VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Patrijarh Porfirije u Šipovu pozvao na jedinstvo pravoslavnih hrišćana

    Patrijarh Porfirije u Šipovu pozvao na jedinstvo pravoslavnih hrišćana

    Patrijarh srpski Porfirije nakon Mrkonjić Grada, boravioje u Šipovu, gdje je u manastiru Glogovac služio Svetu arhijerejsku liturgiju povodom 30 godina postojanja Eparhije bihaćko-petrovačke i uspostavljanja Јanjskog sabora koji je danas održan.

    Obraćajući se velikom broju vjernika, patrijarh je rekao da je veliki blagoslov za sve koji su se sabrali u ovoj svetinji u kojoj su se vijekovima sabirale duše žedne i gladne Boga, istine, pravde i ljubavi.

    Patrijarh je blagoslovio prisutne i istakao da Gospod želi da narod bude sabran, a upravo to se i dešava danas u Manastiru Glogovac.

    Njegova svetost podsjetio je da se narod vijekovima sabira, kao i da je vjera pravoslavna izrodila svetinju – manastir Glogovac.

    • Svi smo dužni Јanju i Јanjanima – rekao je patrijarh Porfirije.

    Patrijarh je pozvao na ljubav i praštanje bližnjima, te pozvao vjerni narod da pokaže spremnost da prihvate jedni druge i da ne stvaraju ideologije koje su “protiv onog što je od Boga dato”.

    • Braćo i sestre, pravoslavni hrišćani, živimo pravoslavnom vjerom – ona će nas utješiti u svemu – rekao je patrijarh Porfirije i pozvao na jedinstvo pravoslavnih Srba i pravoslavnih hrišćana.

    Pozdravljajući Njegovu svetost, episkop bihačko-petrovački Sergije istakao je da je Јanjski kraj dočekao parijarha srpskog kako bi blagoslovio sve ljude u mjestu u kojem kandilo vjere nikada nije prestalo da sija.

    • Neka ovaj sveti dan zauvijek ostane upamćen i obilježen na stranicama ljetopisa ovog manastira – poručio je vladika Sergije, obraćajući se vjernicima i patrijarhu Porfiriju.

    Episkop Sergije je podsjetio da je manastir Glogovac bio mjesto stradanja.

    • Cjelokupno područje janjske visoravni preživjelo je zahvaljujući manastiru Glogovac – istakao je vladika Sergije i dodao da su vjernici ljubavlju i naporima očuvali svetinju, manastir Glogovac.

    Episkop Sergije je darovao patrijarhu Porfiriju dijelove svetih moštiju svetih mučenika ove eparhije.

    Veliki broj vjernika je prisustvovalo liturgiji poručujući kako je ovo dan za pamćenje.

    Eparhija bihaćko-petrovačka i rmanjska odlikovala je patrijarha Porfirija ordenom Novomučenika bihaćko-petrovačkih, kao i Vladu Republike Srpske, a orden je primio ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač.

    Odlikovan je i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

  • Patrijarh Porfirije u manastiru Glogovac kod Šipova

    Patrijarh Porfirije u manastiru Glogovac kod Šipova

    Sveta arhijerejska liturgija, koju predvodi Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, počela je u porti manastira Glogova kod Šipova.

    Patrijarha je dočekao veliki broj vjernika ovog kraja sa sveštenstvom Eparhije bihaćko-petrovačke i romanjske.

    U manastiru Glogovac danas će biti održan i 30. tradicionalni Janjski sabor, saopšteno je iz SPC-a.

    Podsjećamo, juče je patrijarha Porfirija ispred Hrama Svetog Save u Mrkonjić Gradu dočekalo više hiljada vjernika.

    Patrijarh je poručio da je vjera temelj na kojem je srpski narod gradio sebe kroz vijekove, na kojem danas živi i bez kojeg nije moguće da ima bilo kakav pogled na budućnost.

