VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Aerodrom u Trebinju ponovo na dnevnom redu

    Aerodrom u Trebinju ponovo na dnevnom redu

    Pred članovima Predsjedništva BiH na idućoj sjednici trebao bi da se nađe dokument o izgradnji aerodroma u Trebinju, a o ovom strateškom projektu biće riječi i na današnjem sastanku sa predstavnicima Srbije u najvećoj lokalnoj zajednici u Hercegovini.
    Potvrdio je to ministar komunikacije i transporta BiH Vojin Mitrović.

    “Riječ je o prijedlogu osnova za vođenje pregovora između BiH i Srbije radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju. Taj dokument je početkom ovog mjeseca upućen ka Predsjedništvu i mi smo urgirali da ta tačka bude uvršena u dnevni red njihove iduće sjednice”, rekao je “Glasu Srpske” Mitrović.

    On očekuje da taj dokument dobije zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

    “Nakon toga ćemo odmah pristupiti pokretanju i usaglašavanju samog memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju. Nakon toga taj dokument biće upućen u Savjet ministara pa ponovo u Predsjedništvo BiH, koje treba da donese konačnu odluku o memorandumu koji se odnosi na strateški projekat koji realizuju dvije zemlje”, pojasnio je Mitrović.

    Podsjetio je da je njihov prvobitni plan bio da dokument ne bude razmatran po dva puta na sjednicama Savjeta ministara i Predsjedništva.

    “Tražili smo da sve te ide po pojednostavljenoj ili ubrzanoj proceduri, ali to nije prihvaćeno. Strukture iz Sarajeva jednostavno nisu tako željele. Vidjećemo ishod svega. Ja za danas imam i zakazan sastanak u Trebinju sa direktorom “Aerodroma Srbije” upravo kada je riječ o realizaciji tog značajnog projekta”, kazao je Mitrović.

    Sastanku će prisustvovati i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

    “Svi ćemo zajedno analizirati dokle smo stigli i šta možemo da uradimo kada je riječ o izgradnji aerodroma u Trebinju. Ne odustajemo od toga projekta, koji ne samo da bi uticao na razvoj Hercegovine već čitave BiH”, podvukao je Ćurić za “Glas”.

    Dokument pod nazivom “Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju” između BiH i Srbije usvojio je Savjet ministara krajem marta. Takva forma dokumenta usvojena je nakon što je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković povukla saglasnost na nacrt memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju između dvije zemlje. Nedugo nakon takvog poteza Turkovićeve gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je Savjetu ministara pismo u kojem je naveo da treba obustaviti sve aktivnosti na izgradnji aerodroma u Trebinju. Iako Sarajevo opstruiše realizaciju ovog projekta u Hercegovini, Srpska nastavlja sa daljim aktivnostima u vezi sa pribavljanjem dokumentacije za izgradnju aerodroma u Trebinju.

    Povezivanje

    Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović kazala je nedavno “Glasu Srpske” da je gradnja aerodroma u Trebinju važna za povezivanje u regionu, kao i razvoj turizma i privrede u BiH.

    “Žao mi je što aerodrom još nije izgrađen, jer smo imali plan kako da to bude urađeno i završeno mnogo ranije”, navela je Mihajlovićeva.

  • Ruta preko Balkana opet vrvi od migranata

    Ruta preko Balkana opet vrvi od migranata

    Na zapadnobalkanskoj ruti je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen najveći porast broja ilegalnih migranata, navedeno je u najnovijem izvještaju Frontexa za period od januara do maja ove godine.

    Prema ovom izvještaju, u tom periodu je na zapadnobalkanskoj ruti registrovano 40.675 ilegalnih migranata, što, kako ističu, čini polovinu ukupnog broja migranata.

    U odnosu na prethodni period, kako je naglašeno, broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti povećan je za 167 odsto, a većinom se radi o migrantima iz Sirije i Avganistana.

    “Ovaj broj na zapadnom Balkanu je gotovo tri puta veći nego u istom periodu lani. Većina ljudi detektovanih na ovoj ruti su već neko vrijeme tražili način da uđu u EU”, naglašeno je u izvještaju, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    U maju je, kako je naglašeno, zabilježeno 12.088 novopristiglih migranata na zapadnobalkanskoj ruti, odnosno dvostruko više nego što je zabilježeno do tada.

