Kategorija: Vijesti

  • Počelo uklanjanje avio-bombe u Banjaluci

    Počelo uklanjanje avio-bombe u Banjaluci

    U toku je uklanjanje avio-bombe iz Drugog svjetskog rata, teške 50 kilograma, koja je pronađena u rijeci Suturlija u Banjaluci.

    Zaostalu avio-bombu, koja se nalazi na lokaciji iznad kupališta kanjona na udaljenosti oko 900 metara uzvodno uz rijeku, od ušća Suturlije u Vrbas, uklanjaju pripadnici Sektora za deminiranje, Republičke uprave civilne zaštitu.

    Sa akcijom se počelo jutros u devet časova, a očekuje se da sve bude završeno do 11 časova.

    Stanovništvu je zabranjen boravak i kretanje na otvorenom prostoru, a savjetovano je da u stambenim i drugim objektima otvore prozore, udalje se od staklenih površina, te da sarađuju sa organima javnog reda i drugim službama zaštite i spasavanja i pridržavaju se njihovih uputstava.

  • Karan pozvao građane da prisustvuju svečanom defileu

    Karan pozvao građane da prisustvuju svečanom defileu

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzima neophodne mjere kako bi događaji povodom obilježavanja Dana Republike, 9. januara, protekli mirno i bez incidenata, izjavio je Srni resorni ministar Siniša Karan.
    – Ono što je novina jeste da će se svečani defile MUP-a ove godine održati u Istočnom Sarajevu, što je za nas sa aspekta bezbjednosti i organizacije jedan novi izazov – naveo je Karan.

    On je rekao da ne sumnja da će i ove godine svečani defile ispuniti očekivanja, te je pozvao građane koji su u mogućnosti da prisustvuju svečanom defileu u Istočnom Sarajevu, da zajedno sa pripadnicima MUP-a mirno i dostojanstveno proslave Dan Republike Srpske.

    Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godinu postojanja.

    Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

    Svečani defile povodom Dana Republike – 9. januara prvi put ove godine biće održan u Istočnom Sarajevu. Dan ranije će biti održana Svečana akademija u Banjaluci.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik poručio je da će svečani defile i svake naredne godine biti u drugom gradu, čime će se Dan Republike pokazati kao integrativni praznik koji predstavlja čitavu Republiku Srpsku.

  • Predsjednik BORS o obilježavanju Dana Republike

    Predsjednik BORS o obilježavanju Dana Republike

    Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske BORS Goran Rogić smatra da Srbi u Srpskoj imaju obavezu i vječni zavjet da slave Dan Republike jer je za njenu odbranu živote dalo više od 23.000 boraca.

    Pripadnici VRS i MUP Republike Srpske dali su nemjerljiv doprinos u odbrani Republike Srpske. Naša je obaveza da vječno čuvamo Srpsku, ali time i uspomenu na naše poginule saborce – rekao je Rogić Srni povodom predstojećeg obilježavanja Dana Republike Srpske.

    Rogić je poručio da niko ne može osporiti obilježavanje Dana Republike Srpske jer je Srpska nastala prije početka oružanih sukoba u BiH, te verifikovana i međunarodno priznata potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    BORS nikome u BiH ne spori da obilježava svoje najznačajnije datume, ali ne dozvoljavamo da to neko čini prema Republici Srpskoj – poručio je Rogić.

    Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godina postojanja.

    Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

    Svečani defile povodom Dana Republike – 9. januara prvi put ove godine biće održan u Istočnom Sarajevu. Dan ranije će biti održana Svečana akademija u Banjaluci.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik poručio je da će svečani defile i svake naredne godine biti u drugom gradu, čime će se Dan Republike pokazati kao integrativni praznik, koji predstavlja čitavu Republiku Srpsku.

  • Pobjegao majmun iz mini zoološkog vrta na ranču “Aris” u Kozaruši

    Majmun sa mladunčentom pobjegao je danas iz mini zoološkog vrta na ranču “Aris” u Kozaruši kod Prijedora, a vozači su životinju snimili pored magistralne ceste.
    Majmun je pobjegao sa mladunčetom i trenutno su na drvetu. Čekamo da dođe veterinar sa uspavljivačem – rečeno je Mondu na ranču “Aris” koji se nalazi nedaleko od magistralnog puta.

    Životinje nisu opasne, ali su sigurno uplašene.

    Vozači su danas oko 15 časova snimili jednog bezrepog majmuna kako trčkara pored ceste između Banjaluke i Prijedora i objavili video na vajber grupi “Patrole-radari”.

