Kategorija: Vijesti

  • Dodik: Vučetića je i trebalo uhapsiti

    Dodik: Vučetića je i trebalo uhapsiti

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da svako ko prekrši zakon treba da bude priveden, što se odnosi i na bivšeg direktora preduzeća “Nikola Tesla” Dragana Vučetića.

    “I trebalo ga je uhapsiti. Svako ko prekrši zakon treba da bude priveden”, rekao je Dodik novinarima na Jahorini.

    On je podsjetio da su vlasti Republike Srpske ranije izdale potjernicu za Vučetićem.

    “Vlasti Srpske ranije su izdale potjernicu za čovjekom koji je zloupotrebio položaj, a on će imati priliku da dokaže da li je kriv ili ne”, istakao je Dodik, prenosi Srna.

    MUP-u Republike Srpske juče je potvrdio da je bivši direktor preduzeća “Nikola Tesla” uhapšen u Bugarskoj, odnosno 16. novembra na aerodromu u Sofiji i da je za njim bila raspisana međunarodna potjernica po naredbi banjalučkog Okružnog suda.

    Odsjek Interpola Sarajevo obavijestio je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara o hapšenju bivšeg direktora preduzeća “Nikola Tesla” Dragana Vučetića, za kojim je bila raspisana potjernica, da bi se u propisanom vremenskom roku bugarskim nadležnim organima dostavila molba za izručenje.

  • Višković ističe da je obustavio nabavku vozila za pojedina ministarstva

    Višković ističe da je obustavio nabavku vozila za pojedina ministarstva

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je obustavio nabavku vozila za pojedina ministarstva, te naveo da će nakon što bude formirana nova vlada biti urađena objedinjena nabavka, kako bi bila obezbijeđena povoljna cijena, a vozila zadovoljila osnovne potrebe institucija.

    Višković kaže da pri tome neće biti nikakvog luksuziranja ni izdvajanja stotinu i više hiljada KM za vozilo.Ima potrebe za nabavkom određenih vozila i određena ministarstva su na sjednici Vlade Srpske kandidovala određene nabavke, ali sam ja to zaustavio do izbora nove vlade jer ne želim da odlazeći ministri idu u takvu vrstu nabavke – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

    Kad bude vrijeme za to, dodao je on, uradićemo objedinjenu nabavku za sve institucije, za Ministarstvo unutrašnjih poslova i druga ministarstva.

    Ad
    – Vodićemo računa o markama vozila koja nabavljamo i cijeni da zadovoljimo osnovne potrebe i da platimo što je moguće manji iznos. Takođe, nabavljaćemo samo ono što je prijeko potrebno za funkcionisanje institucija – pojasnioje on.

    Višković smatra da “škoda oktavija” može da zadovolji potrebe svih ministarstava i institucija te da će Vlada Srpske ići ćemo u tom pravcu, odnosno uradiće objedinjenu nabavku jer od ponuđača očekuje na taj način i povoljnije cijene.

    – Da bi funkcionisale institucije, moraju da imaju vozila. U institucijama u kojima su vozila izraubovana i gdje je potrebno mnogo više novca za održavanje nego što je rata za lizing ići ćemo u nabavku vozila – rekao je Višković.

  • Ovo su liste srpskih delegata za Dom naroda BiH koje je ovjerio CIK

    Ovo su liste srpskih delegata za Dom naroda BiH koje je ovjerio CIK

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH dostavila je Narodnoj skupštini ovjerene kandidatske liste za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda srpskog naroda.

    Na listi narodnog poslanika Saše Grbića su Vojin Mijatović i Aleksandar Vuković.

    Ovjerena je i lista poslanika Igora Žunića i na njoj se nalaze Sredoje Nović i Danijela Mrda.

    CIK je ovjerio i listu poslanika Ranke Perić Romić i ona je predložila Snježanu Novaković Bursać i Veljka Marića.

    Boško Tomić i Mladen Popović se nalaze na listi poslanika Denisa Šulića.

    Na listi psolanika Mladena Ilića su Radovan Kovačević i Nebojša Šešlija, a na listi poslanika Anje Ljubojević su Nikola Špirić i Miloš Lukić.

    Na listi PDP-a su Nenad Vuković, Dragan Milanović i Jelena Elčija Jovanić, dok se na listi poslanikla Milana Radovića nalaze Želimir Nešković, Tamara Evđić i Stefan Ignjatović.

  • Stevandić: Elektrotehnički fakultet doprinio razvoju informatičkog društva

    Stevandić: Elektrotehnički fakultet doprinio razvoju informatičkog društva

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Dan banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta /ETF/, ističući da je ETF odškolovao generacije vrhunskih stručnjaka koji su dali ogroman doprinos razvoju informatičkog društva i uspostavljanju savremenih elektroenergetskih, telekomunikacionih i informacionih sistema u Srpskoj.

