VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić: Sve što radi Srbija ima našu podršku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisutvovao je u Batajnici prikazu vojne sposobnosti Vojske Srbije “Granit 2023”, povodom Dana Vojske Srbije.

    Ovom događaju prisustvovao je državni vrh Repubike Srbije, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, te predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Vlade Radovan Višković, te mađarski premijer Viktor Orban.

    Predsjednik Stevandić tom prilikom izjavio je da je Republika Srpska ponosna na proteklih 10 godina najboljih odnosa u istoriji Srba sa obje strane Drine.

    “Sve ono što radi Srbija ne samo da ima našu podršku, nego se tome iskreno radujemo, a i ono što mi radimo uvijek je imalo na ovaj ili onaj način podršku Srbije i nadam se da će tako biti i u buduće”, rekaio je Stevandić novinarima.

    Stevandić je je izrazio nadu da će biti nastavljeno to, kako kaže, najbolje vrijeme međusrpskih odnosa i da u tome neće biti zastoja.

  • Održan prikaz sposobnosti Vojske Srbije; Prisustvovali zvaničnici Srpske

    Povodom Dana Vojske Srbije na vojnom aerodromu “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” u Batajnici kod Beograda održan je prikaz sposobnosti Vojske Srbije “Granit 2023”, najveće smotre naoružanja, vojne opreme i vojnih letjelica na jednom mjestu posljednjih decenija.

    Prikazu su prisusustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Vlade Radovan Višković, ali i mađarski premijer Viktor Orban kojeg je u Beogradu dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    • Vojska Srbije modernizovana i spremna da brani naš narod gdje god on živio – rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je danas da je Republika Srpska uvijek zagledana u Srbiju i da je svaki njen napredak i pozitivan pomak raduje.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na kraju vježbe u Batajnici da je imao razgovore sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o borbi protiv terorizma.

    Čestitao je Dan Vojske Srbije, ističući da je izabran poseban datum – početak Drugog srpskog ustanka, koji je utemljio modernu srpsku državnost.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je Vojska Srbije danas na znatno višem nivou nego prije nekoliko godina, što je ohrabrenje za srpski narod koji živi u Srpskoj.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Srpska ponosna na proteklih 10 godina najboljih odnosa u istoriji Srba sa obje strane Drine.

    Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Željko Budimir rekao je da je svim Srbima veliko zadovoljstvo gledati Vojsku Srbije koja se transformiše u modernu silu, što je jako važno u današnjem vremenu.

    Uz intoniranje himne i raportom predsjedniku Srbije počeo je prikaz Vojske Srbije. Raport je predao kapetan prve klase Danilo Manojlović.

    Granit 2023”, najveće je smotra naoružanja, vojne opreme i vojnih letjelica na jednom mjestu posljednjih decenija. U prikazu je učestvovalo više od 5000 pripadnika vojske i Ministarstva odbrane Srbije, i prikazano više od 2.300 oruđa i oružja.

    Prikaz je počeo padobranskim demo skokom pripadnika 63. padobranske brigade sa zastavom Srbije. Prikazan je i nalet helikoptera Mi 35 poznat kao “leteći tenk”.

    Uz brojne građane, prikazu sposobnosti Vojske Srbije prisustvovao je državni vrh sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i državni vrh Srpske: predsjednik Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Vlade Radovan Višković.

    U Batajnici je bio i mađarski premijer Viktor Orban kojeg je u Beogradu svečano dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Granit 2023” je centralni događaj obilježavanja Dana Vojske Srbije – 23. aprila koji se obilježava u spomen na početak Drugog srpskog ustanka 1815. godine, za koji se smatra da predstavlja prekretnicu u stvaranju moderne srpske države i vojske.

  • Protest DNS-a u Čelincu: Željko lopove, prodao si vjeru za večeru

    Više desetina pristalica DNS-a protestovali su danas u Čelincu zbog toga što je Željko Dubravac prešao u Narodni front Jelene Trivić. Nosili su parole i uzvikivali “Željko lopove”. Kažu da su za to da mandati nakon provedenih izbora, ne pripadaju pojedincu već stranci.

