Kristijan Šmit, rekao je da nema naznaka da će doći do rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.
Osvrnuo se i na sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zahtjev Milorada Dodika da BiH bude neutralna po pitanju Ukrajine iako je BiH već ranije zauzela jasan stav u vezi sa ruskom akcijom.
– Šta reći o gospodinu Dodiku? Čini mi se kao da je malo pogubljen trenutno. Vidite, u situaciji u kojoj djeca pitaju majke šta je rat u Kijevu ili Harkovu nije više moguće biti neutralan. A gospodin Dodik, takav je moj utisak, nekako se ulovio u zamku vlastitih riječi. U takvim slučajevima bi bilo dobro, a to njemu, sigurno, teško pada, nekada nekoliko dana možda da ćuti i razmisli – rekao je Šmit za Avaz.
Na pitanje može li se, s obzirom na to da je na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija čak i Srbija glasala za rezoluciju, očekivati drugačiji pristup i Dodika, odgovorio je:
– Vidim da je Srbiji bilo vrlo teško i imao sam i mogućnost o tome razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vučićem. Svakako sam ga savjetovao i ohrabrivao da ne budu neutralni. On je to na kraju i učinio. To je, sigurno, nešto vrlo važno. Možda bi to bila i ponuda da se svi prema tome na isti način i odnose, upravo prema pitanju je li sada, u ovim vremenima i u ovoj situaciji u našoj regiji, ustvari dobro ostati neutralan i biti neutralan ili ćemo jednostavno zadržati sve one koji žele da provode nasilje i spriječiti ih u tome.
Šmit je dodao da se, kada je rat u pitanju, ne može biti neutralan.
– Mora se biti protiv rata i to je najčešće što sam u prethodnim godinama koje sam provodio u BiH i radio. Tada sam bio tu i željeli smo da ljudi budu u prilici da žive u miru. Onda ustanovite da su Evropska unija i NATO, kada je bitno, ipak tu. Svaki rat se mora spriječiti i to je taj zadatak. Ali mora se biti i uz one koji se onda nalaze, moram reći, u vrlo teškoj situaciji – kazao je Šmit.
Šmit je, govoreći o zakonu o negiranju genocida koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko, kazao da ga je spreman povući, ali da…
– Zakoni ne poznaju različite rase, boje kože ili različito porijeklo, ovo nije zakon za nekoga ili protiv nekoga, i u tom smislu i oni koji su žrtve, oni se svi moraju pronaći u tom zakonu, a u ovoj zemlji, nažalost, nema nikoga ko nije imao žrtava. Moram reći, kolega Incko je donio sam takvu odluku. Evo, ja sam spreman da to povučem ukoliko domaće institucije naprave zakon, odnosno regulativu po tom pitanju. Mene sada zanima isto tako pitanje da li je s pravne strane to uredu. Ono što je meni interesantno u BiH jesu reakcije. Kao da neko hoće nekome da naudi na neki način. Očekujem da se kaže: „Uredu, to nam se nešto ne dopada, ovo nije potpuno. Hajdemo malo to doraditi. To je ono što dugujemo žrtvama, bez obzira na to ko su one i leže li u mezarovima ili grobovima – zaključio je Šmit.
