Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pohvalio je sinergiju sa gradskim vlastima, ali je “pecnuo” Draška Stanivukovića.Hvala što ste ovdje, ali da se ne bih bavio patetikom, gradonačelnik je lijepo i saborno pričao, ali da nije gradonačelnik vjerovatno bi “visio” ovdje na ogradi ispred nas – rekao je Dodik.
Kategorija: Vijesti
-
Svečano otvoren teniski kompleks Srpska open
Pred nekoliko hiljada građana Banjaluke, te uz prisustvo predstavnika Teniskog saveza Republike Srpske, najvišeg republičkog rukovodstva na čelu sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, te uz prisustvo predstavnika Gradske uprave Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, svečano je otvoren teniski kompleks za Srpska open, a koji će se u Banjaluci održati od 16-23. aprila.
Na otvaranju je rečeno da će Banjaluka na ovaj način stati u rang sa Barselonom, Hamburgom, Marakešom i drugim gradovima koji imaju čast da organizuju ATP turnir iz serije 250.
U Banjaluku će naredne sedmice doći Vavrinka, Monfis, Rubljov, Ćorić, Lajović, Gaske i mnogi drugi, a predvođeni najboljim na planeti Novakom Đokovićem, poručeno je na otvaranju.
Bojan Vujić, predsjednik Organizacionog odbora turnira Srpska open naglasio je da mu je zadovoljstvo što može da pozdravi sve prisutne, kao i da se zahvali na uloženom trudu da se ovako nešto ostvari.
“Jako sam srećan što mogu da kažem da će ovaj kompleks biti rame uz rame sa svjetskim teniskim centrima. Igrao sam na mnogim turnirima i ovaj centar je zaista veličanstven, a sve za buduće generacije mladih tenisera i teniserki”, kazao je Vujić.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da je u ovom trenutku veličanstveno biti Banjalučanin, Srbin i građanin Republike Srpske.
“Ovdje nije bilo ničega. Tada smo imali hrabrost da zadamo cilj, imali smo vjeru i za četiri pet mjeseci doći do dvorane, ovog veličanstvenog trga, nove avenije i slobodno mogu reći nove razglednice grada, da je ovo nova razglednica Republike Srpske”, kazao je Stanivuković.
“Ovo nije samo teren niti kompleks, već simbol pobjede našeg mentaliteta nad našim navikama. Dokazali smo da možemo bolje i od Kineza, Japanaca. Ovo sve dokazuje da su republičke i lokalne vlasti po strani stavili brojne teme, i dokazali da je ovo za sve nas. Nismo se pitali kako se zoveš, već ajde da radimo. To je suština”, poručio je Stanivuković, te dodao da će preko 30 televizija prenositi ovaj turnir.
“Bićemo srce sportske Evrope, ali i svijeta”, naglasio je gradonačelnik Banjaluke.
On je izrazio uvjerenje i da će nakon turnira dvorana biti završena na zadovoljstvo svih.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je ovo uspjeh svih nas i da mu je drago što je sinergija Vlade i Grada Banjaluka dovela do ovog projekta.
“Hvala svima koji su nadzirali sve ovo, odbornicima i svim drugim da od jedne zapuštene livade dođemo do kompleksa koji je na ponos svih nas”, kazao je Dodik.
On se posebno zahvalio Novaku Đokoviću.
“On je jednom obećao da će doći ovdje i igrati i mi smo ga držali za riječ. Hvala i njegovoj porodici i agenciji koji su vjerovali u nas”, naveo je Dodik.
“Ovo nije Dodikovo, ni Stanivukovićevo, niti bilo čije, nego narodno. Banjaluka se 20 godina radi, sve je ovo novo. Mi nećemo ovdje stati. Idemo do novih pobjeda i turnira. Ali znam da će to biti teško, jer će bogati ponuditi mnogo više”.
Dodik je naveo da je dosad Vlada Srpske kroz svoje odluke dala 34 miliona KM.
Predsjednik Republike Srpske dodao je da je ovo zajednički uspjeh.
