VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Ured Christiana Schmidta poslao je juče diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u Sarajevu zbog izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića.

    Milanović je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalno izabran na poziciju visokog predstavnika, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Schmidt se, kako prenosi Jutarnji list, u protestnoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definiše i pozicija visokog predstavnika.

    “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u protestnoj noti hrvatskoj ambasadi u BiH.

    Podsjećamo, Milanović je više puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon u BiH.

    Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Savjet bezbjednosti, pa ga Savjet za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nije jednoglasno imenovao. S druge strane, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

  • Šmit u posjeti PDP-u

    Šmit u posjeti PDP-u

    Kristijan Šmit posjetio je Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH gdje se sastao sa PDP-ovim direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.

    Nakon sastanka sa Zolakom, Šmit se u prostorijama PDP-a sastao sa narodnim poslanikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Jelenom Trivić.

    Šmit se po drugi put sastaje u Banjaluci sa članovima PDP-a. Prethodno ga je ugostio gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    Na Samitu zapadni Balkan – EU nije bilo dobrih odluka za zapadni Balkan, ali je rasprava bila korisna i to nikad ne bih potcenio, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na pres konferenciji nakon samita.

    “Severna Makedonija i Albanija nisu dobile datum početka pregovora. Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju. BiH nije dobila kandidaturu. Srbija je bila jako kritikovana zbog neuvođenja sankcija”, rekao je Vučić.

    On, Edi Rama, premijer Albanije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije su rekli da su dobili prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske da stvore političku uniju između EU i zemalja iz susjedstva, i istakli da im je prijedlog prihvatljiv, ali ne kao zamjena za EU.

    Kovačevski je rekao da njegova zemlja traži od EU da uvaži identitet makedonskog naroda i da ne dozvoli da se to pitanje koristi od strane Bugarske ili drugih zemalja.

    Rama je sugerisao da je Makronov prijedlog zamjena za punopravno članstvo, te je istakao da je i to za njega prihvatljivo.

    “Nadam se da će doći do stvaranja te političke unije jer je bolje da smo svi u jednoj kući kao dio iste porodice, pa makar živjeli na različitim spratovima”, rekao je Rama.

    Vučić je rekao da podržava ideju političke unije jer je to način da lideri EU češće pričaju i lakše čuju ono što im žele reći zemlje zapadnog Balkana. On je dodao da su se zemlje regiona obavezale da će do septembra raditi na pitanjima vladavine prava, te da vjeruje da će sve ove zemlje u decembru imati razloga za slavlje, sugerišući da će ova pitanja biti riješena, dok je Rama rekao da vjeruje da će se zemlje zapadnog Balkana priključiti EU “tokom sljedećeg vijeka”.

    Lideri su izrazili razočarenje što EU nije izašla u susret zapadnom Balkanu, ali su takođe istakli da će nastaviti raditi na evropskim integracijama, kroz inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Rama je rekao da je za njega “Otvoreni Balkan” realizacija Berlinskog procesa, i dodao da je to pitanje važno za cijeli region, dok je Vučić odbacio tvrdnje da je “Otvoreni Balkan” prijedlog Vladimira Putina, ruskog predsjednika, i potvrdio da se radi o isključivoj inicijativi lidera ove tri zemlje.

    Zvaničnih informacija iz Evropskog savjeta, ipak, nije bilo jer je pres konferencija, koja je trebalo da se desi nakon samita zapadnog Balkana i EU, iznenada otkazana, a danas će zvanično odlučiti o kandidatskom statusu za Ukrajinu i drugim koracima u vezi s proširenjem i zapadnim Balkanom.

  • Poslanici usvojili više zakona

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, čiji je cilj podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.
    U danu za glasanje usvojen je i Zakon o geološkim istraživanjima čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba, te stvaranja uslova za kvalitetnije uređenje te oblasti.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kao i izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima.

    Poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

    Poslanici su usvojili izmjene i dopune Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

    Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske – prijedlog poslanika Perice Bundala, nije dobio poslaničku podršku.

    Poslanici su podržali nacrte porodičnog zakona i zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske.

    Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te Nacrt zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.

    Usvojeni su i nacrti zakona o standardizaciji u Republici Srpskoj i zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    Poslanici su usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

    Poslaničku podršku dobio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu.

    Poslanici su usvojili informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra 2021. godine i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je prvi nastavak 22. redovne sjednice, a zasjedanje će biti nastavljeno 5. jula u 10.00 časova.

  • Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Uoči dvodnevnog samita EU-Zapadni Balkan, ključno pitanje je da li će Bosni i Hercegovini biti dodijeljen kandidatski status, nakon inicijative pojedinih zemalja, naročito Slovenije koja je uputila prijedlog Evropskoj uniji da BiH dobije kandidatski status uz određene uslove.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, već se sastao sa Šarl Mišelom, predsjedavajućim Evropskog savjeta koji je uoči samita rekao da se mora učiniti sve po pitanju BiH.

    – Imamo pozitivne napore na razbijanju političkih tenzija u zemlji. Moramo osigurati da institucije rade u BiH – rekao je Mišel, prenosi N1.

