VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Dodik: Dogovoreno da ljekari dolaze na specijalizaciju u Sankt Peterburg

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je danas na sastanku sa gubernatorom Sankt Peterburga Aleksandrom Beglovom dogovoreno i da ljekari iz Republike Srpske dolaze na specijalizacije u ovaj grad.

    “U ovom vremenu, a i još i ranije, kada je trajala pandemija virusa korona, imali smo ovdje razumjevanje i adresu koju smo mogli da pozovemo da nam pomognu. Oni su slali svoje ljekare u Univerzitetski klinički centar /Republike Srpske/”, rekao je Dodik za ATV.

    On je naglasio da ga raduje i to što će Srpska svoje najbolje maturante iz cijele Republike slati da upoznaju ovj grad i podneblje.

    Dodik je naveo i da je razgovarano i o ekonomskim temama.

    “Nama je važno da imamo razumijevanje u vezi sa energentima i to što oni stoje na tome da nam pomognu u svemu, da u tome nema nikakvih zastoja”, naveo je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i gubernator Sankt Peterburga Aleksandar Beglov dogovorili su danas da bude organizovan zajednički forum Republike Srpske i Sankt Peterburga o nastavku saradnje.

  • Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh Porfirije stigao u Eparhiju bihaćko-petrovačku

    Patrijarh srpski Porfirije stigao je danas u posjetu Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.

    Patrijarha su ispred Hrama Svetog Save u Mrkonjić Gradu, dočekali brojni vjernici.

    Dočeku patrijarha prisustvuju i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Јoanikije, episkopi vranjski Pahomije, mileševski Atanasije, gornjokarlovački Gerasim, bujenosaireski i južnocentralnoamerički Kirilo i mohački Damaskin.

    Prisutni su i načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević i načelnici susjednih opština.

    Patrijarh Porfirije je stigao na poziv vladike bihaćko–petrovačkog i rmanjskog Sergija, da se pomoli za pravoslavne vjernike i da ih blagoslovi.

    Patrijarh Porforije u Hramu Svetog Save služiće liturgiju.

    Sutra će služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Glogovac u Šipovu, gdje će biti održan i Јanjski sabor.

  • Tegeltija: Trasova uvijek na strani jedne politike u BiH

    Tegeltija: Trasova uvijek na strani jedne politike u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je danas da su istupi ministra inostranih poslova Velike Britanije Liz Tras apsolutno jednostrani i njima samo bespotrebno pokušava BiH da uvuče u sukob u Ukrajini.

    • Sa takvim stavovima nastupala je i prilikom nedavne posjete BiH i svi su bili svjedoci da su te njene izjave izazvale brojne reakcije, uglavnom negativne – izjavio je Tegeltija Srni povodom pisma Trasove koje su objavili mediji.

    On je istakao da, s obzirom na to da nije primio pismo Trasove, teško može da ga komentariše, ali da će, kada dobije to pismo putem Ministarstva inostranih poslova, tada i odgovoriti na njega.

    • Nažalost, nastavlja se praksa da diplomatska pošta, koja je upućena srpskim predstavnicima u Sarajevu, bude dostupna prvo svima u Sarajevu, uključujući i medije, pa tek onda onima kojima je upućena. Na osnovu onoga što sam uspio pročitati u medijima, u pismu Trasove nema ništa novo. Svi njeni istupi su apsolutno jednostrani i uvijek se svrsta samo na stranu jedne politike u BiH – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je napomenuo da se u jednoj stvari slaže sa britanskom ministarkom i to onda kada kaže da ljudi imaju pravo da odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti.

    • I ja se zalažem za pravo da građani BiH sami odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti, a da im to niko ne nameće izvana, pa ni ministarka Tras. Iako su mi njeni stavovi neprihvatljivi, to me neće spriječiti da posvećeno radim na unapređenju bilateralnih odnosa između Velike Britanije i BiH, pogotove ekonomski, jer je to u interesu građana obje zemlje – istakao je Tegeltija.

    Mediji prenose da je Trasova, koja je nedavno boravila u BiH, prije nekoliko dana poslala pismo Tegeltiji u kojem je navela da Velika Britanija očekuje da BiH “poštuje svoje međunarodne obaveze, uključujući pridržavanja odredbi Povelje UN, nametanju sankcija Rusiji i nastavku suprotstavljanja ruskoj povredi međunarodnog prava”.

  • Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Dodik: Uvjerio sam se da Rusija ne napušta prijatelje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da Rusija ne napušta svoje prijatelje i da se u to ponovo uvjerio nakon razgovora s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

    “Svi naši projekti koji su ranije dogovoreni se nastavljaju, a cijene gasa ostaju iste do kraja godine, od čega će najviše koristi imati ljudi u Srpskoj i u FBiH”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    On je naveo da je Putin još jednom izrazio punu podršku Dejtonskom sporazumu i pokazao svoj principijelan stav, za razliku od mnogih sa Zapada koji bi na lažima htjeli da legalizuju kršenje Ustava i koji bi rado srušili Dejtonski sporazum.

    “Ponovio sam da Srpska neće i ne može odustati od svojih prava, da se zalažemo za poštovanje Ustava i izvorni Dejtonski sporazum. Čuvamo poziciju Srpske i tražimo ono što nam pripada po Ustavu”, prenio je Dodik.

    On je dodao da je ponovio da BiH može opstati samo kao zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    “Veoma sam zahvalan predsjedniku Putinu što razumije složene odnose u BiH i raduje me da Rusija zna da u Republici Srpskoj ima iskrenog prijatelja i da nikada nećemo dozvoliti da se uvedu sankcije”, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da Rusija ostaje bitan faktor odlučivanja u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Naš prijedlog njima je da podrže nastavak misije ‘Altea’. Naglasio sam da dolazak njemačkih vojnika nećemo podržati i da to vidimo kao pokušaj da se silom nameću politička rješenja”, ukazao je Dodik.

    On je dodao da je ponovo obavijestio Putina da onaj koji se predstavlja kao visoki predstavnik nema mandat.

    “Već u septembru imamo novi sastanak da bismo vidjeli kako teku dogovoreni projekti. Izgradnja gasovoda i dvije gasne elektrane su prioritet i nećemo dozvoliti nikakve blokade”, naglasio je Dodik.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom sastanka sa Dodikom da cijeni principijelan stav Republike Srpske o neuvođenju sankcija Rusiji i potvrdio da će saradnja biti razvijana, saopšteno je iz Kremlja.

  • BiH izvezla naoružanje “teško” 70 miliona KM

    BiH izvezla naoružanje “teško” 70 miliona KM

    Izvoz oružja i municije iz BiH ide uzlaznom putanjom, pa je samo za pet mjeseci ove godine prema inostranstvu transportovano skoro dva miliona kilograma te vojne opreme, u vrijednosti većoj od 70 miliona maraka.

    Da plasman naoružanja raste, potvrđuju i uporedni podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    “Za pet mjeseci prošle godine izvezeno je 1,69 miliona kilograma naoružanja i municije, za koje je izdvojeno 65,47 miliona maraka”, kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

    Prema statističkim podacima, najviše naoružanja u ovoj godini iz BiH završilo je u Saudijskoj Arabiji, SAD, Egiptu, te Njemačkoj, Austriji, Italiji, Holandiji, Turskoj, Češkoj, ali i Srbiji.

    Kada je riječ o uvozu vojne opreme na domaće tržište, tu su brojke neznatne u odnosu na izvoz, jer je za pet mjeseci na domaće tržište stiglo svega 117.937 kilograma naoružanje i municije u vrijednosti od 6,10 miliona maraka. Podaci za isti period lani pokazuju da uvezene količine imaju trend blagog pada, ali da je vrijednost nešto veća.

    Direktor Tehničkog remonta Bratunac (TRB) Slavenko Ristić ističe da povećan plasman naoružanja i municije iz BiH odslikava samo dešavanja u svijetu zbog sukoba u Ukrajini.

    “Ti podaci su logični. U obzir treba uzeti ono što se dešava u Ukrajini i na neki način svi se spremaju za rat. Ljudi se plaše jedni drugih. Evropska zajednica nema jasno definisanu politiku. Pored toga, sve članice Evropske unije intenzivno pokušavaju da dođu do vojne opreme, naoružanja i drugih sredstava. Sve to se odražava i na namjensku industriju BiH, Srbije i zemalja u regionu”, kazao je “Glasu Srpske” Ristić.

    Naglasio je da oni kao kompanija nemaju poseban rast proizvodnje, te da su orijentisani prema tržištima Bliskog istoka i Afrike.

    Ristić navodi da u ovoj situaciji koja pogađa svijet nastoje da budu nepristrasni.