  • Patrijarh Porfirije 9. januara stiže u Banjaluku

    Patrijarh Porfirije 9. januara stiže u Banjaluku

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje episkopa i sveštenika, služiće 9. januara svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci povodom krsne slave svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana i Dana Republike Srpske.
    Doček patrijarha srpskog biće u 8.00 časova ispred Hrama Hrista Spasitelja, dok će sveta Liturgija početi u 8.30 časova.

    “Pozivamo vas da svečano dočekamo njegovu svetost patrijarha srpskog Porfirija i uzmemo molitveno učešće na svetoj Liturgiji”, saopšteno je iz banjalučke parohije.

  • Šengen stvorio gužve na izlazima iz BiH

    Šengen stvorio gužve na izlazima iz BiH

    Ulazak Hrvatske u Šengen prvog dana 2023. godine obilježile su velike gužve na graničnim prelazima iz BiH, ali je još rano procijeniti kako će novi granični režim uticati na građane BiH koji ulaze u tu zemlju.

    Kako nam je juče rekla Franka Vican, portparolka Granične policije BiH, prema sada raspoloživim informacijama, Hrvatska će nastaviti primjenjivati važeće odredbe Zakona o šengenskim granicama, kao i do sada.

    “Informacijski sustavi EU, poput EES i ETIAS, počet će se primjenjivati od dana kada Europska komisija donese odluku o tome. Isto tako, na zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, neće biti promjena u vezi s načinom obavljanja granične kontrole”, pojasnila nam je ona.

    Rekla nam je da su na graničnim prelazima, poput međunarodnog graničnog prelaza Gradiška, od početka godine do juče u 13 časova zabilježena 3.993 putnika, od čega 1.682 državljanina BiH, dok je stranih državljana 2.311.

    “U istom razdoblju, na izlazu iz BiH, na MGP Gradiška, evidentirano je ukupno 6.686 putnika, od kojih su 2.794 državljani BiH, dok je stranih državljana evidentirano 3.892. Trenutačno na izlazu iz BiH na MGP Gradiška zadržavanja su oko 60 minuta, dok na ulazu u BiH na istom prijelazu nema zadržavanja. Jučer (ponedjeljak) na MGP Gradiška bila su povremena zadržavanja ne duža od 30 minuta”, kazala nam je ona.

    Prema njenim riječima, za sada je nemoguće ocijeniti kako će se ulazak u Šengen odraziti na putnike iz BiH i za tu procjenu biće potrebno više vremena.

    S istim pitanjem smo se obratili i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

    “S ulaskom Hrvatske u Šengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljaće se kao i dosad sprovođenjem Zakonika o šengenskim granicama, uključujući takođe sprovođenje i drugih relevantnih uredbi Evropskog parlamenta i Vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o šengenskim granicama tako da ne bi bilo nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici”, kažu u MUP-u Hrvatske.

    Zvaničnici EU, Hrvatske i BiH izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska postala dio šengenskog prostora. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, indirektno je odgovorio na pitanje režima graničnih kontrola, pojasnivši, nakon obilaska graničnog prelaza Bregana, između Slovenije i Hrvatske, sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da će Hrvatska ukidanjem graničnih kontrola na unutrašnjim granicama EU dobiti nove resurse za zaštitu spoljnih granica EU.

    To znači da će hrvatski granični policajci pojačati nadzor granice, odnosno efikasnije sprečavati ilegalne prelaske granica, ali i da vjerovatno neće slati dodatne službenike na međunarodne granične prelaze.

    “Hvala policiji na čuvanju naše granice. Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1.350 kilometara duge granice EU i šengenskog područja. Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere. To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, poručio je on, kako je preneseno na sajtu Vlade Hrvatske.

    Fon der Lajenova je, čestitajući Hrvatskoj, rekla da će EU raditi na zaštiti šengenskog prostora, koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo.

    “Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, rekla je ona.

    Borjana Krišto, novoizabrana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, čestitala je Hrvatskoj ulazak u Šengen i uvođenje evra, ističući da i građani BiH gaje identične aspiracije.

    “Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, takođe pripadamo krugu evropske porodice, te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istu integracijsku budućnost”, navela je Krišto u čestitki.

    Plenković je rekao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u Šengen i evrozonu ušla na isti dan.

    Za građane BiH će ulazak Hrvatske u evro značiti lakše plaćanje prilikom posjeta toj zemlji, a s obzirom na to da je bh. marka direktno vezana za evropsku valutu, to će značiti i manje troškove za konverzije jer više neće morati koristiti kune, koje zauvijek odlaze u prošlost.