    Dvije stotine metara iznad okupili su se i pristalice Jelene Trivić, ali nisu htjeli davati izjave. Oni su pili kafu i poručili da su tu da daju podršku Dubravcu i na neki način odbrane pravo na privatnost svakog pojedinca.

    “Odavno je bilo vrijeme da se stane u kraj ovako lošem ponašanju poslanika za koje narod, kada glasa, misli da su ozbiljni ljudi. Ispostavilo se da su to lica koja su nezrela za funkciju koje su im date. Mi smo na isti način već izgubili jednog poslanika iako tada nismo izlazili na ulicu da tražimo ono što im je DNS poklonio. DNS sada traži ono što im je poklonio. Mi smo Dubravca prijavili u DNS, jer tada nije bilo mogućnosti prijave na biro, kako bi njegova supruga imala besplatan porod. Stali smo iza njega tada, to u sveti trenuci. Ne želimo to zaboraviti. Danas su mu djeca velika. Želimo pokazati narodu da je to čovjek koji je vodio kampanju govoreći sam za sebe ‘riječ je riječ’, a vidite šta danas znači njegova riječ. To je čovjek koji je prodao vjeru za večeru i vrlo sitne pare”, kazala je članica DNS-a Jelena Orašanin.

    Dojučerašnji kolega Željka Dubravca, Predrag Nešić, poručio mu je da njegovi principi i moralne obaveze prema igračima vrijede nekoliko hiljada KM, da je jeftin i da se nije trudio.

    Ističu da neće odustati i da dolaziti koliko god dugo bude trebalo.

  • Zvaničnici Srpske na prikazu sposobnosti Vojske Srbije

    Zvaničnici Srpske na prikazu sposobnosti Vojske Srbije

    Na vojnom aerodromu “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” u Batajnici kod Beograda das će, povodom Dana Vojske Srbije, biti održan prikaz sposobnosti Vojske Srbije “Granit 2023”.

    Riječ je o najvećoj smotri, naoružanja, vojne opreme i vojnih letjelica na jednom mjestu posljednjih decenija.

    Kako je najavljeno, prikazu će prisustvovati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Vlade Radovan Višković.

    Dan Vojske Srbije – 23. aprila obilježava su u spomen na početak Drugog srpskog ustanka 1815. godine, za koji se smatra da predstavlja prekretnicu u stvaranju moderne srpske države i vojske.

  • Pronađen spisak Diane Budisavljević sa imenima 5.800 djece

    Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, za koji se mislilo da je izgubljen ili uništen, saopštio je danas direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić.

    Ristić je naveo da je spisak srpske djece nastao u “Zavodu za gluhonijemu djecu” u Zagrebu u okviru “akcije Diane Budisavljević” i danas je prvi put predstavljen javnosti.

    Prema njegovim riječima, taj spisak sadrži imena i prezimena djece, njihovih roditelja, datum i naziv logora iz kojeg su spasena, kao i starosnu dob i identitet hrvatskih usvojilaca.

    Ristić je naveo da je ovaj spisak djece nastao u drugoj polovini 1942. godine nakon Bitke na Kozari, te da je riječ o prvorazrednom istorijskom izvoru do sada nepoznatom javnosti za koji se smatralo da je nestao tokom Drugog svjetskog rata.

    – Mi sada prvi put živoj djeci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, možemo da ponudimo podatak koji je njihov stvarni identitet – rekao je Ristić na konferenciji za novinare.

    Spisak je u Muzej žrtava genocida stigao prošle godine i to je prvorazredni istorijski izvor za koga se smatralo da je uništen još tokom Drugog svjetskog rata, a Ristić nije želio da otkrije kako je Muzej došao do njega.

    – Za njim smo tragali izuzetno dugo. Ujspeli da dođemo do njega uz ogromnu podršku državnih organa Srbije. Bio je van nacionalne teritorije i donet je na nacionalnu teritoriju – rekao je Ristić.

    Od više hiljada artefakata koji svjedoče o zločinima nad Srbima, ali i drugim narodima u Drugom svjetskom ratu, koje je Muzej žrtava genocida danas predstavio javnosti podovom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih zločina, su i naušnice srpske djevojčice sa spiska Radmile Radonjić.

