Ministarka spoljnih poslova Bisera Turković je svojim neustavnim i nelegalnim djelovanjem i zloupotrebom položaja urušila spoljnu politiku BiH, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na svom Twitter nalogu.
“Zbog svih gluposti koje je uradila u prethodnom periodu, biće pokrenuta inicijativa za njenu smjenu”, dodaje Dodik.
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojili su danas Zakon o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
Ovaj zakonski prijedlog, koji se pred delegatima našao u drugom čitanju, a koji su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici SDP-a Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Nada Mladina i Zukan Helez, podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva.
Predlagači su u obrazloženju naveli da bi, ukidanjem akcize, maloprodajna cijena dizel goriva bila niža za 35 feninga.
Međutim, pošto je danas ponovo u Domu naroda Parlamenta BiH usvojen različit tekst u odnosu na Predstavnički dom Parlamenta BiH od jeftinijeg goriva još neće biti ništa. Prije izjašnjavanja o samom tekstu izmjena zakona kojim se ukidaju akcize, Dom naroda je usvojio amandman koji je predložila Dušanka Majkić, a koji glasi da se zakon primjenjuje u trajanju od 30 dana.
S obzirom da su izmjene zakona usvojene u različitim tekstovima ponovo je potrebno usaglašavanje, isto kao i sa izmjenama Zakona o PDV-u.
Magazinović kao predlagač zakona je podsjetio da je Predstavnički dom usvojio izmjene o smanjenju akciza na gorivo u trajanju od devet mjeseci.
“Obje entitetske vlade dale su podršku i kazale da raspolažu sa dovoljnim sredstvima koje bi mogle pokriti usvajanje ovog zakona”, rekao je Magazinović novinarima.
On je dodao da su cijene goriva, kada je Predstavnički dom usvojio ovaj zakon, bile niže nego današnje.
Magazinović ocjenjuje da u praksi ukidanje akciza neće značiti mnogo jer se dva doma moraju usaglasiti što ne ide tako brzo.
Dom naroda Parlamentarne skupštine na današnjoj sjednici raspravljaće o inicijativi HDZ i SNSD-a za smjenu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Bisere Turković.
Šef Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lidija Bradara je na početku sjednice u ime HDZ i SNSD-a zatražila je da se pokrene inicijativa za smjenu Turkovićeve zbog, kako je navela, samovoljnog vaninstitucionalnog djelovanja, čime je nanijela štetu BiH.
Sud Bosne i Hercegovine je 24. avgusta 2022. godine odbacio kao nedopuštenu tužbu Branka Petrića, Novaka Božikovića i Sanje Stanimirović-Ostojić protiv odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o imenovanju članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
“Kako je u konkretnom slučaju, u skladu sa članom 2.5. stav 6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to je Apelaciono vijeće za upravne sporove mišljenja da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine”m stoji u odluci Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine.
U odluci Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine stoji i da “akt tuženog ne predstavlja upravni akt kojim je rješavano o izvjesnom pravu ili obavezi tužioca u nekoj upravnoj stvari, već o odluci koja predstavlja akt imenovanja u okviru nadležnosti i djelokruga rada institucija Bosne i Hercegovine što je stvar o kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuje Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine – Predstavnički dom”.
Podsjetimo, tužbu su podnijeli bivši članovi CIK-a Petrić, Božičković i Stanimirović-Ostojić smatrajući da je Predstavnički dom 11. marta 2020. godine nezakonito imenovao nove članove CIK-a.
Predstavnički dom PS BiH je u martu 2020. donio odluku da mandat, zbog isteka, prestaje Ahmetu Šantiću i Suadu Arnautoviću iz reda Bošnjaka, te Branku Petriću i Novaku Božičkoviću iz reda Srba.
Žalili se na proceduru izbora
U sastav CIK-a su reizabrani bošnjački članovi, a u ime Srba Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Na idućoj sjednici, umjesto Hrvata Stjepana Mikića, izabran je Željko Bakalar.
Apelanti su se žalili na proceduru izbora, navodeći da nije bilo konkursa. Tadašnja većina u Predstavničkom domu BiH pozvala se na član Izbornog zakona BiH koji kaže: “Ako Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a ne dostavi Predstavničkom domu rang listu u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK-a, Predstavnički dom sam predlaže i imenuje članove CIK-a.”
A s obzirom da predmetna komisija nije dostavila rang listu, Predstavnički dom je postupio po članu izbornog zakona.
Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, pozvao je sve da isključe ružne, prljave riječi i da izbjegnu prljavu predizbornu kampanju.
Stevandić je rekao da je cilj da se Republika Srpska predstavi u što pozitivnijem svjetlu.
Na konferenciju za novinare pozvao je i Adrijana Ćiskata, mladog američkog glumaca srpsko-italijanskog porijekla.
Ćiskato je izjavio da je došao u Srpsku zahvaljujući Stevandiću da podrži mlade osobe koje imaju političke aspiracije.
