VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Novitović: Prioritet – priključenje evropskom mehanizmu zaštite i spasavanja

    Novitović: Prioritet – priključenje evropskom mehanizmu zaštite i spasavanja

    Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite /RUCZ/ Milan Novitović izjavio je da pred BiH i Republikom Srpskom izuzetno aktivan period, posebno u pogledu priključenja Evropskom mehanizmu zaštite i spašavanja.

    Cilj je, najavljuje on, da timovi RUCZ budu opremljeni i obučeni u skladu sa najvišim evropskim standardima, a da Republika Srpska bude u mogućnosti da pruži kvalitetnu pomoć svakoj članici Evropskog mehanizma zaštite i spašavanja u situaciji kada im je to potrebno, kao i da Srpska u slučaju prirodne nesreće ili katastrofe može da zatraži i prihvati pomoć evropskih partnera.

    Novitović u intervjuu Srni ističe da su EU i Savjet ministara uradili prijedlog sporazuma o učestvovanju BiH u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i da se nada da će taj dokument uskoro biti na dnevnom redu Vlade Republike Srpske, nakon čega ovaj dokument ide na razmatranje i odlučivanje u Savjet ministara i Predsjedništvo BiH.

    “Evropski mehanizam zaštite i spašavanja jeste velika porodica od koje smo u prethodnom periodu imali značajnu pomoć i pristup sredstvima evropskih fondova, a ta sredstva iskorištena su za obuku pripadnika naših specijalizovanih timova za spašavanje na vodi i pod vodom”, pojašnjava Novitović.

    Prvi čovjek RUCZ dodaje da, na planu zaštite i spašavanja, RUCZ sarađuje i sa Federalnom upravom Civilne zaštite, poštujući sporazum koji su potpisale obje entitetske vlade, a izuzetna saradnja ostvarena je i sa Odjeljenjem za bezbjednost distrikta Brčko.

    Prema njegovim riječima, RUCZ je u proteklom periodu, osim sa zemljama EU, zapažene rezultate ostvario i na planu saradnje sa Srbijom, Ruskom Federacijom, Turskom, SAD i drugim međunarodnim partnerima.

    U PLANU UNAPREĐENJE VATROGASNO-SPASILAČKOG SISTEMA

    “Ono na čemu moramo intenzivno raditi u narednom periodu jeste striktno sprovođenje Zakona o zaštiti i spašavanju, odnosno uvođenju pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica u sistem civilne zaštite. Trenutno je u toku obuka 100 vatrogasaca za spašavanje na vodi u skladu sa međunarodnim Reskju tri standardom. Prvi dio obuka završen je u Trebinju, a slijede obuke u Banjaluci i Bijeljini”, navodi Novitović.

    Što se tiče vatrogasno-spasilačkih jedinica, ističe on, veliki izazov je u uspostavljanju protivpožarne zaštite na Međunarodnom aerodromu Banjaluka.

    On najavljuje da u narednom periodu RUCZ izlazi pred Vladu Republike Srpske sa prijedlogom za uspostavljanje specijalizovanih jedinica koje će u svoje redove privući i pripadnike MUP-a, Helikopterskog servisa Republike Srpske i drugih institucija i organizacija koje raspolažu materijalno-tehničkim sredstvima i stručnim kadrom koji bi trebalo da budu u funkciji sistema civilne zaštite.

    “Moramo da dodatno razvijamo i saradnju sa Crvenim krstom Republike Srpske putem materijalno-tehničkog opremanja, ali i zajedničkih obuka naših pripadnika. Naš zadatak jeste i uspostavljanje efikasnije saradnje i koordinacije sa gorskim službama spašavanja i nevladinim organizacijama koje su Zakonom o zaštiti i spašavanju definisani kao subjekti zaštite i spašavanja”, poručuje Novitović.

    On je najavio nastavak intenziviranje saradnje RUCZ sa Planinarskim savezom, aero-klubovima, ronilačkim klubovima i drugim subjektima zaštite i spašavanja, kao i podmlađivanje kadra u RUCZ.