    Inače, nakon prijedloga Evropske komisije, izvjesno je da će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, dok je Gruzija još nesigurna po tom pitanju.


    Iako su pojedine zemlje Zapadnog Balkana mnogo više odmakle u ispunjavanju kriterijuma EU da dobiju kandidatski status, poput Sjeverne Makedonije, analitičari predviđaju da su male šanse da neka od zemalja dobije kandidatski status.

    Prethodnih dana, pa i sedmica, mnoge zemlje pružaju podršku BiH po ovom pitanju. Slovenija je naistaknutija u lobiranju, a podršku BiH pružili su i Austrija, odnosno Mađarska.

  • Čović i Radmanović zatražili od EU kandidatski status

    Čović i Radmanović zatražili od EU kandidatski status

    Predstavnički dom i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH uputili su zahtjev za dodjelu kandidatskog statusa BiH po ubrzanom postupku radi očuvanja stabilnosti zemlje i ukazali na značaj izbornih i ustavnih reformi kako bi se omogućilo sprovođenje izbornih rezultata, potvrđeno je Srni iz parlamenta BiH.

    Članovi Kolegijuma oba doma parlamenta Dragan Čović i Nebojša Radmanović poslali su pismo Evropskom savjetu uoči dvodnevnog samita na kojem se očekuje dodjela statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji.

    U pismu, koje je proslijeđeno i Evropskom parlamentu, ministrima spoljnih poslova EU i Velikoj Britaniji, navodi se da izaslanici i poslanici oba doma parlamenta BiH jednoglasno traže da BiH hitno bude dodijeljen kandidatski status.

    “Naš zahtjev dolazi u vrijeme ozbiljnih izazova za evropski kontinent. Duboko smo svjesni radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, privrednih i bezbjednosnih prilika, koje opravdano izazivaju osjećaj neizvjesnosti i ugrožene bezbjednosti kod naše populacije, čije interese možemo zaštititi jedino ubrzanom integracijom u EU”, navodi se u zahtjevu parlamenta BiH.

    Dodaje se da bi dodjelom kandidatskog statusa BiH bila unaprijeđena stabilnost ove zemlje, te perspektiva proširenja EU na prostoru jugoistočne Evrope.

    Čović i Radmanović u zahtjevu su ukazali i na značaj hitne izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH da bi bilo omogućeno neposredno sprovođenje izbornih rezultata na sljedećim opštim izborima.

    “Vjerujemo da hitnim ispunjavanjem prioriteta BiH znatno približavamo njenom strateškom cilju, visokim evropskim standardima vladavine prava i demokratske vladavine”, navedeno je u dopisu.

    Evropska komisija predložila je da Ukrajini i Moldaviji na zasjedanju Savjeta EU bude dodijeljen status kandidata o čemu će se odlučivati na samitu danas i sutra, a Slovenija je službeno predložila da i BiH dobije status kandidata čemu se priključilo još zemalja EU, među kojima je i Hrvatska.

    Lideri EU i zapadnog Balkana sastaće se danas u Briselu uoči junskog sastanka Evropskog savjeta, objavljeno je na sajtu EU.

  • Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Imunitet na koji se poziva NATO u slučaju dvije tužbe koje su protiv Alijanse zbog agresije 1999. godine podnesene Višem sudu u Beogradu, u ime oboljelih od kancera, potpuno je promašeno opravdanje. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim, smatra advokat Goran Petronijević.
    Petronijević je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a istakao da NATO kao pravni subjekat smatra da ima imunitet od krivičnog gonjenja i poziva se na odredbe sporazuma koji je sklopljen 2005. godine sa SRЈ, a koji je potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Vuk Drašković.

    “Ovim sporazumom daje se imunitet NATO vojnicima koji ne mogu odgovarati za krivična djela počinjena na teritoriji Srbije i pred našim sudovima. Ovo sada je građanska parnica za nanesenu štetu koja je nastupila upotrebom zabranjenih borbenih sredstava. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim”, kaže Petronijević.

    Petronijević kaže da je ovo svojevrsno ohrabrenje jer se NATO prvi put upustio u jednu sudsku parnicu.

    “Do sada se NATO nije ni obazirao na ovakve stvari. Ovoga puta se oglasio i rekao da ima imunitet i da imaju pasivnu legitimaciju da budu tužena strana u sporu”, kaže advokat.

    Za sada, ističe, postoje dvije tužbe koje su u proceduri i to su svojevrsni “probni baloni” da bi se vidjelo kako će srpsko pravosuđe reagovati.

    Petronijević je dodao i da građani iz Republike Srpske, čija su mjesta bombardovana, takođe mogu da tuže NATO, ali bi, kako kaže, prvo trebalo da se dobiju presude pred pravosuđem u Srbiji.

    “Tako bi trebalo postupiti imajući u vidu iskustva Italijana. Onda bi to bilo ozbiljno ohrabrenje. Ipak, treba imati u vidu i status bh. pravosuđa, odnosno pravosuđa u Srpskoj koji je trenutno pod velikim pritiskom sa strane”, ističe Petronijević.

