Kategorija: Vijesti

  • Svi se pitaju jedno: Ko je Nataša Radulović i šta znači ‘obadati se’

    Svi se pitaju jedno: Ko je Nataša Radulović i šta znači ‘obadati se’

    Nataša Radulović u prethodnom mandatu nije često govorila, a kada je govorila davala je sporne izjave. Jedna od njih je i kada je svojoj tadašnjoj koleginici iz parlamentarnih klupa Jeleni Trivić poručila da ako joj se ne sviđa napusti zemlju.

    “Kome se ne sviđa ova vlast, ima opciju da napusti ovu zemlju“, rekla je Radulovićka, nakon čega je Trivić poručila: “Nećete me iseliti”.

    Današnja sjednica ostaće upamćena upravo po njenom rukovođenju, a manje o raspravi koja je pala u drugi plan. U prvi plan je došla, ne rasprava, nego svađa, privremeno predsjedavajuće Narodne skupštine Republike Srpske Nataše Radulović sa opozicionim poslanicima, posebno sa Nebojšom Vukanovićem i njegovim partijskim kolegom Đorđem Vučinićem.

    Nije ih persirala, a obraćala im se sa “alo momak, prekini” i slično.

    Kada bi neko pomenuo krađu glasova, prekidala je narodne poslanike.

    “Ljutili se koliko god hoćete prekinuću vas. Govorimo o kandidatu za predsjednika Skupštine. Mi ođe ne govorimo ni o krađi ni o izborima ni ostalom, a maloprije sam vas slušala tako ste lijepo govorili“, rekla je Igoru Crnadku na pomen krađe glasova.

    Više puta je narodne poslanike, koje nije persirala, pozivala da budu dostojanstveni.

    “Danas budi dostojanstven, ovo je svečana sjednica, biće prilike da se bijemo“, rekla je nakon što su svi zajedno položili zakletvu.

    Nakon što joj je Vukanović u jednoj od rasprava rekao da mu ne može oduzimati riječ Radulović ga je prekinula.

    “Dobro je razumjeli smo se, ne mogu, otišo si s lijeva na desno, moraš ići pravo, poslije ćemo“, rekla je.

    Nakon što je Vučinić rekao da mu vrati vrijeme, odgovorila je:

    “Koliko ti treba? Pola sata? Novi si poslanik trebao si naučiti. Nemoj da duelišemo“, odgovorila je, a na kraju njegovog govora kazala: “Hajde, mlad si budi korektan, sve nam je jasno šta si htjeo reći. Kada izaberemo gospodina Stevandića, onda možeš da zboriš šta hoćeš. Komentarisaćeš kada bude izabran kako goj hoćeš.” A na pitanje “kako” kada ne dopušta, mahala je rukom i govorila “lako”.

    Vučiniću se obraćala sa momak, a kada joj je rekao da ne zna kako da vodi sjednicu rekla mu je: “Takve kao ti sam dobro učila.”

    Rječnik joj obiluje arhaičnim izrazima poput “ođe”, “kako goj”, “obadati”, ali i neispravno izgovorenim terminima poput “konstutativno”.

    Vukanoviću je govorila da se ne obada, da je simpatičan te da ustane da vidi šta hoće.

    No to je nije spriječilo da u prošlom mandatu bude član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje, ali i Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu.

    Rođena je 1951. godine u Pirotu, a živi u Banjaluci i istaknuti je član Banjalučkog SNSD-a.

    Inače, obadati znači ići kao muva bez glave. Besciljno se vrtiti u krug. Poznat je u seoskim domaćinstvima, kada insekt obad napadne kravu ili bika i može se dogoditi da životinja poludi, za šta seljani kažu “zaobadala se životinja”.

  • Novoizabrani poslanici položili zakletvu, uslijedila burna rasprava

    Novoizabrani poslanici položili zakletvu, uslijedila burna rasprava

    Novoizabrani poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske upravo su položili svečanu zakletvu na konstitutivnoj sjednici.