  • Sljedeće sedmice završetak granje mosta na Savi kod Gradiške

    Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Slobodan Stanarević izjavio je Srni da će sljedeće sedmice biti ozvaničen završetak radova na mostu na Savi kod Gradiške.
    Stanarević je naglasio da je na hrvatskoj strani počela izgradnja brzog puta do petlje u Okučanima, koji treba da bude završen u naredne dvije godine.

    On je najavio i skori početak gradnje dionice auto-puta od Rače do Bijeljine, dužine 17 kilometara, čija je ugovorena vrijednost 258.169.560 KM.

    “Izvođač radova je preduzeće Integral inženjering, a početak gradnje očekujemo u narednih 20 dana. Imamo određene proceduralne prepreke, koje otklanjamo u hodu”, rekao je Stanarević.

    On je naveo da se očekuje i skori završetak prve faze Koridora “Pet ce” kroz Republiku Srpsku, dužine pet i po kilometara, od Tovire do Kostajnice, koja bi sredinom narednog mjeseca trebala da bude puštena u saobraćaj.

    “Radovi na drugoj fazi Koridora idu dobrom dinamikom. To je dionica do Putnikovog brda, odnosno do granice sa Federacijom BiH /FBiH/, gdje sarađujemo sa Autocestama FBiH. To je možda najkomplikovanija dionica Koridora kroz Republiku Srpsku, na kojoj imamo dva velika tunela i dosta potpornih zidova”, podsjetio je Stanarević.

    Stanarević je napomenuo i da je ugovorena gradnja nove petlje kod aerodroma u Mahovljanima, koja će služiti isključivo za potrebe aerodroma, a čija je vrijednost 11.662.568 KM.

    Kad je riječ o auto-putu Banjaluka-Prijedor, Stanarević je naveo da je razgovarao sa predstavnicima kompanije “Šandong” koji imaju koncesioni ugovor za tu dionicu, na kojoj je bilo mnogo problema sa eksproprijacijom zemljišta.

    “Dio tog posla, na dužini od dva i po kilometra je riješen, tako da bi radovi iz Prijedora trebali da krenu što prije. Rok za izgradnju ovog auto-puta je tri godine”, rekao je Stanarević.

    On je napomenuo da je u toku izbor izvođača za najveću dionicu Koridora “Pet ce” kroz Republiku Srpsku, od Doboja do Vukosavlja, dugu 36 kilomtara.

    “Imali smo pretkvalifikacioni ciklus i sad počinju kvalifikacije za izbor izvođača. Očekujem da za dva mjeseca imamo izvođača radova na toj dionici, čime bi završili ciklus izbora izvođača za Koridor Pet ce, kao jedne od bitnih dionica i u Republici Srpskoj i u BiH”, precizirao je Stanarević.

    Govoreći o novim dionicama auto-puta, Stanarević je naveo da je kineska kompanija “Sinohidro” zainteresovana za gradnju auto-puta Banjaluka – Mrkonjić Grad, dok je u završnoj fazi tenderski postupak za dionicu Brčko-Vukosavlje.

    “Sljedeće sedmice imamo sastanak sa Evropskom investicionom bankom /EIB/ i Evropskom bankom za obnovu i razvoj /EBRD/ oko implementacije projekta obilaznice oko Banjaluke, duge oko 18 kilometara, od Glamočana do Banjaluke-jug”, najavio je Stanarević.

    Stanarević je rekao da će na sastanku biti riječi o mogućnostima kreditnog zaduženja i grantovima, dodajući da bi ova dionica mnogo značila za Banjaluku.

    On je istakao da je pred “Autoputevima” ogroman posao, zbog čega će u narednih 15 dana biti raspisan konkurs za prijem osam inženjera.

    “U planu su neka rješenja za elektronsku naplatu putarine. Cilj nam je da korisnici tagove mogu dopunjavati na svim benzinskim pumpama, a ne samo na našim prodajnim mjestima, kod naplatnih kućica, kao što je sada slučaj”, npomenuo je Stanarević.