    Petronijević podsjeća da su italijanski vojnici boravili na Kosovu gde je bačeno najviše projektila s osiromašenim uranijumom. A zahvaljujući italijanskim udruženjima veterana, naučnim istraživanjima i lekarskim analizama utvrđeno je da postoji direktna veza između boravka italijanskih vojnika na tlu koje je kontaminirano osiromašenim uranijumom i bolesti od kojih su oboleli.

    Oni su tužili su Italiju i NATO i dobili su postupke i protiv države i protiv Alijanse.

  • U Briselu samit EU-Zapadni Balkan

    U Briselu samit EU-Zapadni Balkan

    U Briselu će biti održan samit EU-Zapadni Balkan.

    Lideri šest zemalja regiona razgovaraće o proširenju, ali i kandidatskom statusu zemalja među kojima su i BiH i Ukrajina.

    Ukoliko EU dodijeli status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, a BiH i nakon dvije i po decenije ostane na čekanju, biće to jasan signal da je riječ o političkoj odluci i mijenjanju pravila.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU, biti ispunjeno sve što je usmeno dogovoreno na nedavnom sastanku u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, ali da u suprotnom sve to ostaje mrtvo slovo na papiru i više se neće baviti time.

    Nakon detaljnih i sveobuhvatnih konsultacija sa saradnicima i članovima vlada, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Dimitri Kovačevski donijeli su odluku o zajedničkom odlasku na samit EU-Zapadni Balkan.

  • Nova borba Srpske u UN

    Nova borba Srpske u UN

    Bošnjaci ponovo pokušavaju da zaobiđu zakone, procedure i konstitutivnost, pripremajući Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, koju pokušavaju da stave na dnevni red Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, pisao je generalnom sekretaru i upozorio ga da se ne radi o zvaničnom stavu BiH, i da se protiv Svena Alkalaja vodi krivični postupak.

    Bošnjaci ne odustaju od pokušaja da preko Ujedinjenih nacija zabrane u BiH negiranje genocida u Srebrenici. Ovaj put svoj cilj pokušavaju da ostvare preko Bisere Turković i Svena Alkalaja, zaobilazeći Predsjedništvo BiH koje je nadležno za spoljnu politiku.

    • To nije politika BiH, jer u njoj ne učestvujemo svi, to je samo politika muslimana. Mislim da je jednom broju država, važnih država, sve više postaje jasno da je to tako. Јa sam njih tužio i samo tome ću dodati i ovo što oni rade – rekao je Dodik.

    Play Video

    Zemlje Evropske unije pri UN već su iskazale negodovanja, kaže savjetnica srpskog člana Predsjedništva, Ana Trišić Babić. Ocjenjuje da je vrlo moguće da te zemlje neće podržati stavljanje Rezolucije na dnevni red. Generalni sekretar se još nije oglasio.

    • Generalni sekretar UN je ipak na neki način ukazao nepovjerenje da to dođe na dnevni red i po toj proceduri je stavio nacrt te Rezoulicije da bude na javnoj stranici UN da vidi reakciju ostalih članica UN – istakla je Trišić Babić. Prihvatanjem da se Rezolucija stavi na dnevni red, došlo bi do kršenja međunarodnog prava, ali i Ustava BiH.
    • Ako u tom kontekstu neke moguće rezolucije ponovo ambasador pri UN stavi se na raspolaganje i na korištenje takve grupacije ljudi, onda to govori o tome da zajednička država apsolutno ne funkcioniše – izjavio je šef Predstavništva Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić.

    Oglasio se i predsjednik SDS-a, Mirko Šarović. Iako zna da je Dodik na američkoj crnoj listi, od njega i Zorana Tegeltije traži da odu u Njujork i spriječe Alkalaja da Rezoluciju progura u Ujedinjene nacije. Međutim, kada se pokrene pitanje vitalnog interesa, onda iz opozicije glasaju protiv.

    • Prošlo je sada zato što opozicija smatra da sve treba da učini protiv Milorada Dodika. Nije Milorad Dodik Republika Srpska. Učinite vi samo za Republiku Srpsku nešto i ja ću vas poštovati – odgovorio je Dodik.

    Bošnjački lobi preko Amerike pokušava da pošalje političku poruku Srbima.

    • To je jedan od načina da se srpski faktor na Balkanu sabije u ugao što više i da bude opterećen najraznovrsnijim pritiscima – istakao je nekadašnji diplomata bivši ministar inostranih poslova SR Јugoslavije i ambasador Vladislav Јovanović.

    Ukoliko se Rezolucija ipak nađe pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija i ukoliko dobije većinu glasova, ona pravno gledano nije obavezujuća.

  • Šmit opet u Banjaluci

    Šmit opet u Banjaluci

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, će boraviti u Banjaluci.
    Kako piše portal BN, Šmit će se u četvrtak sastati sa potpredsjednicom PDP-a i poslanicom te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelenom Trivić.
    Ova posjeta i sastanci u Banjaluci zvanično još nisu najavljeni.