    Na sjednici je prisutan 81 narodni poslanik.

    – Srećno vam bilo – poručila je predsjedavajuća NS RS Nataša Radulović.

    Nakon njihove zakleteve slijedi izbor predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

    Izbor novog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske počeo je čitanjem biografije predloženog kandidata, Nenada Stevandića.

    Prijedlog je stavljen na glasanje, uz glasno negodovanje opozicije, posebno lidera Liste za “Pravdu i red” Nebojše Vukanovića koji traži raspravi o ovoj tački dnevnog reda.

    Nakon pauze od pet minuta, sjednica je nastavljena pokušajima diskusije poslanika iz opozicije koje je predsjedavajuća prekidala nakon svega par rečenica.

    Primjedbe koje je iznio poslanik PDP Milanko Mihajilica bile su da je grubo prekršen poslovnik jer nije dozvoljena rasprava o izvještaju Komisije za izbor i imenovanje.

    Predsjedavajuća Radulović je iznijete primjedbe stavila na glasanje, a većina prisutnih poslanika se izjasnila da nije povrijeđen poslovnik.

    Poslanik SDS Vukota Govedarica pozvao se na član 131 Poslovnika, koji kaže da se o tačkama dnevnog reda diskutuje, osim ako suprtono nije dogovoreno.

    – Ne možete vi samovoljno da odlučujete da li neko ima pravo da diskutuje ili ne – rekao je Govedarica.

    Svečanu zakletvu na današnjoj sjednici položiće novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

  • Počela konstitutivna sjednica Narodne skupštine RS

    Počela konstitutivna sjednica Narodne skupštine RS

    Prije nekoliko trenutaka počela je konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.

    Po poslovniku, početkom sjednice predsjedava najstariji narodni poslanik, Nataša Radulović iz SNSD, a na mjesto novog predsjednika NS RS, kako je dogovoreno u vladajućoj koaliciji, biće izabran lider US Nenad Stevandić.

    Današnja konstitutivna sjednica Narodne skupštine ima 11 tačaka dnevnog reda, među kojima je, između ostalog, polaganje zakletve novoizabranih narodnih poslanika, polaganje zakletve predsjednika i potpredsjednika Srpske, te polaganje zakletve novoizabranog srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Zakletvu će položiti novi poslanici, te novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Takođe, danas bi trebalo da se glasa o izboru delegata iz RS u Dom naroda BiH te delegata za Vijeće naroda RS.

    Među gostima koji su došli na današnju sjednicu primjećen je ambasador Rusije u BiH, Igor Kalabuhov, predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić, ambasador Srbije u BiH, Aleksandar Đorđević.

  • Svjetska populacija premašila osam milijardi ljudi

    Svjetska populacija premašila osam milijardi ljudi


    Svjetska populacija danas je premašila broj od osam milijardi ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije, upozoravajući da regione, koji se već suočavaju sa oskudicom resursa zbog klimatskih promjena, očekuje još poteškoća, prenosi Rojters.
    “Dostignuće od osam milijardi ljudi je znak uspjeha čovječanstva , ali je i veliki rizik za našu budućnost”, poručio je direktor odjeljenja za stanovništvo UN Džon Vilmot.

    Zemlje srednjih ekonomskih prihoda, uglavnom u Aziji, čine najveći dio tog rasta, pošto su uvećale svoju populaciju za oko 700 miliona ljudi od 2011.

    Indija je brojnija za oko 180 miliona ljudi i sljedeće godine trebalo bi da nadmaši Kinu, kao najmnogoljudnija država na svijetu, navodi Rojters.

    S druge strane, natalitet je u stalnom opadanju u SAD, Evropi i Japanu, ali i u Kini, koja se bori sa posljedicama svog programa Politike jednog djeteta, pa je prošle godine pozvala porodice da imaju drugo, pa čak i treće dijete, navodi britanska agencija.