    Stevandić je istakao da je ETF, zahvaljujući znanju i zalaganju eminentnih profesora, te kvalitetnim nastavno-naučnim programom i istraživačkim radom, odškolovao generacije diplomiranih inženjera elektrotehnike.

    On je poželio ovom fakultetu mnogo uspjeha u daljem obrazovnom, naučnom, inovativnom i istraživačkom radu.

    “Vama, profesorima, studentima i svim zaposlenim na fakultetu čestitam veliki jubilej – šest decenija rada, uz želju da nastavite da razvijate Elektrotehnički fakultet, jednu od najboljih i najuglednijih visokoobrazovanih institucija u zemlji i regionu”, naveo je Stevandić u čestitki koju je u svoje i u ime Narodne skupštine uputio dekanu ovog fakulteta Zoranu Đuriću.

    Elektrotehnički fakultet u Banjaluci se razvio iz Elektrotehničkog odsjeka Tehničkog fakulteta u Banjaluci, osnovanog 1962. godine. Do sada je na ovom fakultetu diplomiralo više od 2.000 studenata

  • BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    Direktor Hrvatskog fonda za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško” Josip Lebegner izjavio je da sve prigovore iz BiH u vezi sa lokacijom Trgovska gora doživljava kao način da se ovaj projekat unaprijedi i da će BiH biti uključena sa prijedlozima.
    “Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH. Komunikacija traje, a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine”, rekao je Lebegner.

    Fond je danas organizovao posjetu novinara iz Hrvatske i BiH Nuklearnoj elektrani “Krško”, gdje je održana i prezentacija o statusu uspostavljanja skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.

    Lebegner je pojasnio da se sav radioaktivni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani “Krško” od početka njenog rada, a procjene su da bi krajem sljedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebalo preuzeti prve količine, odnosno 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom.

    “Hrvatska u ovom trenutku nema gdje da skladišti takav otpad, tako da mi taj otpad šaljemo na obradu u treću zemlju”, dodao je Lebegner.

    On je naveo da će Fond krajem ove godine provesti postupak, te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlja biti, a do sada su interes pokazale Francuska, Španija i SAD.

    “Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane Krško. Sljedeće godine, od februara se vadi i skladišti u suvom skladištu”, rekao je Lebegner i dodao da visokoradioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane.

    Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.

    “Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlje na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište”, objasnio je on.

    Hrvatska, naveo je Lebegner, u prvoj fazi preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada, a ostatak do 2025. godine.

    Hrvatska polovina nisko i srednjeradioaktivnog otpada nastalog do 31. decembra 2021. godine je ukupno 2.100 paketa, 1.150 metara kubnih.

    Lebegner je dodao da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravljeni istraživački radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti, što će biti podloga za izradu studije uticaja, te da je napravljeno idejno rješenje Centra.

    “Još je ključno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, a danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati, ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija, ali će se analizirati teritorija Hrvatske”, kaže Lebegner.

    Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta, odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

  • Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu samo su neki od proizvoda za čijom će nabavkom posegnuti Vlada Srpske u idućoj godini u slučaju poremećaja na tržištu.
    Na području RS, tačnije na 52 lokalne zajednice, već je formirana lista od 975 privredna subjekta koji će biti uključeni u plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, a koji je Vlada RS usvojila na jučerašnjoj sjednici.
    – Planom interventnih nabavki sačinjena je lista od 975 dobavljača u 52 grada i opštine. Lokalne zajednice Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Stanari izjasnile su se da nemaju registrovanih privrednih društava koja su organizaciono i kadrovski osposobljena za snabdijevanje. Interventno djelovanje u ovim opštinama će, u slučaju potrebe, uslijediti u skladu sa odredbama zakona – kazali su “Glasu” u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Podvukli su da je osnovni cilj plana interventnih nabavki kreiranje kontinuiranog snabdijevanje tržišta Srpske proizvodima, robom i sredstvima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva i privrede u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

    – Roba koja je predmet interventnih nabavki podijeljena je u tri grupe. Riječ je o industrijsko-prehrambenim i neprehrambenim proizvodima za stanovništvo, robi za privredu te nafti i naftnim derivatima – naveli su u Ministarstvu trgovine.

    Industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu, a to su ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu.