“I da posmatram političku situaciju na Balkanu, posebno u Republici Srpskoj. Poslaću informaciju da je Zapadni Balkan prelijepo mjesto i da je ovdje politika stabilna. Nažalost, mnogi ljudi iz Amerike ne poznaju RS i Srbiju i ja to želim da promijenim. Cilj mi je da predstavim RS i Srbiju kao nacije koje su jake, duhovite, da su ovo prelijepe zemlje. Želim preko medija da pokažem da smo svoje mjesto na mapi zaradili”, rekao je Ćiskato.
Kaže da mu je cilj da pokaže da Srbi nisu agresivni.
“Razumijem da je bilo tenzija između Srbije i SAD, ali je u istoriji bilo i savezništava. Želio bih da se to savezništvo obnovi, potrudiću se da u okviru mojih ugovora sa Stejt Departmentom to promijenim. Želim da budem ambasador SAD u Srbiji”, rekao je Ćiskato.
Vještačenje medicinske dokumentacije osuđenog ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina, koji je po izricanju kazne od osam godina napustio BiH i otišao u Tursku navodno na liječenje, umjesto u zatvor, još nije završeno, jer je vještak kojeg je odredio Sud BiH da provjeri ove spise zatražio dostavljanje dodatne dokumentacije.
Istakli su ovo za “Glas Srpske” iz Suda BiH odgovarajući na naše pitanje, pritom ne želeći da otkriju podatke koji se tiču zdravstvenog stanja osuđenog Mahmuljina, ali ni sadržaj dostavljenih nalaza, jer, kako su pojasnili iz ove pravosudne institucije, radi se o povjerljivim informacijama koje “potpadaju pod pravo na privatnost”.
Podsjećanja radi, Sud BiH je 18. avgusta donio naredbu o vještačenju dostavljene medicinske dokumentacije osuđenog ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina, kojom je od vještaka tražen nalaz i mišljenje da li se može liječiti u BiH, kao i da li može putovati. Tome je prethodio stav ovog suda da ne može raspisati potjernicu i pokrenuti proces ekstradicije Mahmuljina iz Turske, jer ovom nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH u toku krivičnog postupka i sve do njegovog okončanja nisu bile izrečene mjere zabrane kretanja.
Prema riječima direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS Milorada Kojića, radi se o još jednom pravosudnom cirkusu.
“Ovaj sud se ponaša kao saučesnik u ovom bjekstvu Mahmuljina. Oni sada kao vještače tu dokumentaciju, a nisu ni uputili zahtjev za izdržavanje zatvorske kazne. To nije ništa drugo do mazanje očiju i pokušaj da se da alibi za ostanak u Turskoj, kroz neka, vjerovatno naručena, vještačenja. Zbog toga očekujem da konačna odluka bude da Mahmuljinu zdravstveno stanje ne dopušta da bude izručen i upućen na izdržavanje zatvorske kazne”, kaže Kojić za “Glas Srpske”.
Dodaje da je od početka ovog suđenja, ali i po njegovom okončanju, Sud BiH pokazao u kom će pravcu ići ova priča, pogotovo jer ni u jednom trenutku nije bila uvedena mjera zabrane kretanja, što je pravni nonsens.
Kojić podsjeća i da ovo nije prvi ovakav slučaj kada se osuđeni ili optuženi Bošnjaci za ratne zločine “vade” na nekakvu bolest.
Atif Dudaković, bivši komandant Petog korpusa, već godinama je navodno bolestan, što ga nije spriječilo da nedavno izazove saobraćajnu nesreću. Ovaj sudski proces “kiseli” se više od tri godine. “Bolovali” su naizmjenično optuženi, zatim ostali učesnici u postupku – sudije i advokati, a onda je promijenjen i član sudskog vijeća, pa je novopridošlom bilo potrebno vrijeme da se sa predmetom upozna.
Naprasno su oboljeli i optuženi za monstruozan zločin na Čemernu kod Ilijaša, među njima i ratni komandant teritorijalne odbrane u Brezi general Nehru Ganić.
“Na taj način mnogi sudski procesi se odugovlače u nedogled, kako bi optuženi na kraju imao što povoljniju poziciju. Čeka se da svjedoci umru. Njihov krajnji cilj je da ne dođe do zadovoljenja pravde. Stoga me ne bi čudilo da se uskoro ne razboli i Ejup Ganić, koji je optužen u slučaju ratnog zločina u Dobrovoljačkoj”, istakao Kojić.
Nestanak
Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Umjesto u zatvor, Mahmuljin je otišao u Tursku, o čemu su Sud BiH obavijestili njegovi advokati tek kad je otišao u ovu zemlju.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu je prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH zakazana je za sutra.
Ovaj zakonski prijedlog, koji će se pred delegatima naći u drugom čitanju, a koji su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Nada Mladina i Zukan Helez, podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva.
Predlagači su u obrazloženju naveli da bi ukidanjem akcize maloprodajna cijena dizel-goriva bila niža za 35 feninga.