    Bez obzira a to da li se radi o hrani, vodi ili energentima, svega će biti manje na raspolaganju, jer će se svjetska populacija povećati za još 2,4 milijarde ljudi do 2080. godine, prema projekcijama UN.

    “vakoj osobi su potrebni gorivo, drva, hrana i voda i mjesto gdje će živjeti”, rekla je direktorka za stanovništvo i održivost u Centru za biološku raznovrsnost Stefani Feldštajn.

    Pritisak na resurse biće posebno veliki u afričkim zemljama, gdje se očekuje da će stanovništvo rasti, navode stručnjaci.

    One su i među državama koje su najosjetljivije na klimatske uticaje i kojima su najpotrebnija sredstva za ublažavanje posljedica klimatskih promena.

    U podsaharskoj Africi, gdje oko 738 miliona ljudi već živi bez adekvatnih osnovnih životnih uslova, predviđa se da će se stanovništvo povećati za 95 odsto do sredine vijeka, prema Institutu za ekonomiju i mir.

    Prema podacima UN, svjetska populacija trenutno raste najsporijom stopom od 1950. i mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. godine, a vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi očekuje se 2080-ih kao i da ostane na tom nivou do 2100, navodi Rojters.

  • Pojačane mjere bezbjednosti povodom primopredaje dužnosti predsjednika

    Pojačane mjere bezbjednosti povodom primopredaje dužnosti predsjednika

    Policijska uprava Banjaluka povodom svečane primopredaje dužnosti predsjednika Republike Srpske preduzima pojačane mjere s ciljem održavanja povoljnog stanja bezbjednosti.
    “Građanima koji budu željeli da prate ovaj događaj ispred Palate Republike savjetujemo da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu, te da sa sobom ne nose pirotehnička sredstva i druge opasne predmete”, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.

    Savjet građanima je da zbog lakšeg kretanja i izbjegavanja stvaranja gužvi sa sobom ne nose ruksake i torbe, te da svakako uz sebe imaju neki identifikacioni dokument.

    Iz MUP-a podsjećaju predstavnike medijskih kuća, druge subjekte, kao i građane, da je sutra sa ciljem bezbjednosti učesnika skupa na području grada Banjaluka zabranjena upotreba dronova.

    Konstitutivna sjednica novog, 11. saziva Narodne skupštine Republike Srpske biće održana danas u Banjaluci, na kojoj će zakletvu položiti novi poslanici, te novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

  • Danas konstitutivna sjednica NSRS

    Danas konstitutivna sjednica NSRS

    Konstitutivna sjednica novog, 11. saziva Narodne skupštine Republike Srpske biće održana danas u Banjaluci na kojoj će zakletvu položiti novi poslanici, te novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.Sjednicom će predsjedavati najstariji narodni poslanik Nataša Radulović uz pomoć generalnog sekretara Skupštine Nebojše Zgonjanina i najmlađih poslanika iz tri političke partije sa najvećim brojem mandata Anje Ljubojević, Aleksandra Trninića i Nebojše Drinića.

    Konstitutivnom sjednicom Radulovićeva će predsjedavati do izbora novog predsjednika Narodne skupštine.

    Na dnevnom redu su konstituisanje radnog predsjedništva, izbor Komisije za izbor i imenovanje i razmatranje i usvajanje izvještaja Komisije za izbor i imenovanje o mandatima narodnih poslanika, nakon čega je planirano polaganje svečane zakletve narodnih poslanika.

    Ad
    Potom će uslijediti izbor predsjednika Narodne skupštine, a zatim razmatranje prijedloga odluke o broju podpredsjednikā Narodne skupštine, pa izbor potpredsjednika Narodne skupštine.