    On je istakao da su planirani sastanci sa nadležnima u FBiH i Srbiji, kako bi se jedan uređaj za elektronsku naplatu putarine mogao koristiti na auto-putevima, umjesto sadašnja tri, da bi se ubrzao protok ljudi i robe.

    Stanarević je naveo i da se cijena putarine neće mijenjati, ali da će biti promjena za određena kombi vozila, kojima se sada naplaćuje putarina za treću kategoriju vozila, iako joj ne pripadaju.

  • Sutra posebna sjednica Narodne skuštine RS

    Sutra posebna sjednica Narodne skuštine RS

    Narodna skupština Republike Srpske održaće sutra sjednicu na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kako bi se izjasnila o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvio BiH.
    Dodik je tu odluku, usvojenu 8. juna, proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    Po Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

    Prema ranijoj odluci Kolegijuma Narodne skupštine Srpske početak posebne sjednice zakazan je za 11.00 časova.

  • Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je danas na sastanku sa gubernatorom Sankt Peterburga Aleksandrom Beglovom dogovoreno i da ljekari iz Republike Srpske dolaze na specijalizacije u ovaj grad.

    “U ovom vremenu, a i još i ranije, kada je trajala pandemija virusa korona, imali smo ovdje razumjevanje i adresu koju smo mogli da pozovemo da nam pomognu. Oni su slali svoje ljekare u Univerzitetski klinički centar /Republike Srpske/”, rekao je Dodik za ATV.

    On je naglasio da ga raduje i to što će Srpska svoje najbolje maturante iz cijele Republike slati da upoznaju ovj grad i podneblje.

    Dodik je naveo i da je razgovarano i o ekonomskim temama.

    “Nama je važno da imamo razumijevanje u vezi sa energentima i to što oni stoje na tome da nam pomognu u svemu, da u tome nema nikakvih zastoja”, naveo je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i gubernator Sankt Peterburga Aleksandar Beglov dogovorili su danas da bude organizovan zajednički forum Republike Srpske i Sankt Peterburga o nastavku saradnje.

  • Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh srpski Porfirije stigao je danas u posjetu Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.

    Patrijarha su ispred Hrama Svetog Save u Mrkonjić Gradu, dočekali brojni vjernici.

    Dočeku patrijarha prisustvuju i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Јoanikije, episkopi vranjski Pahomije, mileševski Atanasije, gornjokarlovački Gerasim, bujenosaireski i južnocentralnoamerički Kirilo i mohački Damaskin.

    Prisutni su i načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević i načelnici susjednih opština.

    Patrijarh Porfirije je stigao na poziv vladike bihaćko–petrovačkog i rmanjskog Sergija, da se pomoli za pravoslavne vjernike i da ih blagoslovi.

    Patrijarh Porforije u Hramu Svetog Save služiće liturgiju.

    Sutra će služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Glogovac u Šipovu, gdje će biti održan i Јanjski sabor.

  • Tegeltija: Trasova uvijek na strani jedne politike u BiH

    Tegeltija: Trasova uvijek na strani jedne politike u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je danas da su istupi ministra inostranih poslova Velike Britanije Liz Tras apsolutno jednostrani i njima samo bespotrebno pokušava BiH da uvuče u sukob u Ukrajini.

    • Sa takvim stavovima nastupala je i prilikom nedavne posjete BiH i svi su bili svjedoci da su te njene izjave izazvale brojne reakcije, uglavnom negativne – izjavio je Tegeltija Srni povodom pisma Trasove koje su objavili mediji.

    On je istakao da, s obzirom na to da nije primio pismo Trasove, teško može da ga komentariše, ali da će, kada dobije to pismo putem Ministarstva inostranih poslova, tada i odgovoriti na njega.