    Ristić je naveo da je dvogodišnja Radmila bila spasena, ali u tako lošem stanju nakon zlostavljanja u ustaškom logoru da je preminula.

    Danas je predstavljeno i oružje hrvatskih ustaša za likvidaciju Srba i drugih zatočenika u Jasenovcu i Jastrebarskom, među kojima je “srbosjek”, koji je sada jedini takav primjerak na tlu Srbije, bodež čuvenih ustaških zločinaca iz Jastrebarskog – braće Javor, kao i cigla iz “Bačić ciglane” – epicentra Jasenovačkog gubilišta, koju je prošle godine muzeju poklonio Njegovo preosveštenstvo episkop pakrački Jovan.

    Predstavljen je i veliki broj primjeraka prepiske iz logora u kojima su bili zatočeni oficiri Jugoslovenske vojske, kao i drugi artefakti, među kojima je kompletna arhivska građa sa prve državne komemoracije Kragujevačkim žrtvama, organizovane u Londonu novembra 1942. godine.

    Među pribavljenim artefaktima je Izvještaj o zločinu ustaša u istočnoj Hercegovini – u jednom selu kod Gacka, gdje su ustaše precizno navele datum i mjesto zločina, način ubijanja, a nabrojani su i svi pripadnici jedinice koja ga je počinila.

    – Izvještaj je nabavljen iz Kanade. Svi pripadnici ustaške jedinice bili su muslimani – naveo je Ristić i dodao da je riječ o izvještaju ustaškog oficira koji je detaljno opisao masakr nad srpskim civilima počinjen početkom ljeta 1941. u jednom selu u Hercegovini.

    On je istakao da će građa, koje je prošle godine pribavljeno više nego u prethodnih 30 godina od osnivanja Muzeja, biti korištena i za izlaganje i za istraživače.

    Diana Budisavljević bila je humanitarka austrijskog porijekla, udata za ljekara srpske nacionalnosti u Zagrebu, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila više od 10.000 djece iz ustaških logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

    Djeca koju je pokušavala da spasi su bila uglavnom srpske nacionalnosti sa područja u kojima je Nezavisna Država Hrvatska vršila genocid nad Srbima.

    Diana Budisavljević je vodila je kartoteku o djeci, s nadom da bi jednoga dana ona mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama, ali joj je po nalogu Ministarstva socijalne politike Hrvatske 28. maja 1945. godine ta dokumentacija oduzeta.

  • Predsjednik NSRS Nenad Stevandić primio polaznike 12. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane Republike Srbije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić primio je danas u Banjaluci polaznike 12. klase Visokih studija bezbednosti i odbrane Republike Srbije koje je upoznao sa nadležnostima Narodne skupštine Republike Srpske, te sa političkom situacijom u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

    Na sastanku se govorilo i o odnosima Republike Srpske i Republike Srbije, te je naglašeno da su odnosi na najvišem nivou, ali i da je potrebno dodatno jačanje paralelnih veza prvenstveno iz oblasti ekonomije. Naglašeno je da Republika Srpska prati politiku Republike Srbije kad su u pitanju međunarodni odnosi i da je vojna neutralnost zajedničko opredjeljenje.

    Predsjendik Stevandić naglasio je da Republika Srpska poštuje teritorijalni i državni integritet Republike Srbije i pohvalio je rad polaznika Visokih studija bezbjednosti i odbrane, naglasivši da se radi o ljudima koji rukovode i doprinose sistemu bezbjednosti ne samo Republike Srbije već i čitavog regiona, te da zajedničko djelovanje Republike Srpske i Srbije vodi isključivo ka promociji mira, društvene i političke stabilnosti.

    “Zahvalan sam na posjeti svim pripadnicima 12. klase, na sastanku smo razgovarali o političkim i geopolitičkim temama, te zajednički možemo reći da smo svi fokusirani na očuvanju stabilnosti i mira, ali i nastavku saradnje između institucija Republike Srpske i Srbije” rekao je nakon sastanka novinarima predsjednik Stevandić.

