VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić poručio da se zabranom ulaska Kovića u BiH opasno dižu međunacionalne tenzije

    Stevandić poručio da se zabranom ulaska Kovića u BiH opasno dižu međunacionalne tenzije

    Zabranom ulaska u BiH beogradskom istoričaru Milošu Koviću opasno se dižu međunacionalne tenzije i ugrožava pravo intelektualca da iznosi svoje vrijednosne sudove, izjavio je danas šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić.

    Nama je potpuno nepoznato ko je to učinio i da li je iko od ljudi iz Republike Srpske, koji rade u zajedničkim organima BiH, obaviješten o tome – rekao je Stevandić.

    On je istakao da ta zabrana pokazuje da se radi o paralelnim sistemima, da se međunacionalne tenzije dižu time što se optužuju i zabranjuje ulazak u BiH licima koji su naučnici i istoričari i nemaju nikakve veze vezama za ranije utvrđenim incidentima, nasiljem ili bilo čime što izlazi van intelektualnog kruga.

    – To govori da neko u BiH ili pokušava da nametne stanje incidentnih situacija i da izazove povratno lošu reakciju, ili se radi o potpunom odsustvu demokratske kontrole i otuđenosti institucija koje se bave ovim poslom koje je potpuno preuzela bošnjačka elita – rekao je Stevabndić.

    Pripadnici Granične policije BiH juče su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

  • Profesoru Milošu Koviću zabranjen ulazak u BiH

    Profesoru Milošu Koviću zabranjen ulazak u BiH

    Pripadnici Granične policije BiH danas su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

    Profesor Ković izjavio je Srni da mu je ulazak u BiH zabranjen danas oko 16.00 časova na osnovu rješenje koje je doneseno 28. februara, a koje je odbio da potpiše.

    “Od mene je zatraženo da potpišem rješenje o zabrani ulaska u BiH koje nisu dali ni da pročitam. Pitao sam pripadnike Granične policije u čemu je moja krivica, ko je donio tu odluku i na osnovu kojeg člana i kog zakona, ali odgovor nisam dobio”, istakao je profesor Ković.

    On je rekao da pretpostavlja da je nekome u Sarajevu zasmetala njegova javna riječ i mišljenje, jer ne vidi bilo kakav drugi razlog da se univerzitetskom profesoru zabrani ulazak u BiH, odnosno u Republiku Srpsku.

    “U BiH se izgleda kažnjava mišljenje, sloboda misli i govora. Ako je to ogrešenje jednog univerzitetskog profesora onda to više govori o vlastima u Sarajevu, nego o meni”, konstatovao je Ković, koji je 13 godina i gostujući profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.

    On je dodao da je posljednji put u BiH boravio na Svetosavskoj akademiji u Prijedoru, potom je držao javne tribine u Banjaluci, studentima Fakulteta političkih nauka, te u Brčkom i da je bez problema ušao u zemlju.

    “Nekome je, vjerovatno, zasmetala moja javna riječ. Uprkos tome, nastaviću slobodno i javno da iznosim svoje mišljenje”, naglasio je Ković.

  • Šef evropske diplomatije Josep Borrell u srijedu stiže u Sarajevo

    Šef evropske diplomatije Josep Borrell u srijedu stiže u Sarajevo

    Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell posjetiće Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu od 13. do 16. marta.

    Posjeta će ponovo potvrditi predanost i podršku Evropske unije regiji, između ostalog s obzirom na ruski rat protiv Ukrajine i njegov utiecaj na sigurnost Evrope u cjelini.

    Borrell će u ponedjeljak boraviti u Skoplju, gdje će imati sastanke s predsjednikom Stevom Pendarovskim, premijerom Dimitrom Kovačevskim i potpredsjednikom Vlade Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem, ministrom obrane Slavjanka Petrovska kao i s predsjednikom Sabora Talatom Džaferijem i čelnicima zastupničkih klubova.

    Visoki predstavnik će održati press konferenciju s premijerom Kovačevskim u 12 sati. Takođeće učestvovati na događaju na kojem će predstavnici civilnog društva i omladinskih organizacija predstaviti svoj rad na doprinosu Zapadnog Balkana Konferenciji o budućnosti Evrope.

    Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, u Albaniji, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom. Razgovarat će i s drugim predstavnicima albanskih vlasti i civilnog društva te posjetiti restauratorske radove koji su u toku na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je obnovljen u okviru pomoći EU za oporavak nakon zemljotresa.

    Borrell će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će najprije posjetiti operaciju EUFOR-a Althea čiji je kapacitet na terenu nedavno skoro udvostručen. Potom će se sastati s vlastima BiH, predstavnicima opozicije i civilnog društva.