  • Lopovima u Srpskoj struja nije interesantna

    Lopovima u Srpskoj struja nije interesantna

    Od izmjene zakona kojim se krađa struje u Srpskoj tretira kao krivično djelo, a ne kao prekršaj, ovih pojava gotovo i da nema, ili ih pak, nadležni ne mogu otkriti.

    Prema podacima banjalučke “Elektrokrajine”, najvećeg operatora distributivnog sistema u sklopu “Elektroprivrede Republike Srpske, od početka godine do danas otkrili su 217 slučaja neovlaštene potrošnje.

    Ako se uzme u obzir da pokrivaju područje od oko 260.000 potrošača, računica pokazuje da se tek svaki 1.200-ti kupac usudi da se upusti u krađu.

    Od ukupnog broja 204 slučaja se odnosi na fizička lica, a 13 slučajeva na pravne subjekte.

    Podsjećamo, neovlaštena potrošnja, odnosno krađa električne energije se kao krivično djelo, propisano Krivičnim zakonikom RS, tretira od jula 2017. godine.

    Broj iz godine u godinu opada. Slično je bilo i prošle godine, kada je otkriveno 245 krađa.

    Da je zakon imao uticaja na lopove, pokazuje 2016. godina kada je otkriven 721 slučaj krađe.

    Međutim, u “Elektrokrajini”, zasluge pripisuju sebi.

    “Smatramo da su navedeni trendovi samo djelimično, u manjoj mjeri, rezultat pomenutih zakonskih odredbi već, prije svega, intenzivnih aktivnosti preduzeća na predupređenju i otkrivanju neovlaštene potrošnje. „Elektrokrajina“ se protiv neovlaštene potrošnje bori kako provođenjem mjera kontrole kritičnih područja, tako i investicionim aktivnostima na izmještanju mjernih mjesta iz objekata potrošnje i ugradnji pametnih brojila sa opcijama daljinskog očitanja potrošnje i upozorenja na neovlašteno djelovanje na brojilo”, rekli su oni.

    Najavljuju nove investicije koje će u konačnici dati još bolje rezultate.

    “Kada u 2023. godini okončamo aktuelni projekat rekonstrukcije i modernizacije distributivne mreže imaćemo preko 50.000 ugrađenih pametnih brojila sa čime ćemo pokriti 20 odsto od ukupnog broja potrošača”, zaključili su u ovom preduzeću.

    Najavljeno poskupljenje struje od 01. januara za fizička i pravna lica, staviće na test sva elektrodistributivna preduzeća, jer će krađa električne energije lopovima biti primamljivija.

  • Republika Srpska u potpunosti preuzela „Sarajevo-gas“

    Republika Srpska u potpunosti preuzela „Sarajevo-gas“

    Republika Srpska postala je vlasnik preduzeća „Sarajevo -gas“ nakon što je za oko devet miliona KM kupila 53,6 odsto akcija ovog preduzeća.

    Srpska je preko Akcijskog fonda, Fonda za restituciju i Penzijskog rezervnog fonda (PREF) do sada imala 45 odsto akcija u ovom društvu.

    Akcijski fond RS je, zajedno sa Fondom za restituciju i PREF-om, krajem prošlog mjeseca objavio ponudu za preuzimanje prema kojoj se obavezao platiti 0,99 KM za svaku akciju ovog preduzeća.

    „Za vrijeme trajanja javne ponude deponovano je 8.796.457 akcija, što predstavlja 8.796.457 glasova u skupštini emitenta ili 53,6 odsto od ukupnog broja glasova. Deponovane akcije ponudilac i lica koja zajednički djeluju su isplatili i preuzeli u zakonskom roku. Nije bilo povlačenja deponovanih akcija“, navedeno je u izvještaju o preuzimanju.

    U izvještaju je navedeno da je nakon završetka ponude za preuzimanje Akcijski fond RS vlasnik 47,88 odsto akcija, Fond za restituciju RS 22,88 odsto, a Penzijski rezervni fond 27,88 odsto akcija.

    „Ponudilac i lica koja sa ponudiocem zajednički djeluju, nakon završetka javne ponude, zajedno posjeduju 98,6 odsto ukupnog broja glasova u Skupštini emitenta“, navedeno je u izvještaju.