    Pukovnik Mićo Suvajac, načelnik škole nacionalne odbrane „Vojvoda Radomir Putnik“ pohvalio je saradnju ove škole i institucija Republike Srpske. “Velika je čast što već duži niz godina Narodna skupština prima našu delegaciju, ali ovakve posjete nam daju dodatnu obavezu i odgovornost. Sa predsjednikom Stevandićem imali smo iskren i prijateljski razgovor, na kojem nas je upoznao sa nadležnostima Narodne skupštine, ali i sa problemima i izazovima sa kojima sureće Republika Srpska”, rekao je Suvajac.

    Po završetku sastanka, predsjednik Stevandić je svim gostima poklonio knjigu „Čast je služiti otadžbini“.

  • Čubrilović: Brzu cestu kroz Hercegovinu usporava procedura

    Čubrilović: Brzu cestu kroz Hercegovinu usporava procedura

    Od Trebinja do Ustiprače planirana je gradnja brze ceste, a ove godine treba da bude izrađen projekat i studijska dokumentacija kojom će biti definisana optimalna trasa brzog puta.

    Ovo kaže Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS.

    Njemu je narodni poslanik Đorđe Vučinić, koji je inače iz Trebinja, postavio poslaničko pitanje “kada će biti započet projekat auto-puta od Trebinja do Foče, kada će započeti izgradnja istog, te kada će se završiti.”

    – U skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, predmetna dionica puta planirana je da se realizuje kao dionica brzog puta Ustiprača – Foča – Gacko – Trebinje. Prema informaciji iz JP „Autoputevi Republike Srpske“, Planom nabavki za 2023. godinu planirana je izrada Generalnog projekta i studijske dokumentacije kojom će biti definisana optimalna trasa brzog puta. Nakon toga, u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima, pristupiće se realizaciji narednih aktivnosti kao što su obezbjeđivanje novca, eksproprijacija nepokretnosti izbor izvođača radova i izgradnja – odgovorio je Čubrilović.

    Podsjećamo, predsjednik RS Milorad Dodik i premijer RS Radovan Višković su krajem marta boravili u zvaničnoj posjeti u Trebinju kada je najavljena realizacija ideje izgradnje auto-puta i brze ceste od Trebinja do Višegrada.

    – Na nekim dionicama će to biti auto-put, a na nekim brza cesta. Cilj je da se spojimo kod Višegrada na konekciji prema Srbiji i prema Istočnom Sarajevu – objasnio je Dodik.

  • “Srpska open” od istorijskog značaja za Banjaluku: Smještajni kapaciteti popunjeni, gosti dolaze sa svih strana

    “Srpska open” od istorijskog značaja za Banjaluku: Smještajni kapaciteti popunjeni, gosti dolaze sa svih strana

    Teniski turnir “Srpska open” donijeće ogromne benifite Banjaluci kada je riječ o turističkoj promociji grada, izjavila je za Mondo Dragana Vukliš, direktorka banjalučke Turističke organizacije.

    Vukliševa tvrdi da banjalučki ATP turnir “Srpska open” dnevno prati nekoliko hiljada gledalaca, a prema riječima organizatora nekoliko miliona širom svijeta.

    “Prema našim saznanjima svi smještajni kapaciteti na području grada su popunjeni. Najviše gostiju imamo iz Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije… Mjesec dana prije početka Srpska open zajedno sa organizatorima počeli smo promociju ovog turnira koji će definitivno obilježiti ovu godinu. Ovo je događaj od istorijskog značaja za naš grad koji je ispromovisao Banjaluku i na taj način ga pozicionirao kako na sportsku tako i na turističku mapu svijeta”, rekla je direktorka TOBL-a.

    Srpska open i turistička promocija Banjaluke
    Prema njenim riječima, svi turisti koji za za vrijeme “Srpska open” posjete Banjaluku takođe će imati priliku uživati i u koncertima “Plan B festa” na tvrđavi Kastel gdje će nastupiti vodeća imena regionalne muzičke scene.