    Vlada Srpske je i u toku ove godine u sklopu interventnih nabavki kupila velike količine hrane, koje su donirane socijalno ugroženim porodicama, ali i Crvenom krstu RS te velikom broju javnih kuhinja na području RS. Ta nabavka je uslijedila zbog poremećaja na tržištu usljed enormnog poskupljenja hrane. Prema ranijim najavama iz Vlade Srpske za interventne nabavke u ovoj godini utrošeno je više od 15 miliona maraka.

    Robne rezerve

    Srpska nema rezerve hrane, jer je javno preduzeće Robne rezerve u stečaju završilo još 2017. godine i on još uvijek nije okončan. Te godine RS je usvojila Zakon o interventnim nabavkama. Tim zakonom nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to bilo definisano Zakonom o robnim rezervama. Umjesto toga omogućena je hitna nabavka robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija.

  • Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    prekoračenja. U čemu su se sastojala ta prekoračenja? To su prekoračenja koja se odnose na njihovu maržu. U veleprodaji je dozvoljena njihova marža od šest odsto, ona nije bila tolika. Samim tim znači, odmah se uvećavaju cijene i u maloprodaji”, kaže Radivoj Gavrić, glavni tržišni inspector.

    Veliki nesrazmjer cijene litre mlijeka u otkupu i na policama u marketima, primijetili su i mljekari. Kažu da imaju formulu za formiranje cijene mlijeka.

    “Naš stav je da bi se to trebalo držati nekog pariteta da prodajna cijena mlijeka ne prelazi 50 odsto od otkupne cijene sirovog mlijeka. To je neka realnost”, poručuje Milorad Arsenić, predsjednik upravnog odbora Udruženja mljekara Srpske.

    Kupci se nadaju da će se poslije kontrola u mljekarama i na policama marketa, cijena mlijeka vratiti na staro. A onda i na njihove trpeze.

  • Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Mandatar za sastav nove vlade Radovan Višković rekao je da će u narednoj godini doći do povećanja najnižih plata, te penzija i boračkih primanja.

    U trenutku kad cijela Evropa strahuje od recesije, mnoge vlade traže način kako da sačuvaju privredu i radna mjesta.

    Novi mandatar za sastav Vlade Srpske, Radovan Višković, istakao je da je potrebno sačuvati socijalni mir tako što će nova vlada veliku pažnju posvetiti socijalno ugroženom stanovništvu i najranjivijim kategorijama.

    On je naglasio da s tim u vezi u ovoj godini neće biti ni poskupljenja električne energije, a Vlada će, kako je rekao, naći najbezbolnije rješenje kako bi se zaštitile socijalno ugrožene porodice.

    “Јa obećavam da, i ako dođe do poskupljenja, imaćemo ponovo najpovoljniju cijenu struje nego što je imaju i stanovnišvo i privreda u entitetu FBiH. Naši privrednici plaćaju 46 evra po megavat satu, dok je u FBiH ta cijena 72 evra”, kaže Višković za RTRS.

    Mandatar je najavio i da će od januara iduće godine doći do povećanja plata za budžetske korisnike koji primanja imaju manja od prosječnih koje trenutno iznose oko 1.200 KM.

    “U narednoj godini povećaćemo i penzije, boračka primanja i socijalna davanja za 13,5 odsto što je u visini trenutne inflacije, a u zavisnosti od priliva sredstava u budžet očekujemo i dodatna povećanja”, rekao je Višković.

  • Kojić zahtjeva promjene: Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike

    Kojić zahtjeva promjene: Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike

    Sud BiH i dalje je na kursu bošnjačke politike, kako ratne, tako i poratne, što se konačno mora promijeniti, izjavio je danas u Moskvi direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
    “Svjedoci smo krajnje bezobraznog odnosa prema srpskim žrtvama i odsustva svake vrste empatije prema njihovim porodicama. Pravosuđe na nivou BiH, po svemu sudeći, ostalo je dosljedno preovladavajućem mišljenju u većem dijelu međunarodne javnosti o Srbima zločincima i Bošnjacima žrtvama, što se mora konačno promijeniti”, rekao je Srni Kojić koji učestvuje na konferenciji posvećenoj geopolitičkom aspektu savremenih problema međunarodne bezbjednosti.

    U suprotnom, upozorio je Kojić, od pomirenja i međusobnog uvažavanja naroda koji žive u BiH neće biti ništa, a pogotovo ako je recept za suživot ponašanje Suda BiH i njihovih mentora.

    “Bez obzira na dokaze, a posebno na svirepost njihovih egzekucija, posebno u vrijeme pada Vozuće, epilog je, očekivano, poražavajući! Komandant Glavnog štaba bošnjačke Armije BiH Rasim Delić dobio je svega tri godine zatvorske kazne u Hagu, dok se komandantu Trećeg korpusa Sakibu Mahmuljinu, proces odugovlačio i banalizovao, da bi, kao što smo, nažalost i očekivali, juče dobio još jedan neslavan ishod”, istakao je Kojić.

