, čiji su partijski kadrovi u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH učestvovali u prisluškivanju rukovodstva Srbije.Upitana da prokomentariše izjavu poslanika i potpredsjednika PDP Igora Crnatka da srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “želi da posvađa Republiku Srpsku i Srbiju”, Cvijanovićeva je istakla da javnost u Republici Srpskoj i Srbiji, za razliku od Crnatka, nije zaboravila da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokaze o nelegalnom prisluškivanju svojevremeno pokazao Mladenu Ivaniću, Crnatkovom počasnom stranačkom predsjedniku.

– Inače, izjave Igora Crnatka su neozbiljne i predstavljaju jeftin politički trik. Kada Milorad Dodik učestvuje u radu Predsjedništva, onda galame o tome kako krši zaključke Narodne skupštine, a kada ne učestvuje, onda opet galame da nas srpski član Predsjedništva svađa sa Srbijom – rekla je Cvijanovićeva.

U svakom slučaju, naglasila je predsjednik Srpske, politika PDP se ne svodi ni na šta drugo osim na galamu, kojom bezuspješno pokušavaju da nadomjeste manjak političke autonomije i potpuno odsustvo političkih ideja.

4 Marta, 2022
Pojačanje EUFOR-a pristiže u BiH

U BiH su rano jutros počela da pristižu pojačanja EUFOR-a, koju je EU najavila kao preventiuvnu mjeru radi održavanja bezbjednog okruženja.

Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.

“Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno i sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni.

Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika osoblja od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.

“Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.

Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavnim” rekao je da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFRO-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža.

4 Marta, 2022
Hitna sjednica PD PS BiH o krizi u Ukrajini: Poslanici iz Srpske neće prisustvovati

Srpski poslanici iz Republike Srpske danas neće prisustvovati hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem je dnevnom redu kriza u Ukrajini.

Iz Srpskog kluba ranije su saopštili da je to odlučeno u koordinaciji sa poslaničkim klubovima SNSD-a i SDS/PDP/DNS u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

“Uvjereni smo da je ta sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći nas u raspravu o sukobima u Ukrajini”, istaknuto je u saopštenju.

Iz Parlamentarne skupštine BiH su za danas u Sarajevu najavili hitnu sjednicu Predstavničkog doma u vezi sa krizom u Ukrajini koju je zatražilo devet poslanika iz Federacije BiH, među kojima je i predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić.

4 Marta, 2022
Bisera Turković zatražila da BiH odmah dobije status kandidata za članstvo u EU

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković zatražila je od zvaničnika EU da Bosni i Hercegovini odmah daju status kandidata.

Turković je ovaj apel uputila nakon što je još nekoliko zemalja iznijelo slične zahtjeve pred EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“U ovim teškim i neizvjesnim vremenima za sigurnost Evrope, molimo vas da Bosni i Hercegovini odmah dodijelite status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji”, napisala je Turković na Twitteru.

Kako je naglasila, pristupanje Evropskoj uniji garantira mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.

Primanje u članstvo u EU po hitnom postupku ovih dana je zatražila Ukrajina, a potom i Gruzija.

3 Marta, 2022