    “Uskoro će biti objavljen javni poziv za nabavku objekata mobilizacijsko-logističkih centara i centara za obuku što će biti ozbiljna investicija i veliki znak podrške Vlade Republike Srpske svim aktivnostima, zadacima i ciljevima kojima stremi RUCZ”, zaključio je Novitović.

    VLADA SRPSKE – ZNAČAJAN OSLONAC I SNAŽNA PODRŠKA EFIKASNOM RADU RUCZ

    On navodi da Vlada Republike Srpske stoji iza svih aktivnosti i procesa koje sprovodi RUCZ, pružajući joj u kontinuitetu značajnu institucionalnu i finansijsku podršku, što je jasno vidljivo u budžetu Srpske.

    “Pripadnici RUCZ, osim redovnih programskih zadataka, rade i poslove deminiranja na području Republike Srpske u skladu sa godišnjim planom deminiranja i listom prioritetnih područja, koje je na prijedlog RUCZ usvojila Vlada Republike Srpske”, naglašava Novitović.

    SRPSKE DEMINERE KRASE HRABROST, POSVEĆENOST I POŽRTVOVANOST

    Ovoliko godina poslije rata, ističe on, ne smije biti zaboravljen značaj sektora za deminiranje, posvećenost, hrabrost i požrtvovanje njegovih pripadnika, tim prije jer je njihov rad i danas isto toliko rizičan koliko je bio i odmah u godinama nakon završetka rata u BiH.

    Prema njegovim riječima, moguće je da interesovanje javnosti za proces deminiranja možda i opada, ali se i pored toga ne smije dozvoliti da ono padne ispod dozvoljenog nivoa, odnosno da se na neki drugačiji način ili drugim očima gleda na posao koji danas obavljaju demineri.

    Novitović je naveo da Sektor za deminiranje i RUCZ imaju odličnu saradnju sa Centrom za uklanjanje mina u BiH /MAK/, kao i da je izuzetno razvijena i saradnja sa Oružanim snagama BiH, odnosno bataljonom za deminiranje.

    “Pripadnici našeg deminerskog sektora razvijaju saradnju i sa drugim relevantnim institucijama, kao što je Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, tako da su velike površine šume i poljoprivrednog zemljišta u samom vrhu prioriteta za deminiranje”, rekao je v.d. direktora RUCZ Republike Srpske.

    Novitović je dodao da RUCZ, u saradnji sa međunarodnim organizacijama poput ITF-a /Internešnel trast fond/, radi na uspostavljanju protokola kako bi nakon 27 godina od rata bile obezbijeđene međunarodne donacije da u narednim godinama teritorija Republike Srpske bude bez mina.

    RUCZ BRINE I O PRIVREDNOM RAZVOJU LOKALNIH ZAJEDNICA

    “U saradnji sa lokalnim zajednicama definišemo projekte koji utiču na razvoj privrednih aktivnosti opština u Republici Srpskoj. Konkretno, kada je projekat aerodroma u Trebinju postao aktuelan, RUCZ je sa svojim deminerskim timovima izvršio deminiranje kompletne površine koja je u obuhvatu građevinskih radova, a trenutno radi i u širem obuhvatu oko tog aerodroma u izgradnji”, pojašnjava Novitović.

    Prema njegovim riječima, sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju jednak tretman kada je u pitanju rad RUCZ na deminiranju terena i njegova četiri takozvana A-deminerska tima tijesno sarađuju sa njima.

    “Osim što demineri RUCZ rade svoj osnovni posao predano i požrtvovano, rizikujući život, oni redovno ispunjavaju i druge obaveze i zadatke koji se nađu pred RUCZ, a tiču se elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa. Vlada Republike Srpske ima puno razumijevanje za sve što pripadnici RUCZ i njenih specijalizovanih timova rade i izdvaja sredstva za njihovu obuku, opremu i organizaciju”, navodi Novitović u intervjuu Srni.