    U apsolutnim brojevima na cijeloj teritoriji Evrope, kako je istaknuto, u maju je udvostručen broj migranata u odnosu na prethodni mjesec.

    Što se tiče ukupnog broja ilegalnih migranata u Evropi, kako kažu u Frontexu, u prvih pet mjeseci zabilježeno je 86.420 ilegalnih migranata, što je, kako je istaknuto, za 82 odsto više nego lani.

    Napomene radi, u ove podatke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine, koje imaju drugačiji pravni status u odnosu na kategoriju ekonomskih migranata, kako se vode ove grupe. U Frontexu kažu da je u Evropi zaključno s krajem maja registrovano oko 5,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine, koji su u EU ušli iz Ukrajine i Moldavije.

    U maju je registrovano 23.500 novopristiglih migranata na teritoriji Evrope, što je, kako je naglašeno, 75 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

    Nakon zapadnobalkanske rute, u istom periodu su bile najaktivnije rute preko centralnog i istočnog Mediterana.

    “Broj detektovanih migranata na istočnomediteranskoj ruti nastavio je da raste i dosegao je broj od 13.668 migranata u analiziranom periodu, što je 116 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Broj registrovanih migranata na Kipru značajno je porastao u poređenju s prošlom godinom, i to za 213 odsto, što znači da je na ovoj ruti registrovano dva od svaka tri ilegalna prelaska granice. Većina migranata je porijeklom iz Nigerije, Sirije i Konga”, naglasili su.

    Adnan Beganović, portparol Policije Unsko-sanskog kantona, kaže za “Nezavisne novine” da je, prema podacima Ministarstva bezbjednosti, u dva kampa na području kantona trenutno registrovano oko 500 migranata.

    Međutim, kako kaže, toplije vrijeme je dovelo do većeg kretanja migranata, koji traže način da se prebace na teritoriju Hrvatske, odnosno EU.

    “Pretežno se kreću po rubnim dijelovima gradova i opština i idu ka granici. Bitno je naglasiti da bezbjednost nije ugrožena, nemamo zabilježenih krivičnih djela niti incidenata ni kad su migranti u pitanju ni kada je u pitanju lokalna populacija u odnosu na migrante”, istakao je on.

  • Borenović osudio paljenje automobila novinarke RTRS-a

    Borenović osudio paljenje automobila novinarke RTRS-a

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović, najoštrije je osudio paljenje automobila novinarke RTRS iz Trebinja, Nataše Miljanović Zubac.
    On je poručio da očekuje da se počinioci što prije otkriju.

    “Napadi na novinare – verbalni, fizički ili uništavanje lične imovine su, nažalost, postali užasna praksa i predstavljaju atak na slobodu medija”, naveo je Borenović.

  • Počeli radovi u kampusu Univerziteta u Banjaluci

    U kampusu Univerziteta u Banjaluci počeli su radovi na utopljavanju objekta u kojem su smješteni Rektorat i Akademija umjetnosti, kao i na zgradi Filozofskog fakulteta radi poboljšanja energetske efikasnosti, u šta će biti uloženo više od dva miliona KM.
    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić istakla je da se rekonstrukcija objekata odvija u okviru projekta “Energetska efikasnost u BiH”, za šta su obezbijeđena kreditna sredstva Svjetske banke i grant sredstva koje je obezbijedilo Ministarstvo.

    “Obećali smo početak radova u junu i drago mi je da smo obećanje i ispunili. Prema ugovorima, očekujemo da budu gotovi za četiri mjeseca”, rekla je Golićeva, koja je sa ministrom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Srđanom Rajčevićem posjetila mjesto izvođenja radva u kampusu Univerziteta.

    Golićeva je navela da će za objekat u kojem su smješteni Rektorat i Akademija umjetnosti biti uloženo oko 1,3 miliona KM, a za sanaciju zgrade Filozofskog fakulteta oko 900.000 KM.