    Osma tačka podrazumijeva imenovanje generalnog sekretara Skupštine i njegovog zamjenika, dok je deveta polaganje svečane zakletve člana Predsjedništva BiH iz Srpske Željke Cvijanović, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Pred Narodnom skupštinom zatim će svečanu zakletvu položiti novoizabrani predsjednik Milorad Dodik i potpredsjednici Republike Srpske Davor Pranjić i Ćamil Duraković.

    Nakon toga uslijediće pokretanje inicijative za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a zatim pokretanje inicijative za izbor delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

    Početak sjednice zakazan je za 12.00 časova.

    Predstavnici parlamentarnih stranaka u Narodnoj skupštini su usvojili i prijedlog odluke prema kojem bi Narodna skupština u 11. sazivu trebalo da ima četiri potpredsjednika.

    Utvrđen je i broj mjesta u radnim tijelima koja pripadaju pojedinim poslaničkim klubovima, odnosno poslaničkim grupama, navodi se u saopštenju Skupštine.

  • Dodik sa predstavnicima kineskih kompanija o mogućim infrastrukturnim projektima

    Dodik sa predstavnicima kineskih kompanija o mogućim infrastrukturnim projektima

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas sa predstavnikom kompanije Kineske željeznice za prekookeansko poslovanje Li Hongom i generalnom direktoricom Kineske građevinske banke za Evropu Јiang Huijie.

    Kako je navedeno na Tviter profilu Dodika, na sastanku je razgovarano o mogućem sprovođenju infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj.

  • Moguća odluka o uslovnom statusu kandidata za članstvo u EU u decembru

    Moguća odluka o uslovnom statusu kandidata za članstvo u EU u decembru

    Profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja smatra da se može očekivati da Evropski savjet u decembru odluči da BiH da uslovni status kandidata za članstvo u EU.
    “Ministri spoljnih poslova EU na sutrašnjem sastanku u Briselu na tom političkom nivou mogu samo da utvrde kakvo je stanje u BiH i da eventualno predlože kandidatski status kojeg ne daju oni, već Evropski savjet”, rekao je Šolaja Srni.

    Šolaja je pojasnio da ministri spoljnih poslova EU na ovom sastanku mogu samo još jednom da naglase koje ciljeve žele da postignu i ko treba da ih uradi, dok je na zemalja zapadnog Balkana kako će to realizovati.

    Komentarišući najavljeni ulazak Hrvatske u šengenski prostor od 1. januara iduće godine, Šolaja je rekao da će građani BiH ulaziti u Hrvatsku kao i u svaku drugu zemlju EU koja je u Šengenu.

    “Šengen ima svoja pravila po kojima se morate ponašati i možda će biti malo teže ulaziti u Hrvatsku. Nije to do Hrvatske, već do EU”, zaključio je Šolaja.

    Zapadni Balkan jedna je od tema sutrašnjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU koji će posebnu pažnju posvetiti aktuelnim tenzijama između Beograda i Prištine, političkoj situaciji u Crnoj Gori i perspektivama za BiH, objavljeno je na sajtu EU.

    Evropski poslanici podržali su nedavno ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između Šengenske zone i Hrvatske.

  • Kojić: Bošnjački ratni zločinci su i danas u institucijama BiH

    Kojić: Bošnjački ratni zločinci su i danas u institucijama BiH

    Bošnjački ratni zločinci i danas sjede u institucijama BiH jer njihovi ministri opstruišu sve što se odnosi na primjenu Revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, ukazao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić.

    Kojić je rekao da ti bošnjački ratni zločinci i danas sjede u policijskim, pravosudnim, vojnim i političkim strukturama BiH, te naglasio da je na sceni kontinuitet opstrukcija.

    On je pojasnio da bošnjački ministri prvo nisu željeli da ta strategija bude usvojena, a sada nemaju namjeru da podrže uspostavljanje Nadzornog tijela za njeno praćenje, koje ima najbitniju ulogu u praćenju realizacije strateških ciljeva i mjera.