    • Nažalost, nastavlja se praksa da diplomatska pošta, koja je upućena srpskim predstavnicima u Sarajevu, bude dostupna prvo svima u Sarajevu, uključujući i medije, pa tek onda onima kojima je upućena. Na osnovu onoga što sam uspio pročitati u medijima, u pismu Trasove nema ništa novo. Svi njeni istupi su apsolutno jednostrani i uvijek se svrsta samo na stranu jedne politike u BiH – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je napomenuo da se u jednoj stvari slaže sa britanskom ministarkom i to onda kada kaže da ljudi imaju pravo da odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti.

    • I ja se zalažem za pravo da građani BiH sami odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti, a da im to niko ne nameće izvana, pa ni ministarka Tras. Iako su mi njeni stavovi neprihvatljivi, to me neće spriječiti da posvećeno radim na unapređenju bilateralnih odnosa između Velike Britanije i BiH, pogotove ekonomski, jer je to u interesu građana obje zemlje – istakao je Tegeltija.

    Mediji prenose da je Trasova, koja je nedavno boravila u BiH, prije nekoliko dana poslala pismo Tegeltiji u kojem je navela da Velika Britanija očekuje da BiH “poštuje svoje međunarodne obaveze, uključujući pridržavanja odredbi Povelje UN, nametanju sankcija Rusiji i nastavku suprotstavljanja ruskoj povredi međunarodnog prava”.

  • Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da Rusija ne napušta svoje prijatelje i da se u to ponovo uvjerio nakon razgovora s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

    “Svi naši projekti koji su ranije dogovoreni se nastavljaju, a cijene gasa ostaju iste do kraja godine, od čega će najviše koristi imati ljudi u Srpskoj i u FBiH”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    On je naveo da je Putin još jednom izrazio punu podršku Dejtonskom sporazumu i pokazao svoj principijelan stav, za razliku od mnogih sa Zapada koji bi na lažima htjeli da legalizuju kršenje Ustava i koji bi rado srušili Dejtonski sporazum.

    “Ponovio sam da Srpska neće i ne može odustati od svojih prava, da se zalažemo za poštovanje Ustava i izvorni Dejtonski sporazum. Čuvamo poziciju Srpske i tražimo ono što nam pripada po Ustavu”, prenio je Dodik.

    On je dodao da je ponovio da BiH može opstati samo kao zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    “Veoma sam zahvalan predsjedniku Putinu što razumije složene odnose u BiH i raduje me da Rusija zna da u Republici Srpskoj ima iskrenog prijatelja i da nikada nećemo dozvoliti da se uvedu sankcije”, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da Rusija ostaje bitan faktor odlučivanja u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Naš prijedlog njima je da podrže nastavak misije ‘Altea’. Naglasio sam da dolazak njemačkih vojnika nećemo podržati i da to vidimo kao pokušaj da se silom nameću politička rješenja”, ukazao je Dodik.

    On je dodao da je ponovo obavijestio Putina da onaj koji se predstavlja kao visoki predstavnik nema mandat.

    “Već u septembru imamo novi sastanak da bismo vidjeli kako teku dogovoreni projekti. Izgradnja gasovoda i dvije gasne elektrane su prioritet i nećemo dozvoliti nikakve blokade”, naglasio je Dodik.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom sastanka sa Dodikom da cijeni principijelan stav Republike Srpske o neuvođenju sankcija Rusiji i potvrdio da će saradnja biti razvijana, saopšteno je iz Kremlja.

  • BiH izvezla naoružanje “teško” 70 miliona KM

    BiH izvezla naoružanje “teško” 70 miliona KM

    Izvoz oružja i municije iz BiH ide uzlaznom putanjom, pa je samo za pet mjeseci ove godine prema inostranstvu transportovano skoro dva miliona kilograma te vojne opreme, u vrijednosti većoj od 70 miliona maraka.

    Da plasman naoružanja raste, potvrđuju i uporedni podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    “Za pet mjeseci prošle godine izvezeno je 1,69 miliona kilograma naoružanja i municije, za koje je izdvojeno 65,47 miliona maraka”, kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

    Prema statističkim podacima, najviše naoružanja u ovoj godini iz BiH završilo je u Saudijskoj Arabiji, SAD, Egiptu, te Njemačkoj, Austriji, Italiji, Holandiji, Turskoj, Češkoj, ali i Srbiji.