  • Hamzabegovićeva oslobođena optužbe za finansiranje terorizma

    Apelaciono odjeljenje Suda BiH drugostepenom presudom odbio je kao neosnovanu žalbu Tužilaštva BiH i potvrdio prvostepenu presudu ovog suda kojom je Sena Hamzabegović oslobođena optužbe za krivično djelo finansiranje terorizma.
    Sud BiH donio je 17. januara presudu kojom je Hamzabegovićeva oslobođena od optužbe jer nije dokazano da je počinila krivično djelo za koje je terećena optužnicom Tužilaštva BiH, podsjećaju iz ove pravosudne institucije.

    Tužilaštvo BiH teretilo je Hamzabegovićevu da je od 2013. do 2018. godine, u više navrata slala novac, suprugu Muradifu Hamzabegoviću koji je otišao u Siriju, iako je znala u koje svrhe će biti korišten, odnosno da će njime biti kupovano oružje ili da će se koristiti za plaćanje militanata u redovima militantnih organizacija.

  • Nova inicijativa u Parlamentarnoj skupštini BiH

    Nova inicijativa u Parlamentarnoj skupštini BiH

    Sedam poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podnijelo je inicijativu u kojoj traže izmjene Krivičnog zakona BiH kojim će se napad na novinare tretirati kao posebno krivično djelo.

    Inicijativa će se naći pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak, a njom se obavezuje Savjet ministara BiH da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH.

    Potpisnici
    Potpisnici inicijative su poslanici Aida Baručija, Saša Magazinović, Edita Đapo, Dženan Đonlagić, Jasmin Emrić, Mirjana Marinković-Lepić i Šemsudin Mehmedović. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, koja je dala zeleno svjetlo.

    – Značajan porast broja napada na novinare u BiH u periodu od 2012. do 2022. godine poziva na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji će kvalifikovati napad na novinare kao posebno krivično djelo. Kao osobe koje obavljaju funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja – ističe se u inicijativi.

    Dodaje se da je nedopustiv bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja bezbjednosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama u društvu, pogotovo nasilničko ponašanje prema novinarima i prijetnje njihovim porodicama.

    Poslanici u inicijativi podsjećaju da linija za pomoć novinarima u BiH u zadnjih nekoliko godina bilježi porast prijetnji i napada na novinare, a posebno su u porastu prijetnje u onlajn prostoru.

    Pokušaj ubistva
    Ističe se da je u posljednje tri godine ta linija registrovala više od 143 krivična djela počinjena prema novinarima, među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava njihova bezbjednost.

    – Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu, koja će biti u skladu s vrstom napada izvršenog na novinare. Kao takav, napad na novinare s ciljem fizičke povrede ili prijetnje ne može biti prijavljen, jer nema zakona koji definiše radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo. Ovaj nedostatak zakona rezultuje u obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima – navodi se u inicijativi.

    Dodaje se da je samo u prvoj polovini 2021. godine registrovano više od 30 napada i drugih vidova kršenja prava novinara u BiH. Prema podacima Udruženja BH novinari, u 2020. godini zabilježeno je 69 kršenja novinarskih prava, a godinu ranije 56. Tek mali procenat, 30 odsto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH je procesuiran.

    Neefikasno djelovanje nadležnih organa, koja se vežu za napad na novinare, šalje obeshrabrujuću poruku javnosti da osobe koje obavljaju funkciju posrednika između političkog i društvenog života, a u interesu javnosti, nisu zaštićene od strane države – navodi se u inicijativi o kojoj će u ponedjeljak raspravljati poslanici.

    Preporuka
    Inicijatori navedene inicijative navode da ovim žele da podstaknu i jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika, kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnovu produkcije i uređivanja medijskog sadržaja .

    – Prepoznajući važnost zaštite i bezbjednosti novinara, ističemo važnost definisanja statusa novinara, s obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova profesija i ugrožava njen kredibilitet – navodi se na kraju inicijative.

    Ukoliko se usvoji navedena inicijativa, time će se ispuniti i preporuka Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH iz Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima iz 2017. godine.

    BiH nisko rangirana
    Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022. godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju RSF za BiH posebno se ističe politički uticaj na medije, odnosno nastavak „manipulacije medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima, ali i u onima u privatnom vlasništvu“.