    “Ne dolijevamo ulje na vatru koja zahvata evropsku zajednicu. S druge strane, kao privrednika me raduje svaki uspjeh domaće namjenske industrije”, dodao je Ristić.

    Prema njegovim prognozama, trend rasta plasmana naoružanja i municije iz BiH biće nastavljen.

    “Očekuju se ugovori i potražnja za vojnom opremom sa svih strana”, naveo je Ristić i dodao da vlada i velika potražnja za vojnim uniformama, te obućom i svim drugim proizvodima iz namjenske industrije.

    “To je odraz svih političkih dešavanja u svijetu”, zaključio je Ristić.

    Fabrika u Banjaluci
    Preduzeće TRB je u jesen prošle godine, zajedno sa zvaničnicima Srpske, najavilo da će graditi fabriku u Banjaluci ili njenoj okolini.

    Plan je bio da gradnja fabrike počne krajem prošle godine, ali to se nije desilo.

    “Riječ je o projektu gradnje fabrike koja bi proizvodila sitnu municiju. Lokacija za fabriku još nije potvrđena. Ostajemo posvećeni tom projektu. Formirali smo kompanije ‘Pentagon’ i ‘TRB Republika’, koje treba da realizuju tu investiciju. Smatram da ćemo u ovoj godini zajedno sa Vladom RS naći snage i mogućnosti, u odnosu na sve otežavajuće okolnosti koje su nas snašle, da napravimo fabriku koja bi trebalo da zaposli od 200 do 300 ljudi”, naveo je Ristić.

  • Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koje finansiraju rad OHR-a, odbile su zahtjev Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da se njegovoj kancelariji poveća budžet.
    Kako pišu “Nezavisne novine”, budžet ostaje na prošlogodišnjem nivou, s tim da je obećano da će zemlje finansijeri naći načina da nađu zamjenu za 1,2 odsto, koliko je iznosio doprinos Ruske Federacije, a koji je ona od februara ove godine i zvanično prestala da plaća.

    U OHR-u su “Nezavisnim novinama” samo rekli da će naredni budžet komentarisati nakon isteka postojećeg, a koji ističe krajem mjeseca. Prema informacijama koje smo dobili, budžet OHR-a će od 1. jula ove godine do 31. juna naredne godine na papiru iznositi 5.327.627 evra, a ostaje da se vidi hoće li OHR dobiti oko 70.000 evra, koliko će faliti zbog nedostajućeg ruskog doprinosa.

    Prema podacima koji su objavljeni na stranici OHR-a, ovogodišnji budžet finansira EU u iznosu od 2.540.212 evra, SAD u iznosu od 1.172.077 evra, Japan u iznosu od 532.762 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo u iznosu od 356.418 evra, Kanada u iznosu od 159.828 evra, Organizacija islamske konferencije 133.190 evra, dok ostali manji donatori doprinose sa ukupno 367.606 evra.

    Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, povećanje budžeta za svoju kancelariju zatražio je i prije mjesec dana od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom predstavljanja njegovog redovnog godišnjeg izvještaja.

    U svom obraćanju Šmit je podsjetio da je njegov budžet zamrznut još od 2017. godine, a da je neplaćanje Rusije samo dodatno pojačalo potrebu da se budžet poveća.

    “Termin ‘zamrznuti budžet’ ne daje tačnu sliku zato što on ne podrazumijeva godišnje troškove koji se stalno povećavaju, a to smanjuje naše ukupne prihode svake godine. Osim toga, imamo problem onih koji ne uplaćuju sredstva i donatora koji su smanjili svoje doprinose. Kao rezultat toga, operativni budžet u poređenju s prošlom godinom manji je za sedam odsto”, rekao je Šmit.

    On je upozorio da zbog trenutne dinamike u BiH i izazova koji predstoje mora zadržati potrebne kapacitete za obavljanje svog posla.

    “Da bismo to mogli, resursi moraju biti dovoljni za ostvarivanje mandata, a organizacija mora imati i političku i finansijsku podršku. Osnova za ispravno procjenjivanje budućih potreba OHR-a moraju biti političke namjere u budućnosti. Da bi organizacija mogla ostvariti ciljeve, trebalo bi razmisliti o privremenom povećavanju budžeta”, rekao je Šmit.

    I u posljednjem obraćanju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka traženo je da se sredstva OHR-u povećaju, ali ni tada za to nije bilo sluha.