    Podsjećamo, CAPITAL je ranije pisao da je iste ove akcije bivši ministar transporta i komunikacija BiH, a sada privrede i prduzetništva RS Vojin Mitrović prije nešto više od godinu dana kupovao po pet puta manjoj cijeni.

    Najveći akcionar “Sarajevo Gasa” do sada je bila “Raiffeisen banka – Kastodi” iz Sarajeva sa 31,69 odsto akcija.

  • Stigla nova žalba iz SNSD o posrednim izborima za Dom naroda

    Stigla nova žalba iz SNSD o posrednim izborima za Dom naroda

    Sud BiH zaprimio je žalbu SNSD na odluku Centralne izborne komisije BiH o posrednim izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, potvrđeno je u ovom sudu.

    Žalbu će rješavati Apelaciono odjeljenje Suda BiH u zakonskom roku, naveli su iz Suda BiH.

    CIK je prošle sedmice ponovo priznao sporni glasački listić iz Republike Srpske za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, iako je Sud BiH rješenjem jednom već poništio takvu odluku CIK.

    SNSD je u subotu, 24. decembra, ponovo Apelacionom vijeću Suda BiH uputio žalbu odluku CIK.

    Po prijemu žalbe, Apelaciono vijeće Suda BiH ima rok od 72 časa da se izjasni.

    Odluka o tome ko će biti peti delegat iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u još jednom je žalbenom krugu.

    SNSD je podnio drugu žalbu, nakon što je CIK ponovo odlučio da preostali delegat bude izabran žrijebanjem.

    Do odluke Apelacionog vijeća Suda BiH, ponovo su u igri kandidati SNSD i PDP, i to Snježana Novaković Bursać i Nenad Vuković.

    SNSD je ostao pri stavu da je CIK donio političku odluku u korist, kako kažu, izbornih gubitnika.

    – Ovaj put smo zatražili od Suda da odlučuje u takozvanom sporu pune jurisdikcije, to jest da preinači odluku CIK – rekao je portparol SNSD Radovan Kovačević.

    Prethodno je Apelaciono vijeće Suda odluku vratilo CIK na ponovno odlučivanje, ali je CIK ostao pri stavu da priznaje sporni glasački listić kojim su izjednačene liste kandidata SNSD i PDP.

    U stranci koju vodi Branislav Borenović ne gube nadu, smatrajući odluku CIK jedinom ispravnom i zakonitom.

  • Sve zamke kineskih kredita

    Sve zamke kineskih kredita

    Zemlje Balkana još nisu članice Evropske unije, iako su neke odmakle na tom putu. Ali, baš zato je vladavina prava značajno drugačija nego u zemljama EU, pa naši sagovornici smatraju da bi to mogao biti jedan od najvažnijih motiva ulaganje Kine i njenih kompanija na ove prostore.

    Profesor Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ističe da Kina ima interesa da se etablira na najvećem tržištu svijeta, tj. u Evropskoj uniji, a mi dođemo kao most.

    “Put do EU vodi i preko mekog trbuha, tj. Balkana, pa Kini Bosna i Hercegovina može biti interesantna kao karika u tom lancu, no daleko manje nego Srbija, na koju otpada 80 posto kineskih investicija u zemlje Balkana koje nisu članice EU. Sa druge strane, stopa štednje, pa tako i investicijskog potencijala bh. ekonomije je jako niska, pa bi bh. vlastodršci vrlo rado prihvatili inokapital za razvoj infrastrukture. Imajući u vidu neodgovornost bh. politike spram građana, nepostojanje stručnih znanja npr. za provođenje costbenefit analize ili ugovaranja projekta iz oblasti projektnih financija, netransparetnost procedura javnih nabavki itd. nije teško predvidjeti šta bi se moglo desiti. Konačno, postoje iskustva primjerice s infrastrukturnim ulaganjima Kine u Crnu Goru”, kaže Domljan.

    Direktor Istraživačkog centra MANS iz Crne Gore Dejan Milovac napominje da se ne radi o kineskim investicijama u konkretnu zemlju, već o investicionim kreditima koji su nerijetko uslovljeni obavezom zemlje primaoca kapitala da, u postupku realizacije projekta za koji se kredit uzima, bude angažovana kineska kompanija.

    “Iskustvo Crne Gore pokazuje dosta toga kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz kineskih kredita, a u prvom redu govorimo o ozbiljnom nedostatku transparentnosti, katastrofalnom odnosu prema životnoj sredini i potpunom odsustvu bilo kakve nezavisne kontrole kompletnog projekta, što su sve preduslovi za bujanje korupcije”, kazao je Milovac.