    I u Izvještaju Evropske komisije za 2021. naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima u BiH.

    Podsjećamo, Klub novinara Banjaluka je ranije podnosio inicijativu kojom je tražena izmjena Krivičnog zakona RS kojima bi se napad na novinare tretirao kao napad na službeno lice.

    Međutim, Narodna skupština RS nije usvojila ovu inicijativu, “dok se ne stvore pretpostavke da se u Krivični zakonik uvrste i krivična djela protiv časti i ugleda”.

  • Lukić: U BiH u prošlom ratu nije počinjen genocid

    Profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić rekao je da u BiH u prošlom ratu nije počinjen genocid ni nad ijednim narodom, ali je bilo velikih i teško oprostivih zločina nad svima.

    Lukić je rekao da, sve da je i bilo genocida, on se poštuje u svojoj i tuđoj tišini.

    • Od njega se ne smije praviti propaganda za političke pokrete – rekao je Lukić danas novinarima u Banjaluci komentarišući činjenicu da Bošnjaci pokušavaju da zaobiđu procedure i konstitutivnost, pripremajući rezoluciju o “zabrani negiranja genocida u Srebrenici” koju pokušavaju da stave na dnevni red Generalne skupštine UN.

    Prema pisanju medija, grupa “Bosanaca i Hercegovaca” i Amerikanaca porijeklom iz BiH pod nazivom “Radna grupa za BiH” zatražila je od Generalne skupštine UN da donese rezoluciju kojom bi bilo osuđeno “negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH”.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik obavijestio je Generalnu skupštinu UN da BiH ne stoji iza inicijative da UN usvoji rezoluciju u kojoj se, kako je navedeno, “osuđuje genocid u Srebrenici”, jer o tome u BiH ne postoji konsenzus.

  • Prebrojani svi glasovi: SNSD-ov načelnik opštine Višegrad ipak opozvan

    Prebrojani svi glasovi: SNSD-ov načelnik opštine Višegrad ipak opozvan

    Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević (SNSD) opozvan je na referendumu koji je organizovan prije dvije sedmice.

    Prema rezultatima brojanja pristiglih glasačkih listića putem pošte na referendum za opoziv načelnika opštine Višegrad Mladena Đurevića (SNSD) koji je održan 12. juna ove godine od ukupnog broja pristiglih glasova, za opoziv je glasalo 148, a protiv opoziva 72 glasača.
    Ovo su saopštili članovi Opštinske izborne komisije koji su uz prisustvo posmatrača stranaka utvrdili da su pristigla 222 ispravna listića, a dva su izbačena kao neoznačena.

    Predsjednica Komisije za provođenje postupka opoziva načelnika općine Snežana Nešković podsjetila je da je ukupno 5.730 birača glasalo na referendumu za opoziv, da je od toga 116 bilo nevažećih listića, a ukupan broj važećih 5.614. Za opoziv Đurevića glasalo je 2.876 glasača, a protiv opoziva 2.738.


    Ističe i žalbeni rok od 24 sata, a komisija će pristigle žalbe razmatrati odmah, dok će skupštini ove opštine već početkom naredne sedmice podnijeti izvještaj o provedenom referendumu za opoziv načelnika.

    Predsjednik SO Višegrad Muamer Sofović (NIP) najavio je da će sjednicu zakazati najkasnije do 7. jula ove godine kako bi kompletan izvještaj o provedenom referendumu bio proslijeđen Republičkoj izbornoj komisiji na provjeru. Proceduralno, izvještaj o provedenom referendumu za opoziv se dalje prosljeđuje Centralnoj izbornoj komisiji koja daje konačnu riječ i donosi odluku o oduzimanju mandata načelniku i raspisivanju novih izbora za načelnika općine.

    U Višegradu očekuju da će kompletna procedura biti okončana za mjesec dana.

  • Zemljotres u BiH, osjetio se u Banjaluci

    Zemljotres u BiH, osjetio se u Banjaluci

    U Republici Srpskoj se jutros oko 9 sati osjetio zemljotres.