Na dnevnom redu je, u drugom čitanju, po skraćenom postupku, i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju ovog zakonskog prijedloga navedeno je da plate zaposlenih u institucijama BiH nisu povećane 13 godina, te da se na ovaj način određuje koeficijent za pozicije stručni saradnik do stručni savjetnik za državne službenike, vojnik do brigadir za profesionalna vojna lica, policajac do viši inspektor za policijske službenike, te NSS do viši referent VŠS za zaposlene.
Za sprovođenje ovih izmjena iz budžeta institucija BiH potrebno je izdvojiti dodatnih 30.000.000 KM, navodi se u obrazloženju.
Delegati bi u drugom čitanju trebali da razmatraju i prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, čijim usvajanjem bi bila garantovana jednaka prava za sve roditelje djece sa težim smetnjama u razvoju i usklađivanje sa zakonima o radu na entitetskim nivoima.
Trenutno Zakon o radu u institucijama BiH samo samohranim roditeljima djece sa težim smetnjama u razvoju daje pravo na skraćeno radno vrijeme.
Na dnevnom redu sjednice su i izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji 74 institucije BiH za 2020. i 2021. godinu, kao i izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije u 2021.
Dnevnim redom je predviđeno i davanje saglasnosti za nekoliko međunarodnih sporazuma i ugovora.
Početak sjednice zakazan je za 12.00 časova.
Građani BiH – Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali su jaki i samopouzdani ljudi koji su prošli kroz teška iskušenja i stoga su sposobni da se brane i da pregovaraju, bez lažnih “visokih predstavnika” i uvredljivog spoljnog tutorstva brojnih “posebnih predstavnika”, saopšteno je iz Ambasade Rusije u BiH.
Reagujući na izjavu amabasadora SAD u BiH Majkla Marfija da njegova zemlja “neće prepustiti BiH Rusiji” iz ruske Ambasade primijećuju da Marfi elokventno govori o poštovanju suvereniteta BiH, ali da odmah bez oklijevanja izjavljuje da SAD “neće prepustiti BiH Rusiji”, kao da BiH nema svoj suverenitet, kao da je slabo dijete koje treba štititi.
“Rasuđivanja gospodina ambasadora jasno pokazuju nesklad između riječi i djela Vašingtona. Cijeli svijet je vidio kako je on nedavno branio Avganistan, a ranije – Irak, Libiju, Jugoslaviju. Sada SAD aktivno brane Evropu, polako ali sigurno, rekli bismo prefinjeno, dovodeći je u stanje ne samo političke, već i ekonomske nemoći”, ističu iz ruske Ambasade.
U saopštenju se dodaje da “sve to samo potvrđuje da SAD, čiji je temelj napola rascijepljen, a pukotine se produbljuju, organski ne prihvata države sa stvarnim suverenitetom, sposobne da se zauzmu za sebe”.
“Upravo u tome je smisao proksi rata protiv Rusije, koji je organizirao zasnovan na pravilima dominacije i segregacije i stoga osuđen na propadanje zapadni svijet. U stvari, Vašington samo potvrđuje poznatu izreku – Bože, sačuvaj me od dokazanih prijatelja”, navode iz Ambasade.
Rusija, kako su istakli, takođe ima svoje nacionalne interese koje brani, ali za razliku od zapadnih zemalja, izvježbanih u licemernoj retorici, preferira otvoren i drugarski dijalog sa partnerima u BiH.
“Naš način vođenja razgovora predviđa mirno, jasno iznošenje argumenata, kao i trezveno, objektivno sagledavanje odgovora. Bilježimo upravo takav pristup. Nažalost, ponekad kao odgovor čujemo histerične, nesuvisle povike demagoga. Neka im Bog sudi”, poručuju iz Ambasade Rusije u BiH.
Da li je oboren rekord iz 2019. godine, kada je Kočićev zbor, za dva dana, posjetilo više od 50.000 ljudi, još se ne zna, ali je jasno da su zborači danas preplavili Manjače.
Kako kaže sagovornik Srpskainfo, koji godinama učestvuje u organizaciji zbora, ova godina je zasigurno jedna od rekordnih.
Na veliku posjećenost je uticali lijepo vrijeme, ali i činjenica da se bliže izbori i da su brojni stranački aktivisti pohrlili na zbor, da budu bliže narodu.
Uz to, danas je veliki pravoslavni praznik, Velika Gospojina, dakle”crveno slovo”, odnosno dan kad vjernici ništa ne rade.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas Srni da će se nastojati da se kulturna manifestacija “Kočićev zbor” internacionalizuje.
“Nastojaćemo da nešto uradimo na internacionalizaciji ovog zbora da tio ne ostane samo naša manifestacija, nego da u narednim godinama dođe mnogo gostiju iz inostranstva gdje živi srpska dijaspora, a zašto ne i strani državljani”, rekao je Stevandić.
On je napomenuo da je gost Ujedinjene Srpske u Stričićima na Manjači na 57. “Kočićevom zboru” danas bio američki glumac iz Čikaga Adrijano Ciskato, koji je glumio u više od 40 filmova raznih produkcija.
Stevandić je dodao da je američki glumac oduševljen saborovanjem, da će prenijeti svoje utiske u Čikago i da je dao video prikaz za mnoge američke portale i domaće televizije.