    “Čekamo još za Filozofski fakultet građevinsku dozvolu od grada Banjaluka za ugradnju lifta za lica sa invaliditetom kako bi mogli bez problema da pohađaju Fakultet”, rekla je Golićeva.

    Prema njenim riječima, do sada je zajedno sa ovim sredstvima uloženo oko 4,2 miliona KM na Univerzitet u Banjaluci, a na jesen se očekuju i nova ulaganja za sanaciju Fakulteta za fizičku kulturu od milion KM.

    Rajčević je izrazio zadovoljstvo što je Kampus postao gradilište, te da su u toku brojni projekti kojima Vlada Srpske ulaže napore da se studentima i profesorima omoguće što bolji uslovi za učenje, rad i dalji napredak.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin zahvalio je resornim ministrima i Vladi Republike Srpske na uloženim naporima u poboljšanje rada Univerziteta i realizovanje projekata.

    “Jedan od najznačajnijih je zgrada Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, a uskoro ćemo krenuti i u završetak studentskog kulturnog centra u okviru Paviljona četiri. Očekujemo i da počne gradnja centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Kampusu”, rekao je Gajanin.

    Dekani Akademije umjetnosti i Filozofskog fakulteta Dragana Purković Macan i Srđan Dušanić rekli su da i profesori i studenti sa nestrpljenjem očekuju završetak radova, koji će značajno doprinijeti da uslovi za boravak i rad budu bolji.

  • Dodik: Veoma je važno biti na Ekonomskom forumu, želim ojačati dogovore

    Veoma je važno biti na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu i čuti ljude koji su uključeni u globalna kretanja u ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH za ATV.

    On je izrazio zadovoljstvo jer prisustvuje forumu u ovom ruskom gradu, na koji delegacija iz Srpske dolazi tradicionalno.

    Dodik će sutra držati govor na zvaničnom otvaranju Foruma prilikom čega će istaći poglede i zapažanja Republike Srpske imajući u vidu aktuelnu situaciju. Osim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je planiran u petak poslijepodne, Dodik će se sutra sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovim. Nakon toga je planiran sastanak sa generalnim direktorom Gasproma.

    “Mi smo ranije, dolazeći ovdje, razgovarali o važnim pitanjima naše ekonomske saradnje. Ja želim da ojačam i naše dogovore od ranije, da obezbjedim da oni imaju podršku i u ovakvim uslovima i da vidimo koji su modaliteti da možemo da realizujemo sve te dogovore. Oni su isključivo vezani za izgradnju gasovoda, dvije elektrane na gas, dogovori oko gradnje solarnih panela”, rekao je Dodik.

    On je istakao da se svijet dosta destabilizovao i u pogledu energetske situacije i podsjetio da su mnogi energenti danas skuplji nego ranije.

    “Želim da ovdje čujemo procjene na koji način i dokle će se to kretati. Zna se da je Rusija značajan izvoznik energenata, a pored toga i jedna od najvažnijih izvoznika hrane u svijetu, prije svega pšenice. Mislim da je važno da dobijemo informacije iz prve ruke, da možemo da razmišljamo šta ćemo u toku ljeta i zime. Vjerujem da ćemo ovdje završiti dogovor vezano za gas i da ćemo imati iste cijene kao što ima Srbija. U tom pogledu, apsolutno mislim da je bilo potrebno da smo ovdje”, istakao je srpski član Predsjedništva.

    Goovoreći o pritisku na BiH da uvede sankcije Rusiji, Dodik kaže da postoje neki pokušaji na multilateralnom planu neodgovornih amabasadora koji krše Ustav i zakone BiH.

    “Rusija, samom činjenicom da je prihvatila da Sarajevu isporuči određene količine gasa po starim cijenama, razumije tu situaciju. Ja želim da to još dodatno objasnim. Republika Srpska nije spremna da bude dio sankcija prema Ruskoj Federaciji. Ovo nije sukob u koji smo mi upleteni i ne treba da imamo nikakve konsekvence. Nama je i previše činjenica da imamo probleme vezano za neizvjesnost oko snabdjevanja nafte, već sada imamo probleme oko cijena koje su povećane. Želimo da saznamo na koji način će se sukobi u Ukrajini dalje kretati, ne želimo da budemo ni na jednoj strani. Nekima to nije dovoljno, oni apriori hoće da se svrstavaju, da se jedni osuđuju, drugi hvale. Nas niko nije ni pitao kad se to počinjalo, ne treba nas piati ni sada kad to traje”, rekao je Dodik za ATV.