    Epicentar je prema prvim informacijama bio između Banjaluke i Prijedora.

    Kako se navodi na sajtu EMSC, epicentar je zabilježen 24 kilometra sjeverozapadno od Banjaluke na dubini od jednog kilometra.

    Potres je prema prvim informacijama bio 2,4 stepena po Rihteru.

  • “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da će dvodnevni samit u Briselu teško BiH donijeti išto novo, koji je fokusiran na dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
    “Male su šanse da bude prihvaćena inicijativa Slovenije da se BiH bez odlaganja, dodjeli status kandidata. Slovenačku inicijativu podržavaju Mađarska, Poljska i Hrvatska, a protiv dodjele kandidatskog statusa su Njemačka, Francuska i Holandija. BiH treba razumijevanje i pomoć”, navela je Majkić u izjavi Srni.

    Briselska administracija, prema njenim riječima, ne prepoznaje složenost problema, a još manje može u tome pomoći.

    “Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti”, navela je Majkićeva.

    Ona je ukazala da je Evropa godinama činila greške u BiH za koju nije snosila nikakvu odgovornost, a sada ih bezobrazno za BiH i fakturiše.

  • Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović učestvovao je danas na Samitu EU – zapadni Balkan, gdje je razgovarao pojedinačno sa šefovima država i vlada članica EU i zvaničnicima evropskih institucija, tražeći podršku za BiH.

    On je u Briselu razgovarao sa kancelarom NJemačke Olafom Šolcom, premijerom Holandije Markom Ruteom, austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, portugalskim premijerom Antoniom Kostom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, premijerom Češke Petrom Fijalom, predsjednikom Evropske narodne stranke Manfredom Veberom, sapšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Evropski savjet danas i sutra će imati sjednicu na kojoj će donijeti odluke o evropskom putu zapadnog Balkana i BiH.

  • Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Ovo su važni, ujedno i teški sastanci, ali mi smo stava da sa svima treba razgovarati, čak i onda kada se po nekim pitanjima ne slažemo sa sagovornikom, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a nakon sastanka sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Ona je istakla da je Šmit realnost u BiH i da iza njega stoje ozbiljne zemlje.

    “Neko ga može zvati ovako ili onako, ja ga zovem ‘gospodin Šmit’. U zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, koje su potpisale sve parlamentarne stranke, a za koje sam i ja glasala se konstatuje da ‘visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom’, ali u ovom zaključku nigdje ne piše da sa g. Šmitom ne treba razgovarati” rekla je Trivićeva.

    Rekla je da je osnovna tema razgovora bila budućnost, te istakla da su za budućnost najvažnije unutrašnje snage, politički predstavnici u BiH, koji za budućnost imaju najveću odgovornost, koja ne može biti na nekome sa strane.

    “Iznijeli smo stav u vezi ustavne pozicije Republike Srpske, da su direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, entitetsko glasanje, Dom naroda, donošenje odluka u Predsjedništvu konsenzusom, način glasanja u Savjetu ministara koje znači da bez srpskih glasova nema odlučivanja, naše crvene linije ispod kojih nikada nećemo ići”, rekla je Trivićeva.

  • Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović apsolutno je u pravu kada osporava legitimitet Kristijana Šmita, koji je nelegalno došao u BiH i predstavlja se kao visoki predstavnik, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je Hrvatska garant Dejtonskog sporazuma, samim tim i Aneksa 10, kojim je predviđeno imenovanje visokog predstavnika.

    “Kakva je to drskost da neimenovano lice, bez legitimiteta, na odgovornost poziva šefa države garanta sporazuma kojim je institucija visokog predstavnika uvedena u BiH. Zoran Milanović je legalno izabran predsjednik Hrvatske i nije valjda da Šmit misli da će ga ućutkati pismima?! Previše je svjedoka njegovog nelegalnog dolaska da bi on toliko pisama uspio poslati. Ono što je ipak vrijedno u ovom slučaju jeste da je Kristijan Šmit čuo za Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, objavio je Dodik na Twitteru.