    Kada je riječ o uvozu vojne opreme na domaće tržište, tu su brojke neznatne u odnosu na izvoz, jer je za pet mjeseci na domaće tržište stiglo svega 117.937 kilograma naoružanje i municije u vrijednosti od 6,10 miliona maraka. Podaci za isti period lani pokazuju da uvezene količine imaju trend blagog pada, ali da je vrijednost nešto veća.

    Direktor Tehničkog remonta Bratunac (TRB) Slavenko Ristić ističe da povećan plasman naoružanja i municije iz BiH odslikava samo dešavanja u svijetu zbog sukoba u Ukrajini.

    “Ti podaci su logični. U obzir treba uzeti ono što se dešava u Ukrajini i na neki način svi se spremaju za rat. Ljudi se plaše jedni drugih. Evropska zajednica nema jasno definisanu politiku. Pored toga, sve članice Evropske unije intenzivno pokušavaju da dođu do vojne opreme, naoružanja i drugih sredstava. Sve to se odražava i na namjensku industriju BiH, Srbije i zemalja u regionu”, kazao je “Glasu Srpske” Ristić.

    Naglasio je da oni kao kompanija nemaju poseban rast proizvodnje, te da su orijentisani prema tržištima Bliskog istoka i Afrike.

    Ristić navodi da u ovoj situaciji koja pogađa svijet nastoje da budu nepristrasni.

    “Ne dolijevamo ulje na vatru koja zahvata evropsku zajednicu. S druge strane, kao privrednika me raduje svaki uspjeh domaće namjenske industrije”, dodao je Ristić.

    Prema njegovim prognozama, trend rasta plasmana naoružanja i municije iz BiH biće nastavljen.

    “Očekuju se ugovori i potražnja za vojnom opremom sa svih strana”, naveo je Ristić i dodao da vlada i velika potražnja za vojnim uniformama, te obućom i svim drugim proizvodima iz namjenske industrije.

    “To je odraz svih političkih dešavanja u svijetu”, zaključio je Ristić.

    Fabrika u Banjaluci
    Preduzeće TRB je u jesen prošle godine, zajedno sa zvaničnicima Srpske, najavilo da će graditi fabriku u Banjaluci ili njenoj okolini.

    Plan je bio da gradnja fabrike počne krajem prošle godine, ali to se nije desilo.

    “Riječ je o projektu gradnje fabrike koja bi proizvodila sitnu municiju. Lokacija za fabriku još nije potvrđena. Ostajemo posvećeni tom projektu. Formirali smo kompanije ‘Pentagon’ i ‘TRB Republika’, koje treba da realizuju tu investiciju. Smatram da ćemo u ovoj godini zajedno sa Vladom RS naći snage i mogućnosti, u odnosu na sve otežavajuće okolnosti koje su nas snašle, da napravimo fabriku koja bi trebalo da zaposli od 200 do 300 ljudi”, naveo je Ristić.

  • Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koje finansiraju rad OHR-a, odbile su zahtjev Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da se njegovoj kancelariji poveća budžet.
    Kako pišu “Nezavisne novine”, budžet ostaje na prošlogodišnjem nivou, s tim da je obećano da će zemlje finansijeri naći načina da nađu zamjenu za 1,2 odsto, koliko je iznosio doprinos Ruske Federacije, a koji je ona od februara ove godine i zvanično prestala da plaća.

    U OHR-u su “Nezavisnim novinama” samo rekli da će naredni budžet komentarisati nakon isteka postojećeg, a koji ističe krajem mjeseca. Prema informacijama koje smo dobili, budžet OHR-a će od 1. jula ove godine do 31. juna naredne godine na papiru iznositi 5.327.627 evra, a ostaje da se vidi hoće li OHR dobiti oko 70.000 evra, koliko će faliti zbog nedostajućeg ruskog doprinosa.