  • U organizaciji udruženja “Srpsko-ruski most”: Skup podrške Rusiji u Banjaluci

    U organizaciji udruženja “Srpsko-ruski most”: Skup podrške Rusiji u Banjaluci

    Grupa građana Banjaluke danas se okupila ispred spomenika Caru Nikolaju II u centru grada kako bi poslala podršku Rusiji, ali i pozvala na mir.

    Prisutni nose zastave Republike Srpske i Rusije, a na jednoj je ispisano „Mi pobjeđujemo – Srbija i Rusija“. Poruke na jednom transprentu pozivaju na mir „Da bude mir u Ukrajini i dobra volja među ljudima“.

    Skup je organizovalo Udruženje „Srpsko-ruski most“.

  • Stevandić u Beogradu pružio podršku Srpskoj Naprednoj Stranci

    Stevandić u Beogradu pružio podršku Srpskoj Naprednoj Stranci

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je danas prijatelje iz Srpske napredne stranke u Beogradu i tom prilikom pružio podršku pred predstojeće izbore Srpskoj Naprednoj Stranci i njenom kandidatu za predsjednika Srbije, Aleksandru Vučiću. Stevandić je izjavio sa je ovo samo jedna u nizu aktivnosti međusobne podrške Ujedninjene Srpske i Srpske Napredne Stranke.


    “Izuzetno mi je drago što danas mogu da pružim podršku Srpskoj Naprednoj Stranci, i ovom prilikom pozivam sve one koji imaju pravo glasa da glasaju za Aleksandra Vučića, koji se svojom politikom mira i ekonomskog rasta pokazao kao lider regiona, a od Srbije napravio bitan politički i ekonomski fakto – izjavio je tom prilikom Stevandić..

  • BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju “Nezavisne”.

    Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

    Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

    “Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prve ekskluzivno javile da je Manuel Saracin, političar iz partije Zelenih, imenovan na ovu poziciju, desetak dana prije njegove zvanične potvrde.

    Berbokova je na pres-konferenciji u Sarajevu izjavila da će Saracinov zadatak biti da zapadni Balkan drži visoko na njemačkoj agendi. Ona je istakla da je jedini razlog da je na zapadni Balkan došla sada činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne” pisale da Njemačka planira jači angažman u regionu kako bi spriječila prelijevanje krize iz Ukrajine na ovaj region.

    “Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.

    Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

    Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

    “Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.

    S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

    “U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.

    Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

    “EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.

    Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

    “Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.

  • Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Evropske unije, napisao je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji na Twitteru.

    On je naveo da je cilj Brisela da potpuno integriše region u EU – ekonomski, socijalno i politički – i naglasio da takvu namjeru podržava Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan.

    Varhelji se danas na marginama Antalijskog diplomatskog foruma sastao sa članovima Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem i odvojeno sa potpredsjednikom Crne Gore Dritanom Abazovićem.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

  • Delegati Doma naroda odlučuju o stotinama miliona KM bez ikakve analize

    Delegati Doma naroda odlučuju o stotinama miliona KM bez ikakve analize

    Dom naroda parlamenta BiH razmatraće zakone ili paket mjera težak stotine miliona maraka, i to bez ikakve prethodne analize i odgovora na pitanje šta će to na kraju značiti po budžete u Bosni i Hercegovini i koji su efekti tih mjera.

    Kada je riječ o zakonu o izmjenama Zakona o akcizama, kojim se predviđa suspenzija akciza na naftu i naftne derivate u periodu od najmanje šest mjeseci, gubitak budžeta biće oko 250 miliona KM i tu nije toliki problem, međutim po pitanju PDV-a i eventualnog uvođenja diferenciranih stopa od 5, 17 i 22 odsto, u ovom trenutku niko ne zna koliko će to koštati.

    “Očigledno je da precizne analize nisu rađene i nije poštovana procedura kada je riječ o PDV-u i to svakako nije dobro. Ti zakoni su rađeni na paušalan način i pokušava se socijalna politika riješiti sa centralnog nivoa. Analiza nije rađena ni kada je riječ o akcizama, ali tu je relativno jasnija situacija. Natjerani smo da idemo u pravcu smanjena akciza i to smo podržali, jer imamo značajan rast cijena goriva. Kod PDV-a je trebalo reagovati drugačije, raditi dužu pripremu i analizu i to je naš stav”, rekao je Predrag Kožul (HDZ), predsjedavajući Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma.

    Upravo zbog nedostatka ozbiljnih analiza i posljedica po budžete, Dom naroda parlamenta BiH, odnosno delegati u tom domu još ne znaju na koji način će se glasati. Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da suspenzija akciza i nije toliko sporna, jer se manje-više zna o koliko se novca radi i koji su efekti po građane, međutim kod PDV-a situacija je malo drugačija. Gruba računica pokazuje da bi samo smanjenje stope PDV-a sa 17 na pet posto na osnovne životne namirnice budžete u BiH koštalo blizu milijardu KM.