    Incko je u izvještaju koji je podnio u maju prošle godine, dva mjeseca prije napuštanja funkcije, podsjetio da je OHR 2002. godine imao budžet od 25 miliona evra, da je u Kancelariji tada radilo 700 ljudi, a da je njegov trenutni budžet 5,3 miliona evra, sa samo 89 članova osoblja.

    “Za vrijeme mog mandata, budžet OHR-a je manji za 53 odsto, a broj osoblja je smanjen za 58 odsto. Iako smo bili suočeni s tolikim redukcijama, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako je budžet bio smanjivan tokom godina, postajalo je sve teže dalje smanjivati troškove bez ugrožavanja ekspertiza i kapaciteta od suštinske važnosti. Imajući u vidu brojne izazove, OHR mora zadržati efektivan kapacitet da reaguje na rizike za stabilnost i pomogne postizanje napretka”, rekao je tada Incko.

    I u svojim prethodnim izvještajima Incko je ukazivao na ove probleme, ali među članicama Savjeta bezbjednosti i Savjeta za sprovođenje mira očigledno nije bilo sluha za ove probleme.

    SAD pružaju punu podršku OHR-u
    Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i član Savjeta za provođenje mira, SAD naglašavaju ključnu ulogu i puni mandat visokog predstavnika u pružanju podrške implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, kažu za “Nezavisne novine” u Ambasadi SAD u BiH.

    SAD, kako ističu, pružaju visokom predstavniku punu podršku za ispunjenje agende 5+2 potrebne za okončanje međunarodne supervizije.
    “Kao podrška ovom cilju, SAD ostaju najveći bilateralni finansijer narednog budžeta OHR-a”, istakli su oni.

    Finansijeri budžeta
    EU 2.540.212 evra
    SAD 1.172.077 evra
    Japan 532.762 evra
    UK 356.418 evra
    Kanada 159.828 evra
    OIC 133.190 evra
    Ostali 367.606 evra
    Manjak (ruski doprinos) 70.000 evra
    Ukupno 5.327.627 evra

  • Dodik nakon sastanka s Putinom: Razgovor o važnim političkim i ekonomskim pitanjima

    Dodik nakon sastanka s Putinom: Razgovor o važnim političkim i ekonomskim pitanjima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je, nakon sastanka s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, da su razgovarali o važnim i ekonomskim i političkim pitanjima.

    Dodik je rekao da je s Putinom bilo riječi o Dejtonskom sporazumu, ali i o Kristijanu Šmitu koji se, kako kaže, nelegalno predstavlja kao visoki predstavnik.

    “Razgovor je bio prijateljski oko važnih tema koje su i ranije bile u našem fokusu. Prije svega političkih… Oko Dejtonskog sporazuma, uloge Rusije, koja je garant Dejtonskog sporazuma, uloge takozvanog visokog predstavnika. Ja sam ponovo obavijestio predsjednika Putina da on nema odluku SB UN, a da se predstavlja, i da je čak pokušava i već donosi neke odluke za koja pokušava da upotrebljava bonska ovlaštenja”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je u Sankt Peterburgu potvđeno opredijeljenje da se zajedno gradi gasovod i dvije gasne elektrane kod Prijedora i Banjaluke, koji će omogućiti značajan konzum. Dodik i Putin su razgovarali i o rusko-srpskom hramu koji se gradi u Banajluci, kao i o dobroj saradnji u oblasti medicine.

    „Putin zadražava fokus na važnim pitanjima. Rusija nastavlja da vodi svoju autentičnu politiku, ne žele da izgube fokus koji je važan za njihovu državu u naciju. Obavijestio sam ga o sankcijama koje se uvode meni i nekim drugim ljudima“, rekao je Dodik.

    Naglasio je da je Putina obavijestio i o izborima koji se u oktobru održavaju u BiH. Kaže da će u septembru ponovo doći u Rusiju, tako da će to biti prilika da nastave razgovor.

    Dodik je rekao da se o svim važnim projektima može govoriti uprkos složenoj geopolitičkoj situaciji, jer je Putin rekao da je ruska finansijska situacija stabilna.