“Žao mi je jer neće svi dobiti kartu. 200.000 ljudi je tražilo. VIP loža koja je trebala biti za mene i ministre, a to je 24 mjesta ide za najbolje sportiste. A najbolji đaci, njih 30 će biti lično moji gosti na ovom turniru”,poručio je Dodik.
On je ponovio da su brojni ministri i premijeri iz zemalja okruženja tražili da dobiju karte za ovaj turnir.
-
Vipotnik izrazio solidarnost sa radnicima NP “Sutjeska”: Sistemski riješiti probleme u poslovanju
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik upoznao je danas predstavnike Štrajkačkog odbora Nacionalnog parka “Sutjeska” iz Foče o aktivnostima koje ministarstvo i Vlada Srpske preduzimaju da se odgovori na radničke zahtjeve, ali i istakao da problemi u poslovanju ove javne ustanove moraju da se riješe sistemski.
Vipotnik je izrazio solidarnost sa radnicima Nacionalnog parka “Sutjeska”.On je rekao da se ulažu maksimalni napori da se poslovanje Nacionalnog parka “Sutjeska” unaprijedi, te pozvao radnike da se uključe u izradu plana oporavka, s obzirom na to da najbolje poznaju mogućnosti koje najveći i najstariji nacionalni park u Republici Srpskoj nudi, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.
Radnici koje je na sastanku predvodio predsjednik Štrajkačkog odbora Dragomir Drakul upoznali su ministra o teškoj situaciji koja ih je primorala da svoja prava štite kroz obustavu rada.
Zaposleni u NP “Sutjeska” stupili su 22. marta u generalni štrajk, zahtijevajući isplatu neisplaćenih plata.
Predsjednik Štrajkačkog odbora Dragomir Drakul rekao je da radnici traže hitnu isplatu plata u punom iznosu za decembar 2022. godine, januar i februar 2023. godine, platu za februar 2020. godine, kao i razlike plata od 10 i 20 odsto za jun i jul 2021. godine.
-
Ruska Ambasada u BiH: Cijenimo principijelan stav rukovodstva Republike Srpske
Visoko cijenimo principijelan stav rukovodstva Republike Srpske koje se protivi implementaciji odluka na nivou BiH koje bi mogle potencijalno nanijeti štetu bilateralnim odnosima sa Rusijom, navela je u saopštenju ruska Ambasada u BiH reagujući na tvrdnje predsjednika PDP Branislava Borenovića da je BiH uvela sankcije Rusiji.
Ističu da su više puta iznosili svoj stav prema spekulacijama u vezi sa pitanjima o navodnom uvođenju antiruskih sankcija od strane BiH.
– Smatramo da su su bez neophodnog rješenja na nivou Predsjedništva BiH bilo koji koraci pojedinih diplomata i političara u tom smjeru ništavi. Stoga, činjenica “podizanja ruke” na jednoj od međunarodnih platformi, saglasnost o čemu nije bila postignuta na osnovu konsensusa tri konstitutivna naroda, u suprotnosti je sa temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne može se smatrati kao uvođenje sankcija – dodaju u saopštenju.
Podsjećaju da je Rusija otvorena za konstruktivnu saradnju s BiH na načelima pragmatizma.
– Zbog toga pozivamo naše partnere da ne slušaju neke predstavnike, čak i one visoke – naglašavaju iz ruske Ambasade, piše Glas Srpske.
-
Američka ambasada: SAD neće mirno gledati ako Dodik bude radio na potpirivanju sukoba
Ambasada SAD-a u BiH oglasila se povodom izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine navodeći kako to predstavlja antidejtonsko djelovanje koje je neodgovorno, opasno i štetno za integraciju BiH u evroatlantske institucije.
“Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ni entitet niti bilo koja druga niža administrativna jedinica nemaju pravo otcjepljenja, a Sjedinjene Države neće mirno gledati ukoliko Milorad Dodik bude radio na potpirivanju novog sukoba u Bosni i Hercegovini. Kao što to rade već trideset godina, Sjedinjene Države će stati u zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine. Retorika i prijetnje Milorada Dodika pokušaj su odvlačenja pažnje od stvarnih problema s kojima se suočavaju građani Republike Srpske: tekuće kampanje vlasti radi oduzimanja osnovnih sloboda, neuspjeha u rješavanju problema porasta cijena hrane, smještaja i transporta, te kontinuiranih nastojanja da se budućnost Republike Srpske optereti hipotekom kroz neodgovorno zaduživanje od strane vlade”, saopštili su iz ambasade.