    “Ne znam da nema analize, ali je neko trebalo to da sačini da se vide efekti. Godina 2022. je u toku, budžeti su usvojeni, inflacija je prisutna i pitanje je koliko bi efekta imala ijedna i druga mjera. Tome treba ozbiljno pristupiti i to treba početi početkom fiskalne godine kako bi se uračunali efekti po budžete. Sada je veoma teško procijeniti u kojem pravcu to ide i na koji način će se to odraziti”, rekla je Željka Stojičić (SNSD), predsjednica Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, dodajući da kao predsjednica Odbora očekuje materijale u vezi s tim pitanjem, a u skladu sa zaključcima NS RS kada je riječ o djelovanju predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH.

    Ona ističe da je Odbor i prije razmatranja izmjena Zakona o PDV-u i Zakona o akcizama trebalo da ima dostavljenu informaciju kako bi dali svoje mišljenje, međutim do toga nije došlo.

    I Husein Roščić (SDA), predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma parlamenta FBiH, kaže da su efekti usvajanja zakona u vezi s akcizama i PDV-om nepoznanica.

    “Trebalo je uraditi kompletnu analizu koja će pokazati uticaj na prihodovne strane. Vijest jeste pozitivna, ali nadam se da u konačnici neće biti pogrešan potez. Izmjenama Zakona o akcizama suspendovan je član 17, a to su bili direktni prihodi budžeta svih nivoa vlasti i tu ćemo vrlo brzo, ako budu usvojene, znati efekte i koliki je manjak po tom osnovu. Kada je riječ o PDV-u, tu nije urađena nikakva analiza i to je trebalo da uradi Vijeće ministara. U svakom slučaju, velika je nepoznanica za finansijski sistem”, rekao je Roščić.

  • EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    Komandant EUFOR-a u BiH Anton Veseli izjavio je danas da je aktivirao rezervne snage EUFOR-a iz predostrožnosti, a ne zbog pogoršanja situacije.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja po bezbjedno i stabilno okruženje, zbog koje bi bio potreban angažman EUFOR-a. Kao razborita mjera iz predostrožnosti, u svjetlu pogoršane međunarodne bezbjednosne situacije, odlučeno je da se aktiviraju rezervne snage kako bi se ostvarila spremnost za sve nepredviđene situacije”, rekao je Veseli.

    On je na ceremoniji kojom se obilježava “dostizanje inicijalnog operativnog kapaciteta EUFOR-a u bazi Butmir u Sarajevu”, naveo da vjeruje da će raspoređivanje rezervnih snaga predstavljati dodatno sredstvo da se unaprijedi i ojača partnerstvo EUFOR-a s institucijama i građanima BiH.

    “Vjerujem da je moja odluka bila iz obaveze kao vojnika da budem spreman da odgovorim na bilo koju situaciju. Svaki vojnik koji stoji pred vama je u službi EUFOR-a i BiH. Porodice nekih od njih bliže su ratu u Ukrajini nego vi ovdje. U vremenu nesigurnosti, njihova služba je testament posvećenosti očuvanju mira. Posebno sada u vremenu narušene sigurnosti”, rekao je Veseli.

    On je naglasio da je upravljanje rezervnim snagama temelj svake vojne operacije, prenosi Klix.ba.

    “Ako to budem smatrao razboritim korakom i ako to bude potrebno, mogu pozvati dodatne snage. Važno je u ovom trenutku iskazati podršku institucijama BiH”, poručio je Veseli.

    Ceremonijom je označen, kako navodi Klix.ba, uspešan završetak dvosedmičnih intenzivnih priprema i obuke, nakon kojih su, kako se navodi, ove snage operativno spremne da EUFOR-ovim partnerima iz oblasti bezbjednosti pruže podršku u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane.

    Ceremoniji su, izmedu ostalih, prisustvovali i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ranije danas je objavljeno da, nakon što je kontingent snaga EUFOR-a u BiH prije nekoliko dana postao brojniji za 500 pripadnika rezervnih snaga ove organizacije, donijeta je i odluka o konačnom raspoređivanju ovih trupa na teritoriji Bosne i Hercegovine.

  • Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg danas su, na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, razmijenili mišljenja o izazovima sa kojima se suočava svijet, kao i aktuelnim dešavanjimaa u Evropi i region.Tom prilikom, Dodik je naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH.

    Dodik je naglasio da u BiH vlada mir.

    Srpski član Predsjedništva BiH prisustvuje Diplomatskom forumu u Antaliji, a prema programu ovog skupa, obratiće se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”.