    „Sam Putin je rekao da je njihova ekonomska i finansijska situacija stabilna i da nastavljaju sa putem stabilizacije svoje ekonomije. Njihova poslovna ekonomska orijentacija ide ka tome da njihova privreda dodatno jača, da ne bude zavisna od nekih drugih tokova. I meni je rečeno da uopšte ne dolazi u pitanje taj projekat gasovada. Sada je stvar na nama, da obezbijedimo ugovor između BiH i Srbije, vjerujem da ćemo to brzo učiniti“, rekao je Dodik.

    On je rekao da Rusi dobro razumiju situaciju na Balkanu.

    „Sankcije koje bi im BiH uvela bi bile manje od najmanjeg komarca na svijetu. Ali radi se o principu. U tom pogledu potpuno je besmisleno garantu svog postojanja uvoditi sankcije“, istakao je Dodik.

  • Stevandić: Usaglašeni kandidati za Izbornu jedinicu jedan i tri

    Stevandić: Usaglašeni kandidati za Izbornu jedinicu jedan i tri

    Ujedinjena Srpska usaglasila je kandidate za predstojeće opšte izbore u BiH za Izbornu jedinicu jedan za Parlamentarnu skupštinu BiH i za Izbornu jedinicu tri za Narodnu skupštinu Republike Srpske, izjavio je Srni predsjednik ove stranke Nenad Stevandić.

    “Kandidati će biti predstavljeni 26. juna u Gradišci. Atmosfera u Šipovu bila je sjajna. Došlo je više ljudi nego što smo pozvali”, rekao je Stevandić nakon sjednice Regionalnog odbora partije u Šipovu

  • Dodik ponovio da BiH neće uvesti sankcije Rusiji

    Dodik ponovio da BiH neće uvesti sankcije Rusiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da BiH nije i neće uvesti sankcije Rusiji jer bi to bio “pravi apsurd i apsolutno nezamisliv presedan u svijetu”, budući da je Rusija garant implementacije Dejtonskog sporazuma.
    Dodik je rekao za RIA “Novosti” da je za uvođenje sankcija potreban konsenzus u rukovodstvu zemlje, a Republika Srpska se protivi sankcijama.

    “BiH nije uvela sankcije Rusiji. Ova odluka treba da bude donijeta na nivou Predsjedništva BiH, koji se sastoji od tri člana, od kojih sam jedan ja. A da bi se donijela odluka, mora da postoji konsenzus, odluka mora da se donese jednoglasno, što se neće desiti”, istakao je Dodik.

    On je dodao da je Republika Srpska, čiji je on predstavnik, protiv uvođenja sankcija Rusiji, tako da one neće biti uvedene.

    On je napomenuo da “na formalno-pravnom nivou sankcije Rusiji nisu usvojene, a to što neki govore o tome ne znači da je to zapravo tako”.

  • Dodik o ratu u Ukrajini “Zapad želi da pobijedi Rusiju bez aktivnog vojnog učestvovanja”

    Dodik o ratu u Ukrajini “Zapad želi da pobijedi Rusiju bez aktivnog vojnog učestvovanja”

    Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se stiče utisak da u sukobu u Ukrajini Zapad želi da pobijedi Rusiju, a da pritom ne učestvuje aktivno u neprijateljstvima, već samo isporučuje oružje u Kijev.

    Dakle, nikome se ne žuri sa dogovorima. Kao da očekuju da se to pitanje riješi vojno. Vjerovatno Zapad pokušava da pronađe načine da ostvari pobjedu nad Rusijom. Ali, kao i svaki rat, i ovaj sukob donosi, prije svega, stradanja i žrtve među stanovništvom. Zapad je jednom, iz humanitarnih razloga, već bombardovao Srbe. A sada se i oružje Ukrajini isporučuje u navodno humanitarne svrhe, istovremeno, dovodeći samu Ukrajinu u bezizlaznu situaciju – konstatovao je Dodik.

    On je ocijenio da je Zapad ignorisao strahove i zabrinutost o kojima je Rusija više puta govorila, o opravdanom strahu od približavanja vojne infrastrukture njenim granicama, te je tako svijet došao do sukoba u Ukrajini.

    – Vjerovatno je neko na Zapadu želio ovaj sukob Moskve i Kijeva. Istovremeno, najviše zabrinjava činjenica da trenutno nema dijaloga između zaraćenih strana – rekao je Dodik u intervjuu za rusku “Izvestiju” tokom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    On je naveo da razumije razloge koji su naveli Rusiju da prizna nezavisnosti Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike, te podsjetio na Republiku Srpsku Krajinu.