Osvrnuli su se i na Dodikove prijetnje da će prestati sarađivati sa NATO savezom.
“Što se tiče prijetnji Milorada Dodika da će prestati sarađivati sa NATO savezom, podsjećamo ga da Zakon o odbrani iz 2005. godine obavezuje državne vlasti da provode aktivnosti potrebne za pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu. To uključuje i održavanje čvrstog partnerstva i saradnje sa NATO. Milorad Dodik nema ovlasti da jednostrano suspenduje ili mijenja ovaj ili bilo koji drugi zakon”, naveli su oni.
-
Azerbejdžanski predsjednik dolazi u BiH u pratnji čak stotinu članova delegacije
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev boraviće u četvrtak u službenoj posjeti BiH.
Azerbejdžanskom predsjedniku bit će priređen svečani doček uz vojne počasti, a predviđen je susret s članovima Predsjedništva BiH.
Kako saznaje Fena u Predsjedništvu BiH, razgovarat će se najviše o ekonomskoj saradnji, sa posebnim naglaskom na saradnju u oblasti energetike.
Predsjednik Alijev dolazi na čelu brojne delegacije, koja će brojati čak stotinjak članova.
-
U svim gradovima Srpske bilbordi povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac
U svim gradovima Republike Srpske počelo je postavljanje bilborda povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac, 23. aprila u Donjoj Gradini.
Direktor Јavne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković izjavila je da će akcija trajati 14 dana, te da je bilbord juče postavljen na graničnom prelazu Donja Gradina-Јasenovac, kao i u mnogim gradovima Srpske.
Ona je navela da je Јavna ustanova Spomen-područje Donja Gradina pokrenula ovu aktivnost, a uz saglasnost Organizacionog odbora za obilježavanje parastosa i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, kojim predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Iz Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac novinarima je potvrđeno da će parastosu i pomenu u Donjoj Gradini 23. aprila prisustvovati delegacije Republike Srpske i Srbije na najvišem nivou kao i brojni građani Srpske, posebno učenici osnovnih i srednjih škola.
Obilježavanje Dana sjećanja na jasenovačke žrtve počeće u 8.30 časova Svetom arhijerejskom liturgijom u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici.
Programom komemoracije, predviđeno je okupljanje učesnika od 9.30 do 10.00 časova u Donjoj Gradini.
Vijenci i cvijeće biće položeni u 10.00 časova u “Spomen-području Donja Gradina”, a parastos i pomen jasenovačkim žrtvama, koji uključuje srpsku, jevrejsku i romsku molitvu počeće u 10.30 časova.
Memorijalna akademija “Zavjet sjećanju” biće održana 22. aprila u Domu kulture u Kozarskoj Dubici u 19.00 časova.
-
Doboj u dugovima do guše
Doboj je jedna od pet najzaduženijih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, a gradski budžet, napumpan kreditima, dostigao je lani rekordnih 73 miliona KM.
Ipak, radnicima koji primaju plate iz gradske kase zarade kasne. Grad duguje čak i naknade odbornicima.
Koliki su ukupni krediti Grada Doboja i gdje su nestale sve te pare? Na ovo pitanje portala Srpskainfo zvaničnog odgovora nema: ni iz Gradske uprave Doboja, ni iz Ministarstva finansija RS.
– Navedena pitanja su u nadležnosti Grada Doboj, koji jedini može dati adekvatan odgovor – poručili su iz Ministarstva finansija RS.
Ministarstvo krije podatke
Ministarstvo ima ove podatke, jer daje saglasnost i na budžet i na kredite, ali ih očigledno krije. Iz dobojske Gradske uprave i kabineta gradonačelnika Borisa Jerinića nisu odgovorili na naš upit, što je već ustaljen obrazac ponašanja prema novinarima.Prema podacima do kojih je portal Srpskainfo došao iz drugih izvora, u posljednjih sedam godina budžet Doboja je udvostručen.