    Vukliševa se osvrnula i na održavanje Međunarodne biciklističke trke “Beograd-Banjaluka” koja, kaže,afrirmiše kako sport tako i turizam u gradu na Vrbasu.

    Srpska open i turistička promocija Banjaluke
    “Ovo je događaj koji povezuje naš narod iz Srbije i Republike Srpske, te u Banjaluku dovodi učesnike iz preko trideset zemalja. Pored navedenog, Banjaluka će tokom čitave godine imati veliki broj manifestacija i događaja koji će u naš grad privući veliki broj turista”, tvrdi Vukliševa i ističe da je Banjaluka u ovom mjesecu centar dešavanja, odnosno grad koji će biti u svim svjetskim medijima.

    Atrakcija za građane i turiste biće i panoramski bus koji će moći da korite svi i tako mogu uživati u razgledanju Banjaluke iz jedne potpuno drugačije perspektive.

    Svi turisti tokom mjeseca aprila mogu se provozati najljepšim dijelovima našeg grada potpuno besplatno, a novi panoramski autrobus voziće svaki dan.

    Kako bi se dodatno obogatili turističku ponuda grada za vrijeme održavanja “Srpska open” iz TOBL-a napominju da u “Fan zoni” imaju svoj info-pult, dok su u parku “Petar Kočić” postavljeni štandovi gdje svoje proizvode prodaju i izlažu proizvođači Krajiških suvenira i rukotvorina.

    “Na taj način gostima smo omogućili da mogu kupiti i ponijeti uspomenu iz Banjaluke”, podvukla je Vukliševa.


    Podsjećamo, u Banjaluci se do nedjelje, 23. aprila, održava renomirani teniski turnir “Srpska open”, koji okuplja veliki broj igrača iz svjetskog vrha.

    Predvodi ih najbolji reket planete Novak Đoković, a osim njega banjalučka publika ima priliku da vidi i Andreja Rubljova, Gaela Monfisa, Rišara Gaskea, Bornu Ćorića, Dušana Lajovića…

    Za potrebe održavanja ovog turnira, u parku “Mladen Stojanović” je, uz rekonstrukciju postojećih, izgrađen potpuno novi teniski teren kapaciteta 5.000 mjesta, a ulaznice za jedan od najznačajnijih sportskih događaja u Banjaluci u novijoj istoriji rasprodate su danima prije početka turnira.

    Pogledajte foto-galeriju iz navijačkog sela gdje je smješten i zvanični “Fan šop” Srpska open.

  • Njemački ambasador u BiH “Uveli smo sankcije Republici Srpskoj i Dodiku”

    Njemački ambasador u BiH “Uveli smo sankcije Republici Srpskoj i Dodiku”

    Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane, kaže Tomas Fičen.Ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini Tomas Fičen dao je intervju za Politicki.ba.

    Kako to u diplomatiji uvijek biva, indikativni su njegovi odgovori. Kako ono što je odgovorio, tako i ono što je možda i “preskočio”.

    Šta je politika Njemačke prema Bosni i Hercegovini? S jedne strane imamo Rezoluciju Bundestaga, a sa druge djelovanje Kristijana Šmita. U Rezoluciji se zagovara “građanizacija” BiH. Svojim zadnjim intervencijama u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, Šmit je ojačao etnizaciju BiH.

    – Savezna vlada je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Berlinskim procesom je i savezni kancelar Olaf ŠolC stavio svoj lični fokus na region.

    Nedavno je i ministarka vanjskih poslova Baerbok, tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Konakovićem na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, podvukla da ovaj region, a time i BiH, ima svoje mjesto u EU!

    Prošlogodišnja rezolucija Bundestaga takođe jasno pokazuje da je Njemačka na strani BiH. Njemačka podržava približavanje Bosne i Hercegovine EU i poziva na bližu regionalnu saradnju u Berlinskom procesu. Osim toga, od ljeta 2022. god. i Bundesver je ponovo aktivan sa vojnicima u okviru EUFOR- Althea.

    S našim parnterima u BiH takođe postoji apsolutna saglasnost o EU i NATO perspektivi BiH. To je još jednom istaknuto dodeljivanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU u decembru 2022. Postoji realna perspektiva za EU, ali ona zahtijeva odlučne reforme.