    On podvlači da je ogroman dio informacija o tome kako je građen crnogorski autoput i dalje pod velom tajni zbog odnosa između kineskih kreditora i crnogorskih vlasti, koji se u prvo vrijeme zasnivao na zajedničkom interesu da javnost bude što manje upoznata sa pojedinostima vezanim za autoput. Kasnije se to skrivanje informacija, dodaje Milovac, pravdalo brojnim sporovima koji su uslijedili nakon okončanja završetka projekta.

    “Crnogorski građani i dalje nemaju konačnu informaciju koliko ih je koštao kilometar autoputa, u prvom redu zbog i dalje otvorenih sporova između kineskog izvođača i crnogorske vlade, ali i zbog još neutvrđene odgovornosti za devastaciju životne sredine za koju još ne znamo koliko će da košta. Ukratko, veliki novac otvara ogroman prostor za korupciju, što uz nedovoljno razvijene institucije, kakve su i dalje crnogorske, predstavlja recept za katastrofu čiju će cijenu u konačnom platiti crnogorski građani”, naglašava Milovac.

    Na pitanje koji je rizik otplate kineskih kredita i treba li biti oprezan u smislu da će Kina, u slučaju nemogućnosti zaduženih država da servisiraju dug, svoja potraživanja prema njima pretvoriti u kapital, Domljan odgovara da bi se pitanje moglo i obrnuti: Šta ako Kina ne bude mogla da naplati dug?

    “Niko ne ulaže kapital da bi ga otpisao. Dakle, interes je kreditora da mu se novac vrati i to oplođen. Sa druge strane, interes BiH je da dobije novac po što povoljnijim uvjetima i da ga uloži tamo gdje će se najbolje oploditi ili barem gdje će polučiti najveće efekte uklanjanja uskog (infrastrukturnog) grla. Da li bh. građani i opozicija guraju poziciju da djeluje u tom pravcu? Prema tome, pitanje rizika otplate treba postavljati u izbornim bazama i parlamentima, a ne tek u medijima, jer će njima doći račun na naplatu, kaže Domljan.

    Milovac navodi da se Crna Gora odrekla suverenosti, odnosno državnog imuniteta na eventualne buduće sporove sa kineskom EXIM bankom, u slučaju da ne bude u mogućnosti da servisira kredit za autoput.

    “Ono što je važno napomenuti u crnogorskom slučaju, jeste činjenice da je u ugovor o preferencijalnom zajmu ugrađen niz klauzula kojima je zaštićen interes EXIM banke, a jako malo javni interes, što je bila dužnost Vlade Crne Gore. Ovo se u prvom redu odnosi na mogućnost da EXIM banka aktivira jednokratnu isplatu kredita u slučaju da njene procjene pokažu da Crna Gora nije u mogućnosti da uredno servisira kredit. Takođe, tu je i mogućnost da banka naše kreditno zaduženje proda trećem licu, što bi Crnu Goru izložilo novim ekonomskim rizicima, možda i geopolitičkim rizicima”, upozorava Milovac.

    U prvoj polovini godine na izmaku spekulisalo se da, kada je u pitanju obnova sarajevske tramvajske pruge, postoje tajni ugovori. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta tada je naglasio da tajni ugovori sa EBRDom i izvođačem radova ne postoje. Šteta ističe da se od toga željelo napraviti političko pitanje.

    “Tretman svih međunarodnih ugovora u BiH je identičan. Za sve ugovore koji se rade u KS, FBiH, bilo kojem drugom kantonu, BiH, koji imaju međunarodni karakter zna se red koraka, tako da tu ne može ništa biti tajanstveno. Ne postoji mogućnost sakrivanja detalja, ugovor je međunarodnog karaktera i on poštuje sve zakonske odredbe države BiH, EU”, tvrdi ministar.

    Profesor Domljan podsjeća da naša zemlja nije članica WTOa niti EU, no ipak mora poštivati barem pravila EU, jer je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, pa tako i pravila EU o investicijama, socijalnim i okolišnim standardima, kao i to da su javne nabave transparentne i otvorene za sva poduzeća, tuzemna i inozemna, na osnovu nediskriminacije i jednog postupanja.

    “U Izvješću Europske komisije o BiH za 2022. ponavlja se da su javne nabavke podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju u toku procesa nabave i implementacije ugovora. Konkretno se kaže: ‘Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost.’ Ovome se nema šta dodati, a slučaj pruge je tek ilustracija onoga što će uslijediti”, kaže Domljan.