Godine 2016. gradska kasa je, prema podacima objavljenim na zvaničnom sajtu Grada, raspolagala sa 34,5 miliona KM, dok je na kraju prošle godine, nakon tri rebalansa, budžet iznosio oko 73 miliona KM.
Ako je suditi po ovim brojkama, Dobojlije bi trebalo da žive u blagostanju, ali ipak nije tako.
Neće novac koji ne mogu da troše kako oni hoće
Grad je prezadužen, ukupan iznos kredita dostigao je 16,5 odsto izvornih prihoda budžeta i opasno se približio granici dozvoljenog zaduživanja.– Vlast srlja u propast i parališe grad. Kad bi se sada, recimo, pojavio neki ozbiljan investitor, koji hoće da ulaže u Doboj, to se ne bi moglo ostvariti, jer je grad prezadužen i ne bi mogao da participira kreditnim garancijama, koje se u takvim slučajevima traže – kaže Olivera Nedić, jedina odbornica opozicionog PDP.
Ona podsjeća da je većina dosadašnjih kredita uzeta da bi se popeglali stari dugovi, tako da se Doboj nedavno morao dodatno zadužiti za, gradu neophodnu, rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije.
– Mogli smo proći mnogo jeftinije da smo učestvovali u IPA projektima EU. Ali, Grad je u više navrata odbio te milionske projekte, jer po njima nije moguće da vlast raspolaže novcem koji bi EU uložila u Doboj – kaže Nedićeva.
Dodaje da, osim što izbjegava ulaganja EU, vlast nemilice rasprodaje gradsku imovinu, često i u sumnjivim transakcijama, samo da bi se domogli novca.
Uprkos svemu tome mnogim Dobojlijama, koji plate primaju iz gradskog budžeta, zarade kasne mjesecima. To je potvrdio i Vedran Gligorić, odbornik, na lokalu opozicione, Socijalističke partije.
– Grad duguje čak i naknade odbornicima, i to već 14 mjeseci. Posljednju naknadu sam primio za januar 2022. Računam da mi Grad duguje oko 8.000 KM – kaže Gligorić.
Izborni budžeti
Opozicionari tvrde da se Grad uvijek zadužuje u izbornim godinama, ali da nakon izbora budžet naglo „splasne“. Gligorić, koji je već šest godina odbornik u Doboju, kaže da je to već uobičajen način „poslovanja“ i vladanja u Gradu Doboju.Tako je lani, samo na jednoj sjednici u aprilu, budžet rebalansom uvećan za 15 miliona KM, odnosno skoro za trećinu.
Tada je Skupština Grada, sa samo dva glasa protiv, odlučila da „neizmirene obaveze iz prethodnog perioda u iznosu od 13,1 miliona KM“ plati sa dva nova kredita od skoro 11 miliona, uz dodatnih 2,5 miliona KM izvornih prihoda.
Uz još malo „bildanja“ budžet je na kraju godine sa planiranih 46 miliona KM narastao na 73 miliona KM.
– U svakoj izbornoj godini oni se zaduže, pa onda taj novac, koji će, naravno, vraćati građani, nemilice dijele da bi kupili lojalnost i glasove – kaže Gligorić.
FOTO: SRNAFOTO: SRNA
Kad izbori prođu, navode odbornici opozicije, nastaje „suša“, kasne plate, socijalne pomoći, uplate doprinosa. A i budžet „izduva“, pa je tako za ovu neizbornu godinu on planiran u iznosu od 50,5 miliona KM, što je za skoro 20 miliona manje od prošlogodišnjeg budžeta po rebalansu.– Ne sumnjam da će oni u idućoj izbornoj godini opet zadužiti grad, da bi direktno ili indirektno kupovali glasove, i da će narod zaboraviti kašnjenje plata i socijalnih davanja i opet glasati za njih – kaže Gligorić.
Dodaje da je vladajućoj garnituri u Doboju bitno jedino da „drže glavu iznad vode“: da ukupna zaduženja ne pređu dozvoljeni procenat.
– Bitno im je i da ostanu na vlasti, po svaku cijenu. Ako izgube vlast, izgubiće sve, mnogi od njih čak i slobodu, jer su umiješani u kriminal i korupciju – zaključuje Gligorić.