  • Da li se odustalo od nabavka zgrade vrijedne 98,5 miliona KM

    Da li se odustalo od nabavka zgrade vrijedne 98,5 miliona KM

    Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Savjet ministara BiH, po svemu sudeći, ne pokazuju namjeru da odustanu od kupovine zgrade za potrebe UIO u Banjaluci, vrijedne nepunih 100 miliona maraka.

    Na inicijativu poslanika PDP, Branislava Borenovića i Mire Pekić, Predstavnički dom BiH je na sjednici 15. juna 2021. usvojio Inicijativu kojom zadužuju Savjet ministara da u roku od sedam dana donese odluku kojom poništava postupak javne nabavke koji je UIO objavila za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci.

    Gotovo godinu dana kasnije, Savjet ministara BiH je na sjednici 6. juna 2022. utvrdio odgovor na tu inicijativu Predstavničkog doma. Međutim, umjesto svog stava, Savjet ministara je usvojio odgovor UIO BiH i uputio ga u Predstavnički dom.

    Sve je počelo 2007.
    U njemu nema odgovora na pitanje da li će nabavka biti poništena. Između redova, čini se da od toga neće biti ništa, jer se citira molba UIO prema nadležnim institucijama da shvate koliki je njihov značaj za finansijsku stabilnost vlasti u BiH i koliko im je potrebna poslovna zgrada. U jednoj od ranijih izjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, rekao je da ova institucija nije nadležna da UIO naredi da odustane od kupovine objekta.

    Hronološki, stvari izgledaju ovako: još 2007. UIO je raspisala javni oglas za kupovinu zemljišta u Banjaluci na kome bi gradila svoju zgradu, ali nije dostavljena nijedna ponuda. Potom je Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora UIO, 2013. godine dozvolio da Uprava raspiše tender za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci. Tada je odobreno 36 miliona KM za zgradu i još 1,9 miliona KM za opremanje. Godinu dana kasnije, UIO rapisuje javni oglas za kupovinu objekta, na koji nije stigla nijedna ponuda. Isto se desilo 2017. i 2018.

    U međuvremenu, Glavna služba za reviziju javnog sektora BiH je poručila da je potrebno utvrditi stvarne uzroke zastoja u nabavci zgrade UIO i pokušati ih riješiti. Ako to nije moguće, revizori su preporučili da se odobreni novac prebaci drugim institucijama BiH kako bi bili finansirani drugi projekti značajni za BiH.

    Pritisak javnosti
    Novi javni oglas, ko zna koji po redu, raspisan je 3. decembra 2020. i tada su propisane tražene površine poslovnog prostora: 8.500 kvadrata kancelarijskog prostora za Glavnu kacelariju UIO, te 3.500 kvadrata kacelarijskog i 3.000 metara kvadratnih tehničkog prostora za potrebe Regionalnog centra Banjaluka. Tek tada je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda. Ona se u odgovoru UIO ne navodi, ali je poznato da je zgradu u Banjaluci ponudio Grand trejd, biznismena Mile Radišića.

    Međutim, tada nastupa novi problem – ponuđena zgrada, prema procjeni vještaka, vrijedi 98,5 miliona KM sa PDV, dakle mnogo više od predviđenog budžeta. UIO je u međuvremenu od Savjeta ministara zatražila da joj bude obezbijeđen nedostajući novac kako bi zgrada konačno bila kupljena. Savjet ministara BiH se tada našao pod pritiskom javnosti i opozicije, koja je kroz Predstavnički dom BiH progurala inicijativu za obustavljanje nabavke objekta. Uz obrazloženje da nije vrijeme da se u krizna vremena zgrada plaća gotovo 100 miliona KM, navodno sve uz prethodni dogovor vlasti i biznismena.

    Ovaj put, u odgovoru na Inicijativu Predstavničkog doma, Savjet ministara BiH se „krije“ iza stava UIO, koja otvoreno poziva da joj se obezbijedi nedostajući novac.

