Kategorija: Vijesti

  • Prebrojani svi glasovi: SNSD-ov načelnik opštine Višegrad ipak opozvan

    Prebrojani svi glasovi: SNSD-ov načelnik opštine Višegrad ipak opozvan

    Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević (SNSD) opozvan je na referendumu koji je organizovan prije dvije sedmice.

    Prema rezultatima brojanja pristiglih glasačkih listića putem pošte na referendum za opoziv načelnika opštine Višegrad Mladena Đurevića (SNSD) koji je održan 12. juna ove godine od ukupnog broja pristiglih glasova, za opoziv je glasalo 148, a protiv opoziva 72 glasača.
    Ovo su saopštili članovi Opštinske izborne komisije koji su uz prisustvo posmatrača stranaka utvrdili da su pristigla 222 ispravna listića, a dva su izbačena kao neoznačena.

    Predsjednica Komisije za provođenje postupka opoziva načelnika općine Snežana Nešković podsjetila je da je ukupno 5.730 birača glasalo na referendumu za opoziv, da je od toga 116 bilo nevažećih listića, a ukupan broj važećih 5.614. Za opoziv Đurevića glasalo je 2.876 glasača, a protiv opoziva 2.738.


    Ističe i žalbeni rok od 24 sata, a komisija će pristigle žalbe razmatrati odmah, dok će skupštini ove opštine već početkom naredne sedmice podnijeti izvještaj o provedenom referendumu za opoziv načelnika.

    Predsjednik SO Višegrad Muamer Sofović (NIP) najavio je da će sjednicu zakazati najkasnije do 7. jula ove godine kako bi kompletan izvještaj o provedenom referendumu bio proslijeđen Republičkoj izbornoj komisiji na provjeru. Proceduralno, izvještaj o provedenom referendumu za opoziv se dalje prosljeđuje Centralnoj izbornoj komisiji koja daje konačnu riječ i donosi odluku o oduzimanju mandata načelniku i raspisivanju novih izbora za načelnika općine.

    U Višegradu očekuju da će kompletna procedura biti okončana za mjesec dana.

  • Zemljotres u BiH, osjetio se u Banjaluci

    Zemljotres u BiH, osjetio se u Banjaluci

    U Republici Srpskoj se jutros oko 9 sati osjetio zemljotres.

    Epicentar je prema prvim informacijama bio između Banjaluke i Prijedora.

    Kako se navodi na sajtu EMSC, epicentar je zabilježen 24 kilometra sjeverozapadno od Banjaluke na dubini od jednog kilometra.

    Potres je prema prvim informacijama bio 2,4 stepena po Rihteru.

  • “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da će dvodnevni samit u Briselu teško BiH donijeti išto novo, koji je fokusiran na dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
    “Male su šanse da bude prihvaćena inicijativa Slovenije da se BiH bez odlaganja, dodjeli status kandidata. Slovenačku inicijativu podržavaju Mađarska, Poljska i Hrvatska, a protiv dodjele kandidatskog statusa su Njemačka, Francuska i Holandija. BiH treba razumijevanje i pomoć”, navela je Majkić u izjavi Srni.

    Briselska administracija, prema njenim riječima, ne prepoznaje složenost problema, a još manje može u tome pomoći.

    “Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti”, navela je Majkićeva.

    Ona je ukazala da je Evropa godinama činila greške u BiH za koju nije snosila nikakvu odgovornost, a sada ih bezobrazno za BiH i fakturiše.

  • Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović učestvovao je danas na Samitu EU – zapadni Balkan, gdje je razgovarao pojedinačno sa šefovima država i vlada članica EU i zvaničnicima evropskih institucija, tražeći podršku za BiH.

    On je u Briselu razgovarao sa kancelarom NJemačke Olafom Šolcom, premijerom Holandije Markom Ruteom, austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, portugalskim premijerom Antoniom Kostom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, premijerom Češke Petrom Fijalom, predsjednikom Evropske narodne stranke Manfredom Veberom, sapšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Evropski savjet danas i sutra će imati sjednicu na kojoj će donijeti odluke o evropskom putu zapadnog Balkana i BiH.

  • Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Ovo su važni, ujedno i teški sastanci, ali mi smo stava da sa svima treba razgovarati, čak i onda kada se po nekim pitanjima ne slažemo sa sagovornikom, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a nakon sastanka sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Ona je istakla da je Šmit realnost u BiH i da iza njega stoje ozbiljne zemlje.

    “Neko ga može zvati ovako ili onako, ja ga zovem ‘gospodin Šmit’. U zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, koje su potpisale sve parlamentarne stranke, a za koje sam i ja glasala se konstatuje da ‘visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom’, ali u ovom zaključku nigdje ne piše da sa g. Šmitom ne treba razgovarati” rekla je Trivićeva.

    Rekla je da je osnovna tema razgovora bila budućnost, te istakla da su za budućnost najvažnije unutrašnje snage, politički predstavnici u BiH, koji za budućnost imaju najveću odgovornost, koja ne može biti na nekome sa strane.

    “Iznijeli smo stav u vezi ustavne pozicije Republike Srpske, da su direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, entitetsko glasanje, Dom naroda, donošenje odluka u Predsjedništvu konsenzusom, način glasanja u Savjetu ministara koje znači da bez srpskih glasova nema odlučivanja, naše crvene linije ispod kojih nikada nećemo ići”, rekla je Trivićeva.

  • Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović apsolutno je u pravu kada osporava legitimitet Kristijana Šmita, koji je nelegalno došao u BiH i predstavlja se kao visoki predstavnik, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je Hrvatska garant Dejtonskog sporazuma, samim tim i Aneksa 10, kojim je predviđeno imenovanje visokog predstavnika.

    “Kakva je to drskost da neimenovano lice, bez legitimiteta, na odgovornost poziva šefa države garanta sporazuma kojim je institucija visokog predstavnika uvedena u BiH. Zoran Milanović je legalno izabran predsjednik Hrvatske i nije valjda da Šmit misli da će ga ućutkati pismima?! Previše je svjedoka njegovog nelegalnog dolaska da bi on toliko pisama uspio poslati. Ono što je ipak vrijedno u ovom slučaju jeste da je Kristijan Šmit čuo za Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, objavio je Dodik na Twitteru.

  • Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Ured Christiana Schmidta poslao je juče diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u Sarajevu zbog izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića.

    Milanović je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalno izabran na poziciju visokog predstavnika, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Schmidt se, kako prenosi Jutarnji list, u protestnoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definiše i pozicija visokog predstavnika.

    “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u protestnoj noti hrvatskoj ambasadi u BiH.

    Podsjećamo, Milanović je više puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon u BiH.

    Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Savjet bezbjednosti, pa ga Savjet za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nije jednoglasno imenovao. S druge strane, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

  • Šmit u posjeti PDP-u

    Šmit u posjeti PDP-u

    Kristijan Šmit posjetio je Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH gdje se sastao sa PDP-ovim direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.

    Nakon sastanka sa Zolakom, Šmit se u prostorijama PDP-a sastao sa narodnim poslanikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Jelenom Trivić.

    Šmit se po drugi put sastaje u Banjaluci sa članovima PDP-a. Prethodno ga je ugostio gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    Na Samitu zapadni Balkan – EU nije bilo dobrih odluka za zapadni Balkan, ali je rasprava bila korisna i to nikad ne bih potcenio, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na pres konferenciji nakon samita.

    “Severna Makedonija i Albanija nisu dobile datum početka pregovora. Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju. BiH nije dobila kandidaturu. Srbija je bila jako kritikovana zbog neuvođenja sankcija”, rekao je Vučić.

    On, Edi Rama, premijer Albanije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije su rekli da su dobili prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske da stvore političku uniju između EU i zemalja iz susjedstva, i istakli da im je prijedlog prihvatljiv, ali ne kao zamjena za EU.

    Kovačevski je rekao da njegova zemlja traži od EU da uvaži identitet makedonskog naroda i da ne dozvoli da se to pitanje koristi od strane Bugarske ili drugih zemalja.

    Rama je sugerisao da je Makronov prijedlog zamjena za punopravno članstvo, te je istakao da je i to za njega prihvatljivo.

    “Nadam se da će doći do stvaranja te političke unije jer je bolje da smo svi u jednoj kući kao dio iste porodice, pa makar živjeli na različitim spratovima”, rekao je Rama.

    Vučić je rekao da podržava ideju političke unije jer je to način da lideri EU češće pričaju i lakše čuju ono što im žele reći zemlje zapadnog Balkana. On je dodao da su se zemlje regiona obavezale da će do septembra raditi na pitanjima vladavine prava, te da vjeruje da će sve ove zemlje u decembru imati razloga za slavlje, sugerišući da će ova pitanja biti riješena, dok je Rama rekao da vjeruje da će se zemlje zapadnog Balkana priključiti EU “tokom sljedećeg vijeka”.

    Lideri su izrazili razočarenje što EU nije izašla u susret zapadnom Balkanu, ali su takođe istakli da će nastaviti raditi na evropskim integracijama, kroz inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Rama je rekao da je za njega “Otvoreni Balkan” realizacija Berlinskog procesa, i dodao da je to pitanje važno za cijeli region, dok je Vučić odbacio tvrdnje da je “Otvoreni Balkan” prijedlog Vladimira Putina, ruskog predsjednika, i potvrdio da se radi o isključivoj inicijativi lidera ove tri zemlje.

    Zvaničnih informacija iz Evropskog savjeta, ipak, nije bilo jer je pres konferencija, koja je trebalo da se desi nakon samita zapadnog Balkana i EU, iznenada otkazana, a danas će zvanično odlučiti o kandidatskom statusu za Ukrajinu i drugim koracima u vezi s proširenjem i zapadnim Balkanom.

  • Poslanici usvojili više zakona

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, čiji je cilj podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.
    U danu za glasanje usvojen je i Zakon o geološkim istraživanjima čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba, te stvaranja uslova za kvalitetnije uređenje te oblasti.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kao i izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima.

    Poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

    Poslanici su usvojili izmjene i dopune Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

    Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske – prijedlog poslanika Perice Bundala, nije dobio poslaničku podršku.

    Poslanici su podržali nacrte porodičnog zakona i zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske.

    Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te Nacrt zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.

    Usvojeni su i nacrti zakona o standardizaciji u Republici Srpskoj i zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    Poslanici su usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

    Poslaničku podršku dobio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu.

    Poslanici su usvojili informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra 2021. godine i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je prvi nastavak 22. redovne sjednice, a zasjedanje će biti nastavljeno 5. jula u 10.00 časova.