    Njemačka je bila od samog početka za mir u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika – koji, kao međunarodni predstavnik, svoj mandat crpi iz Dejtonskog sporazuma, ugrađena je kao integralni dio u njemu. U izvršavanju svog mandata visoki predstavnik je nezavisan. Njegove dosadašnje odluke su na primjer doprinijele tome da se održe izbori i da budu transparentniji.

    Osim toga, je Agendom 5+2 koju je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira Dejtonskog sporazuma u 2008. godini jasno definisano šta je potrebno za zatvaranje OHR-a. Nažalost je BiH još uvijek daleko od ispunjavanja ovih uslova.

    Šta su prioriteti Njemačke u BiH? Na ekonomskom, ali i na politickom planu? Zagovarate li i Vi formiranje vlasti na čelu s Osmorkom, makar to značilo i novu intervenciju visokog predstavnika u tom smjeru? (Prema medijskim navodima, njemački zvaničnici zaduženi (i) za BiH protiv su intervencije Šmita i zahtijevaju da se stranke u Federaciji BiH dogovore. To je tačno?)
    – Njemačka je pouzdan i snažan parntner na strani BiH na putu ka EU. To je jasan vanjskopolitički prioritet Njemačke.

    U 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. jasno je navedeno koje su reforme neophodne na tom putu. Reforme nisu važne samo za pristupanje EU, one će prije svega imati trajni pozitivan uticaj na živote ljudi u BiH.

    Uz političku volju, brzo mogu biti implementirani. Sada je prije svega važno da se započne i uhvati u koštac sa reformama. Previše vremena je već protraćeno.

    Sada je na novoizabranim političarima da zaista i iskoriste šansu koju pruža kandidatski status.

    Dosta brzo formiranje vlasti na državnom nivou je bio prvi pozitivan signal. Ali političari ne bi trebali sada stati na tome. Važno je graditi na ovim prvim pozitivnim pomacima i brzo pokrenuti zemlju sprovođenjem konkretnih reformi.

    O sastavu Vlade Federacije odlučuje Parlament Federacije većinom koju su glasači odredili 2. oktobra.

    U ekonomskoj oblasti bilježimo sve veći interes za BiH kada je riječ o njemačkim kompanijama, koje s obzirom na probleme u globalnoj trgovini traže bliže proizvodne mogućnosti i izvore snabdijevanja – „near-shoring“ je ovdje ključna riječ. U tome se mogu pronaći velike mogućnosti za BiH i cijeli region zapadnog Balkana, ali one takođe zahtijevaju reforme i uklanjanje birokratskih prepreka. Istovremeno to podrazumijeva da zastoj u reformama ili čak –ovo se odnosi na RS – nazadovanje u reformama i secesionistička retorika predstavljaju otrov za ulaganja. Zato bi ključni prioriteti trebali biti jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

    Također energetska kriza i zajednička borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju velika ulaganja. BiH ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Okretanje od fosilnih energenata nije samo u smislu klimatske politike potrebno, već i u smislu ekonomske politike. Jer EU planira uvesti mehanizam koji će poskupiti proizvode proizvedene fosilnom energijom prilikom uvoza u EU. Njemačka podržava BiH u neophodnom napuštanju fosilnih energenata kroz bilateralnu razvojnu saradnju, ali i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Ovo regionalno klimatsko partnerstvo najavljeno je u okviru posljednjeg samita Berlinskog procesa 2022., a treba da se implementira u ovoj godini. Kao „kick-off“ događaj, Njemačka planira zajedno s Albanijom organizovati regionalni dijalog u Tirani početkom juna ove godine.

    Takođe na posljednjem samitu Berlinskog procesa 2022. godine, šefovi država i vlada pet od šest zemalja zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. Obaveze sadržane u njoj bile su snažno potkrijepljene izjavama podrške, posebno od strane EU-Komisije. Nadamo se da će i Bosna i Hercegovina uskoro potpisati ovu značajnu deklaraciju.