    Kojić je naveo da je učesnicima konferencije u Moskvi ukazao da je islamska vjerska zajednica bila od početka uključena u ostvarivanje političkih ciljeva muslimana u BiH, što se vidi još iz stavova iznesenih u “Islamskoj deklaraciji” Alije Izetbegovića o stvaranju muslimanske države u BiH, te o prožimanju državnog i vjerskog.

    “Pa samim tim, zašto ne reći, snosi i dio odgovornosti za zločine počinjene nad Srbima tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka”, dodao je Kojić.

    On je naveo i da je Mešihat islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu, u dramatičnom tonu, uputio apel svim imamima u kojem se muslimani pozivaju da izađu na referendum i glasaju za nezavisnu i suverenu BiH “kao svoju budućnost i budućnost svoje vjere”.

    “Kako bi pomogli ugroženoj braći i sestrama muslimanima u borbi za islam kao društveni poredak, u BiH februara 1992. godine dolaze mudžahedini, uz podršku i znanje najviših muslimanskih funkcionera. Riječ je o islamskim fundamentalistima, profesionalnim ratnicima i plaćenicima, ali i borcima za džihad”, naglasio je Kojić.

    Iranski mudžahedini, naveo je on, došli su među prvima, a slijedili su ih mudžahedini iz Saudijske Arabije, Palestine, Jordana, Jemena, Avganistana, Katara, a najviše vojnog iskustva i znanja imali su oni iz Egipta, Alžira, Maroka i Tunisa.

    Kojić je posebno istakao da je njih nešto više od stotinu dobilo državljanstvo još i prije proglašenja ratnog stanja u BiH.

    “Ta praksa se nastavila i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dolazak mudžahedina nije mogao proći bez učešća Islamske zajednice, o čemu svjedoče snimci i fotografije. U Travniku, avgusta 1992. godine, pored zloglasnog komandanta mudžahedina Abu Adel Aziza, poznatijeg kao Barbarosa ili Riđobradi, stoji travnički muftija Nusret Abdibegović”, naglasio je Kojić.

    Prema njegovim riječima, mudžahedini su veoma brzo postali sastavni dio takozvane Armije BiH, a Odred “El mudžahedin” djelovao u sastavu Trećeg korpusa bošnjačke armije.

    “Osim što su se posebno iskazali u najsvirepijim mučenjima i ritualnim ubistvima Srba, ali i Hrvata, domaće muslimane podučavali su šerijatskim vještinama”, napomenuo je Kojić.

  • Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Dodik: Sjednica dvije vlade nakon formiranja nove Vlade Srpske

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekoa je da su razgovarli o mnogim projektima i situaciji u BiH te da su dogovorili sjednicu dvije Vlade u Banjaluci.

    Zahvalio je Vučiću što on i Cvijanovićeva imaju prvi sastanak nakon izbora upravo s njim. Dodik je rekao da je upoznao Vučića da osjeća da međunarodni faktor dodatno pritiska i Srbiju i i Republiku Srpsku rješenjima koji oni želu da nametnu.

    “Već smo se dogovorili da se nakon fromiranja Vlade Srpske održe zajedničke sjednice Vlada Srpske i Srbije u Banjaluci i tamo ćemo imati operalizaciju svih dogovora koje smo imali. Opredjeljenej koje smo ovdje čuli je da se nastavi sardanja na projektima. Razumijemo da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma stoji iza tog sppoazuma i ne okoliieva da podrži teritorijalni integritet BiH”, izajvio je Dodik.

    Dodik je rekao da stoje iza našeg naroda na Kosovu. Dodik je govorio i o putu BiH u Evropsku uniju te je rekao da Srpska spremna da da podršku na tom putu, ali nije spremna da da saglasnost za NATO.

    Govoreći o rastu cijena, Dodik je rekao da se stvari usložnjavaju i da to vrši pritisak i na donošenja procedura. Nagalsio je da je bitna podrška koju Republika Srpska dobija za opštine.

    “Ono što ćemo činiti dalje jeste da ćemo raditi na što većoj vrijedonosnoj integraciji Republike Srpske i Srbije, kroz obrazovanje, kulturu. Iduće godine formalizujemo oblik specijanlih veza, radimo ono što jedan narod treba da čini i radi, da se integrišemo u našim vrijednostima”, izjavio je Dodik.

    On je naglasio da u BiH postoji pat pozicija koja je veoma teško rješiva.