    – Još jednom apelujemo da nadležne institucije BiH shvate značaj Uprave za indirektno oporezivanje za finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH, te molimo da se iznađe rješenje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za nabavku adekvatnog poslovnog objekta u Banjaluci – stoji u odgovoru iz UIO BiH.

  • Ujedinjena Srpska i Pokret za Bijeljinu potpisali koalicioni sporazum

    Ujedinjena Srpska i Pokret za Bijeljinu potpisali koalicioni sporazum

    Predsjednici Ujedinjene Srpske i Pokreta za Bijeljinu Nenad Stevandić i Milenko Mitrović potpisali su danas koalicioni sporazum o zajedničkom nastupu u Izbornoj jedinici šest na predstojećim opštim izborima u BiH.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da ove dvije stranke dijele iste vrijednosti, već sprovode zajedničke projekte i djeluju u istom odborničkom klubu u gradskom parlamentu u Bijeljini.

    “Mi ne želimo da gasimo druge partije i da ih preuzimamo, nego da sa njima sarađujemo, jer princip ujedinjenja nije princip osvajanja, nego dijeljenja istih vrijednosti i mišljenja”, rekao je Stevandić.

    On ističe da je princip djelovanja obe stranke da otvaraju put mlađim ljudima, a ne zatvaraju ostalima. Stevandić kaže da su u Ujedinjenoj Srpskoj ponosni na to što su zapošljavali najbolje svršene studente koji su zahvaljujući tome ostali u Republici Srpskoj.

    “Mi smo partija koja najduže sarađuje sa SNS-om u Srbiji i nadam se da smo uspješno prepisali veliki broj njihovih dobrih poteza”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da će fabrika liftova u Stanarima, gdje Ujedinjena Srpska ima vlast, “biti jedina koja će ove godine biti otvorena u Republici Srpskoj”.

    “Dakle, mi radimo i razvojnu politiku, dosljedno zastupamo interese Republike Srpske i nacionalnu politiku, smatramo da smo uvaženi članovi društva gdje pripadamo i da je to najbolja preporuka da mi ono što pričamo, to i uradimo”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da su Semberiji potrebne investicije u poljoprivredu i turizam.

    Predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske u Bijeljini Milan Trninić rekao je da sa Pokretom za Bijeljinu odlično sarađuju i već zajedno djeluju u klubu odbornika u Skupštini grada Bijeljina.

    On je precizirao da je koalicionim sporazumom planirana zajednička lista ove dvije stranke sa ukupno 14 kandidata, od kojih će dva biti iz Pokreta za Bijeljinu, a 12 iz Ujedinjene Srpske sa područja cijele Izborne jedinice šest.

    Predsjednik Pokreta za Bijeljinu Milenko Mitrović rekao je da na predstojećim izborima očekuju zajedničko osvajanje jednog poslaničkog mandata, kao i da će premašiti prethodni izborni rezultat Pokreta za Bijeljinu kada su osvojili 2.000 glasova.

    On smatra da zajedno sa Ujedinjenom Srpskom mogu napraviti dobre rezultate.

    U Bijeljini je nakon danas održana i sjednica regionalnog odbora Izborne jedinice šest.

  • Poslanici u ponedjeljak o Dodikovom zahtjevu

    Poslanici u ponedjeljak o Dodikovom zahtjevu

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, zakazana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, biće održana u ponedjeljak, 20. juna, odlučeno je na današnjoj sjednici Kolegijuma Narodne skupštine.
    Sjednica je zakazana za 11.00 časova, najavljeno je iz Narodne skupštine Srpske.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je da se parlament Srpske izjasni o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, usvojenoj bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH održanoj 8. juna.