-
Blizina EU potencijal Srpske u saradnji sa Kinom
Radovan Višković, premijer Republike Srpske rekao je da Republika Srpska svojim povoljnim geografskim položajem i resursima kojima raspolaže, ima mogućnost razvoja mnogih privrednih grana te da blizina Evropske unije omogućava da se u roku od 24 sata, kopnenim putem dostave različite vrste proizvoda u bilo koji dio EU.
On je u svom obraćanju na svečanoj ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma potrošačkih proizvoda EKSPO 2023 koji je jedan od četiri najveća sajma u Narodnoj Republici Kini rekao i da trgovina predstavlja posebnu šansu za saradnju sa Kinom u obostranom interesu.
“U saradnji sa Narodnom Republikog Kinom smo započeli mnoge projekte u energetici i infrastrukturi koji su osnova za privredni razvoj i povećanje naših ekonomskih parametara”, rekao je Višković.
Takođe, naglasio je da je opredjeljenost Vlade da detaljno prouči kineski model razvoja, te da ga prilagodi potrebama Republike Srpske.
“Republika Srpska i srpski narod su dugogodišnji i iskreni prijatelji kineskog naroda, i dio smo inicijative „Jedan pojas, jedan put“, spremni smo da zajedno radimo na razvoju ove inicijative, i da jačamo povezanost naših zemalja, kroz jačanje ekonomske saradnje”, rekao je premijer Višković, a saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.
Istakao je da politička komunikacija, infrastrukturna povezanost, slobodna trgovina, finansijska integracija, razmjena ljudskih resursa, predstavlja glavni pravac ekonomske saradnje, i trgovinske razmjene između Republike Srpske i Kine.
“Kao što je rekao predsjednik Narodne Republike Kine, Si Điping „Jedan pojas, jedan put“, predstavlja aveniju svjetlosti za zajednički razvoj, a ne privatni put. Mi učestvujemo zajedno, sarađujemo zajedno, i uživamo u rezultatima zajedno. Zajednička izgradnja inicijative „Jedan pojas, jedan put“ podstiče razvoj na obostranu korist i daje nadu za bolje sutra“, zaključio je u svom obraćanju Višković, te je pozvao kineske privrednike da posjete Republiku Srpsku.
Na sajmu učestvuje 65 zemalja iz regiona sa preko 3.300 brednodva, uključujući i 147 brendova iz Italije, zemlje počasnog gosta. Sa temom „Podijeli otvorene mogućnosti za stvaranje boljeg života“, ovogodišnji sajam se fokusira na „visokokvalitetne“ i „nove“ potrošačke proizvode.
Očekuje se da će više od 300 brendova lansirati preko 1.000 novih proizvoda tokom ovogodišnjeg sajma Ove godine ukupna izložbena površina iznosi 120.000 kvadratnih metara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodno izdanje. Samo međunarodni izložbeni dio zauzima 80.000 kvadratnih metara.
Sajam bi trebalo da traje od 10. do 15. aprila, a očekuje se da će ugostiti više od 300.000 posjetilaca.
-
Gradnja pritvora za migrante u kampu Lipa pod pritiskom Brisela?
Pause
Mute
Remaining Time -3:01
Picture-in-Picture
Fullscreen
Nije zatvor, ali jeste pritvorska jedinica. Konačno je bar malo jasnije šta se gradi u migrantskom kampu Lipa na području Bihaća. Ipak i dalje ostaje pitanje zašto su domaće vlasti ćutale o projektu čija je realizacija najavljena još u novemru. Čini se da je sve rezultat straha Evrope koja od Bosne i Hercegovine očekuje zaštitu svoje vanjske granice.Ovog ponedjeljka lokalne i kantonalne vlasti u Bihaću mirnije su nego prošlog. Nakon brojnih pritisaka neke odgovore o gradnji pritvorske jedinice na području migrantskog kampa Lipa, ipak su dobili.
„Riječ je ne o tome da se ljudi zadržavaju zbog činjenice da su eventualno optuženi ili okrivljeni za neko krivično djelo nego za vrijeme sigurnosnih provjera za one osobe za koje je potrebno takve provjere izvršiti”, kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.