    I investitori iz Njemačke iz privatnog sektora vide odlične prirodne uslove u BiH za proizvodnju vjetroenergije. U Livnu na primjer treba da se izgradi sistem vjetroparkova koje bi gradila jedna njemačka firma. Osim čiste energije, projekat će regionu donijeti i nova radna mjesta i javne prihode putem lizinga. Međutim, da bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal, potrebno je pojednostaviti komplikovane i često politički nabijene procedure odobravanja. Energetska tranzicija ne smije propasti zbog političkog raspoloženja.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik često je i brutalno prozivao Njemačku. Posebno mu je (bilo) omiljeno podsjećanje na period iz historije i vremena kada su nacisti vladali Njemačkom. S druge strane, Njemačka je prednjačila i prednjači u sankcionisanju njegovog režima. Molim Vas da navedete šta su do sada primjenjene sankcije (sa ili bez navodnika, obzirom i na to da “prave” sankcije, nameće samo EU, a njih nema jer nema konsenzusa) Njemačke prema vlastima entiteta Rs. Koji su to blokirani ili obustavljeni projekti privatnog njemačkog i javnog njemačkog sektora u manjem dijelu BiH? I kada bi se te sankcije mogle okončati? Obzirom da ne vidimo naznake promjene Dodikove politike nabolje (nagore vidimo svakodnevno), hoće li se i u kojim smjerovima njemačke sankcije prema Dodikovoj vlasti širiti?
    – Prvo bih želio da istaknem da je Njemačka i dalje uključena u humanitarne projekte u RS. U to ubrajamo, na primjer, projekte humanitarnog deminiranja koje mi finansiramo. Samo u regiji Majevice to je trenutno 9 miliona eura. A i projekat stambenog zbrinjavanja izbjegličkih porodica u Republici Srpskoj-u koji je prije nekoliko sedmica svečano otvoren (od strane Dodika) takođe je velikim dijelom finansiran njemačkim i EU sredstvima.

    Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane. A naravno da to za svakog poduzetnika igra ulogu– uzgred rečeno i za domaće firme u Republici Srpskoj.

    Tačno je, međutim, da je njemačka vlada odlučila da Republici Srpskoj uskrati kredite za četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura, a u ovom trenutku ne odobrava ni nove projekte. Razlog je taj što ne možemo usmjeriti novac njemačkih poreznih obveznika u entitet čije vodstvo koristi secesionističku retoriku i pokušava oslabiti državu u cjelini. Jer naša podrška treba da služi tome da uvede BiH u EU.

    Ovo je velika šteta i nadam se da to prepoznaju i ljudi Republike Srpske – jer se ovdje radi o projektima koji bi dugoročno donijeli Republici Srpskoj ekonomsku korist. Dakle, Njemačka ne samo da bi bila voljna finansirati takve projekte, već bi tada donijela i potrebni know-how (znanje) i prenijela ga u zemlju.

    Savezna vlada je u više navrata jasno stavila do znanja da je preduslov za „business as usual“ (uobičajeno poslovanje) da Republika Srpska prestane sa secesionističkim nastojanjima, vrati se u institucije (i tamo odbaci zauzeti stav blokada) i distancira se od nacionalističkog govora mržnje.

    Nažalost, u ovom trenutku vidimo upravo suprotno.

    Njemačka je najpopularnija destinacija i za migracije sa zapadnog Balkana. Šta kažu najnovije brojke – koliko je građana BiH prošle godine otišlo put Njemačke s kartom u jednom pravcu? Koliko je u zadnjih 10 godina? (Ako Vam nije zahmetli, imate li pri ruci i brojke za druge države iz našeg regiona – od Hrvatske i Srbije preko Albanije i Kosova, do Makedonije i Bugarske?)
    – Mogu se složiti s Vama da postoji veliko interesovanje i potražnja za zapošljavanjem u Njemačkoj i korištenjem mogućnosti i programa koji su povezani s tim. Svake godine mnogi ljudi odlaze iz ove zemlje, što bi trebalo alarmirati domaće političare. Jer ne radi se samo o većoj zaradi koju možete dobiti u Njemačkoj, Švajcarskoj ili Austriji. Mnogi odlaze uglavnom zato što im politička stagnacija, nedostatak jednakih prilika i nesigurnost oduzimaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. A ustvari bi ova zemlja mogla imati veliki potencijal: mnoge njemačke firme bi željele ovdje uspostaviti ili kupiti proizvodne pogone, znači stvoriti kvalifikovana i dobro plaćena radna mjesta ovdje u zemlji. Tada bi i ljudi ostali. Međutim, prema istraživanjima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), skoro polovina svih mladih između 18 i 24 godine trenutno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a), stopa migracije u Bosni i Hercegovini iznosi 20 odsto. Ljudi odlaze jer ovdje ne vide budućnost za sebe i svoje porodice i to su loše vijesti.