    Prema podacima koji su objavljeni na stranici OHR-a, ovogodišnji budžet finansira EU u iznosu od 2.540.212 evra, SAD u iznosu od 1.172.077 evra, Japan u iznosu od 532.762 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo u iznosu od 356.418 evra, Kanada u iznosu od 159.828 evra, Organizacija islamske konferencije 133.190 evra, dok ostali manji donatori doprinose sa ukupno 367.606 evra.

    Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, povećanje budžeta za svoju kancelariju zatražio je i prije mjesec dana od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom predstavljanja njegovog redovnog godišnjeg izvještaja.

    U svom obraćanju Šmit je podsjetio da je njegov budžet zamrznut još od 2017. godine, a da je neplaćanje Rusije samo dodatno pojačalo potrebu da se budžet poveća.

    “Termin ‘zamrznuti budžet’ ne daje tačnu sliku zato što on ne podrazumijeva godišnje troškove koji se stalno povećavaju, a to smanjuje naše ukupne prihode svake godine. Osim toga, imamo problem onih koji ne uplaćuju sredstva i donatora koji su smanjili svoje doprinose. Kao rezultat toga, operativni budžet u poređenju s prošlom godinom manji je za sedam odsto”, rekao je Šmit.

    On je upozorio da zbog trenutne dinamike u BiH i izazova koji predstoje mora zadržati potrebne kapacitete za obavljanje svog posla.

    “Da bismo to mogli, resursi moraju biti dovoljni za ostvarivanje mandata, a organizacija mora imati i političku i finansijsku podršku. Osnova za ispravno procjenjivanje budućih potreba OHR-a moraju biti političke namjere u budućnosti. Da bi organizacija mogla ostvariti ciljeve, trebalo bi razmisliti o privremenom povećavanju budžeta”, rekao je Šmit.

    I u posljednjem obraćanju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka traženo je da se sredstva OHR-u povećaju, ali ni tada za to nije bilo sluha.

    Incko je u izvještaju koji je podnio u maju prošle godine, dva mjeseca prije napuštanja funkcije, podsjetio da je OHR 2002. godine imao budžet od 25 miliona evra, da je u Kancelariji tada radilo 700 ljudi, a da je njegov trenutni budžet 5,3 miliona evra, sa samo 89 članova osoblja.

    “Za vrijeme mog mandata, budžet OHR-a je manji za 53 odsto, a broj osoblja je smanjen za 58 odsto. Iako smo bili suočeni s tolikim redukcijama, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako je budžet bio smanjivan tokom godina, postajalo je sve teže dalje smanjivati troškove bez ugrožavanja ekspertiza i kapaciteta od suštinske važnosti. Imajući u vidu brojne izazove, OHR mora zadržati efektivan kapacitet da reaguje na rizike za stabilnost i pomogne postizanje napretka”, rekao je tada Incko.

    I u svojim prethodnim izvještajima Incko je ukazivao na ove probleme, ali među članicama Savjeta bezbjednosti i Savjeta za sprovođenje mira očigledno nije bilo sluha za ove probleme.

    SAD pružaju punu podršku OHR-u
    Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i član Savjeta za provođenje mira, SAD naglašavaju ključnu ulogu i puni mandat visokog predstavnika u pružanju podrške implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, kažu za “Nezavisne novine” u Ambasadi SAD u BiH.

    SAD, kako ističu, pružaju visokom predstavniku punu podršku za ispunjenje agende 5+2 potrebne za okončanje međunarodne supervizije.
    “Kao podrška ovom cilju, SAD ostaju najveći bilateralni finansijer narednog budžeta OHR-a”, istakli su oni.

    Finansijeri budžeta
    EU 2.540.212 evra
    SAD 1.172.077 evra
    Japan 532.762 evra
    UK 356.418 evra
    Kanada 159.828 evra
    OIC 133.190 evra
    Ostali 367.606 evra
    Manjak (ruski doprinos) 70.000 evra
    Ukupno 5.327.627 evra