    Nekada je na teritoriji Hrvatske postojala Republika Srpska Krajina. Na potpuno isti način pod pritiskom Zapada, snagama i rukama Hrvata, ovaj entitet je prestao da postoji. I što je najgore, to je očišćeno po etničkim linijama. Pretpostavljamo da je isto planirano i za DNR i LNR. I sa ove tačke gledišta, razumijemo trenutnu situaciju. Što se tiče naših procjena, jasno vidimo da od 2014. godine u ovim republikama stradaju lokalni ljudi i zato ćemo podržati svako rješenje koje će dovesti do mira na ovim teritorijama – poručio je Dodik.

    On je podsjetio da u BiH postoji zakon koji zabranjuje njenim građanima učešće u međunarodnim vojnim sukobima, te dodao da zatvor očekuje državljane BiH koji se vrate u zemlju nakon učešća u sukobu u Ukrajini.

    – Takve mjere su preduzete protiv onih koji su učestvovali u sukobu u Siriji. Stoga pretpostavljam da u ovom slučaju ne bi trebalo da bude promjena u ovom postupku. Vidjeli smo, svakako, da je mnogo različitih strana uključeno u rusko-ukrajinski sukob, a posebno smo to vidjeli u bitkama za Mariupolj – istakao je Dodik.

    On smatra apsurdnim da BiH uvede sankcije Rusiji, koja je garant Dejtonskog sporazuma, a koji je sam temelj i garant postojanja cijele BiH, ističući da je svijet pun apsurda.

    – Hrvatsko-muslimanski dio BiH pokušava da bude solidaran sa Zapadom. Ali EU nije uvijek u pravu i ne treba uvijek biti solidaran sa njom. Ne smijemo zaboraviti da su svojevremeno uvedene i sankcije Srbima. Stoga smo veoma dobro osjetili stav Zapada. Osim toga, Rusija je kroz istoriju podržavala Srbe – rekao je Dodik.

    On je rekao da će sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom razgovarati o aktuelnim dešavanjima u vezi sa Ukrajinom, jer je to važna politička tema i da će mu biti važno da od njega, kao od prijatelja, čuje mišljenje i viziju ove situacije.

    Dodik je dodao da će sa Putinom razgovarati i o primjeni Dejtonskog sporazuma, čiji je Rusija garant, a time ima i dužnosti i prava, kao i o ekonomiji, posebno o izgradnji gasovoda /krak Balkanskog toka/, za šta je Republika Srpska već završila sve pripremne faze, ali je situacija u vezi sa Ukrajinom usporila realizaciju ovog projekta.

    On je istakao da je ovo najvažniji energetski projekat za Republiku Srpsku, jer u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske, ne postoji gasovod.

    – Planirani sastanak biće nastavak naših kontinuiranih međusobnih odnosa. I veoma sam srećan zbog toga, jer će se to odvijati u tako teškim uslovima na međunarodnoj areni. Zanima me stav predsjednika Vladimira Putina na aktuelna dešavanja. Naravno, nastavićemo da razgovaramo o svim pitanjima naše bilateralne saradnje – rekao je Dodik.

    Govoreći o BiH, Dodik je naglasio da je politika Republike Srpske apsolutno protiv ulaska BiH u NATO, ali da nije protiv ulaska u EU iako taj proces treba da se odvija pod uslovima prihvatljivim za Srpsku.

    – U našem regionu je entuzijazam za ulazak u EU prilično slab. Apsolutno nije na nivou na kome je bio, na primjer, prije 10 godina. Sve će u velikoj mjeri zavisiti od toga kako se Evropa razvija, da li će to biti podložno američkoj politici – rekao je Dodik.

    On je naveo da mnogi analitičari BiH ocjenjuju kao neuspješnu i izgubljenu zemlju, jer unutar nje nema okvira koji bi to podržao, te da Zapad već 25 godina modelira viziju ove zemlje.

    – Međutim, njihova politika nema rezultata. A mi smo kao država pod stalnim pritiskom, jer projekti koji se projektuju na nas jednostavno su nepodesni za naše funkcionisanje. Što se Republike Srpske tiče, uvijek ćemo biti za slovo Dejtona i za implementaciju ovog sporazuma. Ali, nažalost, to više nije slovo, već duh – istakao je Dodik.

    Upitan da li planira da učestvuje na predstojećim opštim izborima u BiH, Dodik je rekao da, prije svega, planira pobjedu.