    Dobra vijest je da politika kroz reforme to može promijeniti i tako zadržati ljude u svojoj zemlji.

    Dodik, opet on!, blokirao je usvajanje tri sporazuma iz Berlina. Da li i šta radite na tom polju i kada očekujete da će se Mobility Agreements početi primjenjivati? Konkretno, molim.
    – Njemačka se već u pripremnoj fazi čvrsto zalagala za sporazume o mobilnosti. Tako je na primjer, specijalni izaslanik njemačke vlade Manuel Saracin prije samita u okviru Berlinskog procesa bio u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi promovisao za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumima i otvorio regiju zapadnog Balkana za veću ekonomsku integraciju.

    Tri od šest zemalja zapadnog Balkana već su ratifikovale tri sporazuma o mobilnosti: Kosovo, Albanija i Crna Gora. Dakle, sporazumi su već stupili na snagu. Sjeverna Makedinija i Srbija su najavile skoru ratifikaciju.

    Stoga se nadamo da će i BiH uskoro ratificirati sporazume o mobilnosti, jer će oni donijeti vrlo konkretne i direktne koristi ljudima u cijeloj BiH, dakle i ljudima u Republici Srpskoj, prenosi Politički.Ba.

    Zajedno sa našim partnerima nastavljamo ohrabrivati vlast i Parlament BiH da ratifikuju i implementiraju sporazume o mobilnosti. Naravno da se nadamo da odgovorni političari žele da iskoriste šanse koje donose sporazumi. To bi bilo od koristi ljudima u zemlji.

  • Čubrilović: Teško očekivati pomjeranje zacrtane trase auto-puta Banjaluka – Prijedor

    Čubrilović: Teško očekivati pomjeranje zacrtane trase auto-puta Banjaluka – Prijedor

    Pomjeranje zacrtane trase auto-puta od Banjaluke do Prijedora kroz tri sela teško je očekivati jer bi to značilo odgađanje projekta za minimum još dvije godine, rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Na nezadovoljstvo mještana sela Verići, Gornja Omarska i Bistrica koji traže da se trasa auto-puta pomjeri da bi bilo izbjegnuto rušenje 45 objekata, Čubrilović je rekao da je to teško očekivati i jer su sve procedure okončane i u Narodnoj skupštini Republici Srpskoj.

    • Trebalo je vidjeti da li je moguće ispuniti njihove zahtjeve prije nego što je parlament usvojio potrebnu dokumentaciju. Završena je eksproprijacija zemljišta skoro na čitavom prvom dijelu prema ugovoru – pojasnio je Čubrilović za Glas Srpske.

    Čubrilović je naglasio da koncesionar i koncedent imaju svoje uslove koje treba da poštuju pri uvođenju projekta u potpunu realizaciju.

    • Dakle, ne utičem na to da li će to biti ili neće, jer to nije moja nadležnost, ali to je moje viđenje cjelokupne situacije – rekao je Čubrilović za Glas Srpske.

    Gradnja auto-puta na principu koncesije od Banjaluke do Prijedora počela je u septembru prošle godine, a procijenjeno je da će ovaj projekat koštati 297 miliona evra.

    Taj auto-put biće dug 40,7 kilometara sa pristupnim petljama u Prijedoru, Omarskoj i Kuljanima kod Banjaluke. Rok za izgradnju je pet godina.