    Dodik je ovu odluku proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    Po Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

  • Dodik: 16. jun – simbol odbrane, otpora i stradanja Srba Sarajevsko-romanijske regije

    Dodik: 16. jun – simbol odbrane, otpora i stradanja Srba Sarajevsko-romanijske regije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je 16. jun simbol otpora, odbrane i stradanja srpskog naroda na području Sarajevsko-romanijske regije u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    “Govoriti o odbrani Sarajevsko-romanijske regije ne može se govoriti samo 16. juna, jer bi to bio grijeh. Ogromna žrtva ne dozvoljava da zaboravimo junaštvo i hrabrost srpskog naroda sa područja ove regije koji je svakodnevno prolazio kroz teške i velike vojne akcije i uprkos svemu istrpjeli i odbranili svoja ognjišta i svoju teritoriju”, naglasio je Dodik u izjavi za Srnu povodom 16. juna – Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije.

    Dodik je rekao da je u presudnim trenucima za očuvanje Republike Srpske, Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske bio nosilac odbrane i otpora, čiji su pripadnici tokom cijelog rata odolijevali znatno brojnijem neprijatelju koji je nastojao da uđe na srpsku teritoriju i da je presiječe.

    O značaju i važnosti ovog datumu u novijoj srpskoj istoriji, rekao je Dodik, govori i podatak da se 16. juna odaje počast za 4.210 boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske koji su živote položili za slobodu i Republiku Srpsku.

    “Ti hrabri ljudi, srpski borci i patriote, uspjeli su odbiti 35 neprijateljskih ofanziva. Zahvaljujući njihovoj žrtvi danas imamo slobodu i mir, imamo svoj grad Istočno Sarajevo koji je postao novi dom sarajevskih Srba i svoju Republiku Srpsku koja je i dan danas stalna meta napada”, naglasio je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH poručio je da srpski narod ne može ponosno i slobodno koračati u budućnost ako ne poštuje svoju prošlost, a na to ih upozorava i podsjeća skoro svaki datum u godini.

    “Zaborav herojske sarajevsko-romanijske epopeje značio bi odricanje od prošlosti. Obilježavanjem ovako značajnih datuma ne samo da se čuva uspomena na nastradale, već se ne dozvoljava da se nad njima napravi još jedan zločin – da se njihovo stradanje zaboravi i da revizionizam pobijedi. Istorijske činjenice se vide na Vojničkom groblju Mali Zejtinlik i Spomen-crkvi Manastira Svetog velikomučenika Georgija na Ravnoj Romaniji, koji je izgrađen kao simbol otpora na ovom prostoru na čijim su zidovima uklesana imena 4.210 boraca poginulih u odbrani ove regije. Neka nam svima budu stalni podsjetnik na njihovu žrtvu i herojstvo, ali i opomena da ih zarad budućih pokoljenja nikada ne smijemo prepustiti zaboravu”, poručio je Dodik.

  • Danas na stolu HDZ-ov prijedlog izbornog zakona, na dnevnom redu i PDV

    Danas na stolu HDZ-ov prijedlog izbornog zakona, na dnevnom redu i PDV

    Sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, bit će održana danas. Razmatrat će se i dopune Zakona o PDV-u.

    Predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona su predsjedavajući Doma naroda i predsjednik HDZ-a Dragan Čović te delegati HDZ-a Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak. Riječ je o prijedlogu koji je krajem aprila u parlamentarnu proceduru uputio Čović. Njime se tretira izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata Doma naroda i izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).

    Delegati iz reda bošnjačkog naroda uložili su veto na ovaj prijedlog. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je kasnije, očitujući se po vetu, odlučio da Čovićev, odnosno HDZ-ov prijedlog nije štetan po nacionalne interese Bošnjaka.

    Predsjednik HDZ-a ističe da su ovo “ograničene” izmjene i dopune Izbornog zakona, za koje smatra da se mogu implementirati do Općih izbora. Suština je da se njima osigura da isključivo Hrvati u Bosni i Hercegovini biraju člana Predsjedništva i delegati Doma naroda iz reda hrvatskog naroda te da Parlament Bosne i Hercegovine imenuje članove CIK-a.

    Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine razmatrat će se i prijedlog dopuna Zakona o PDV-u. Predlagač dopuna je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Podrazumijeva snižavanja stope PDV-a za egzistencijalne potrepštine na pet posto te višu stopu PDV-a za luksuz – 22 posto. Zastupnički dom je ovaj prijedlog prihvatio u martu ove godine. Trenutno postoji jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto.

    Početak sjednice Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je u 11 sati.