O ovome su vlasti na lokalnu obaviještene nakon što je juče kamp posjetio ministar spoljnjih poslova. Posjetu realizovanu gotovo u tajnosti, šef diplomatije je iskoristio da javnosti kaže da nema razloga za brigu i da pritisak povrata migranata iz Hrvatske ne snosi samo Unsko-sanski kanton.
„Dobili smo informaciju da se to dešava da se ljudi vraćaju na Orašju na Gradišci, oni koji se iz Hrvatske po tom sporazumu o radmisiji vraćaju. Mi isto radimo sa Srbijom, radimo svoj dio posla”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.
Podaci o readmisiji lica iz trećih zemalja iz Bosne i Hercegovine u Srbiju za sada ne postoje, a vlasti u Srbiji na upit još ne odgovaraju. Ipak, rezultat Konakovićeve posjete je i to što su predstavnici vlasti na lokalu konačno imali priliku da se uvjere u ono što se u njihovoj sredini gradi.
„Riječ je o 12 kontejnera ukupno koji su postavljeni na površini od otprilike hiljadu kvadratnih metara. Radi se o 12 odvojenih pritvorskih jedinica, za 12 osoba”, dodaje gradonačelnik Bihaća.
Još uvijek nema odgovora na pitanje zašto o gradnji pritvorskih jedinica niko nije pitao lokalnu vlast koja će sada tražiti njeno izmještanje i odvajanje od kampa Lipa. Prethodnih dana intenzivno Hrvatska vraća migrante na područje Bosne i Hercegovine i u prethodnih 10 dana vraćeno ih je 559, više nego u prethodne dvije godine. Istovremeno u prostoru Lipe juče je bilo registrovano samo 290 migranata – što znači da većina čim prije ponovo pokuša da se domogne Evrope koja, tvrde aktivisti, postupa ilegalno.
„Pušbekovi su i dalje ilegalni to je status kvo i to nijedan čelnik Evropske unije, funkcioner neće reći da su pušbekovi legalni. A to što se događa ništa drugo nego pušbekovi koji su sad eto bilateralno dogovoreni i bilateralno se provode. Ja mislim da ovo vodi ka novoj katastrofi” kaže Petar Rosandić, „SOS Balkanroute“
Iako nadležni u Bosni i Hercegovini redom tvrde da Brisel na njih ne vrši pritisak u pogledu migrantske krize, činjenica je da je gradnja pritvorskih jedinica najavljena upravo od strane Evropskih zvaničnika – i to komesara za susjedstvo i proširenje koji je najavio milion maraka za gradnju u kampu Lipa.
Olivér Várhelyi, evropski komesar za proširenje je jpš 28. novembar 2022. rekao:
„Dakle potrebno nam je u ovom dijelu da osiguramo da su detencijske jedinice odnosno objekti u prihvatnom centru Lipa pod određenom kontrolom.“U kontekstu priče o pritiscima treba napomenuti i da su, prema odgovoru hrvatskog MUP-a institucije Bosne i Hercegovine od Evropske komisije upozorene na obavezu sprovođenja sporazuma o prihvatu i vraćanju osoba koje ilegalno borave na državnom području. Taj sastanak desio se u Briselu, samo nekoliko dana prije početka masovnog i organizovanog vraćanja migranata iz Hrvatske. Iako aktuelni negiraju, bivši nosioci državnih funkcija priznaju da su u prošlosti postojali pritisci.
„Tačno je to je postojalo i prije i očigledno postoji i sada da Bosna i Hercegovina ponese, kako oni kažu, svoj dio tereta. Mi imamo tu jednu specifičnu situaciju jer najčešće sav taj teret završi na nekoliok područja, evo u ovom slučaju to je USK” dodao je Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH.
Pred kojim je ove sedmice, prema ranijim najavama kantonalnih vlasti, povratak još 500 migranata iz Hrvatske. Istovremeno, očekuje se i dolazak šefa Evropske delegacije o kojeg lokalne vlasti i građani, iako mirniji nego prošle sedmice, i dalje očekuju odgovore.