    • Nama je potpuno jasno da bošnjački ministri zbog nepostojanja želje da se uspostavi Nadzorno tijelo žele da zaštite svoje ratne kadrove, njih ukupno 16 koji rade u Sudu i Tužilaštvu BiH, u smislu neprocesuiranja zločina počinjenih nad srpskim narodom – istakao je Kojić za Srnu.

    Kojić je napomenuo da je uloga Nadzornog tijela samom Revidiranom strategijom značajno ojačana na način da ne izdaje samo preporuke i smjernice s ciljem sprovođenja ove strategije, već ima mogućnost i ulogu da pokrene postupak u kažnjavanju onih koji ne sprovode strateške ciljeve i strateške mjere, što se na prvom mjestu odnosi na nosioce pravosudnih funkcija.

    Kojić je ispred Ministarstva pravde Republike Srpske bio predložen za jednog od članova Nadzornog tijela, koje opstrukcijama bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, u prvom redu Bisere Turković, nije formirano i moraće da sačeka, po svemu sudeći, novi saziv Savjeta ministara.

    Ukazao je da su bošnjački ministri doveli stvari u poziciju da se ne može zadovoljiti pravda kao univerzalni princip i uspostaviti jednakost građana pred zakonom.

    Kojić je ocijenio da je očigledno da je cilj tog odugovlačenja i da rokovi koji su propisani Revidiranom strategijom isteknu jer je, kako je pojasnio, predviđeno da do kraja 2023. godine bude procesuiran najveći broj najsloženijih predmeta ratnih zločina.

    • Ti najsloženiji predmeti su sa najviše pozicioniranim policijskim, političkim i vojnim funkcionerima i sa najvećim posljedicama. Svi znamo da usljed selektivnog rada i Haškog tribunala, kasnije pravosuđa na nivou BiH, predmeti koji su ostali neprocesuirani su predmeti za zločne nad Srbima – naglasio je Kojić.

    On smatra da sve te činjenice govore o namjeri bošnjačke politike da pokuša da održi lažnu tezu kako su jedni žrtve, a drugi zločinci, ali svi ti pokušaji ne mogu i neće biti jači od istine jer javnost zna šta se ovdje dešavalo i da su Srbi bili izloženi najstrašnijim oblicima torture, mučenja, ubijanja.

    Komentarišući najavu iz Ministarstva pravde u Savjetu ministara da će, zbog činjenice da prema postojećoj Revidiranoj strategiji rokovi nisu ispoštovani, naredne godine pripremiti novu, Kojić kaže da je suludo praviti novu Revidiranu strategiju ako nije postojala mogućnost da se prati sprovođenje postojeće.

    Kojić smatra da je veoma bitno da što hitnije bude uspostavljeno Nadzorno tijelo s ciljem sprovođenja bar u narednih godinu dana postojeće Revidirane strategije.

    Odgovarajući kako riješiti procesuiranje ratnih zločina jer su mnoga pitanja u vezi sa njima ostala pod velom tajne, Kojić kaže da je očigledno namjera Bošnjaka da se pitanje ratnih zločina, prije svega, nad Srbima ne riješi.

    Kojić je pojasnio da oni to čine sistematično jer svaka godina donosi zatvaranje određenog broja predmeta zbog biološkog nestanka ili počinilaca krivičnih djela ratnog zločina ili samih svjedoka koji treba da potvrde sve ono što već postoji evidentirano u dokumentaciji kao ratni zločin.

    • Tako da svaka godina nosi sa sobom određeno nezadovoljenje pravde za žrtve i za porodice žrtava, što i jeste namjera Bošnjaka – zaključio je Kojić.
  • Kandidatura BiH za EU visi o koncu

    Kandidatura BiH za EU visi o koncu

    BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.

    I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.

    “Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.

    Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    U nezvaničnim razgovorima koje su “Nezavisne novine” proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.

    Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.

    Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.

    Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.

    “Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.

    U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.

    “Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.