Kategorija: Vijesti

Tajani i Šalenberg: Vrijeme je da BiH otvori pregovore
Šefovi diplomatija Italije i Austrije, Antonio Tajani i Aleksander Šalenberg, borave danas u Sarajevu, a uoči dolaska su u zajedničkom saopštenju poručili da je vrijeme da BiH otvori pregovore i da će pozvati ostale članice EU da donesu takvu odluku.

Za večeras je najavljen dolazak u Sarajevo i njemačke šefice diplomatije Analene Berbeok.

Antonio Tajani, potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije i Šalenberg, savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije dolaze u Sarajevo da bi dali podršku BiH uoči sjednice Evropskog savjeta 21-22. marta, kada bi BiH mogla otvoriti pregovore sa Evropskom unijom.

U zajedničkom saopštenju ministara Italije i Austrije navedeno je da njihove zemlje dijele dugu tradiciju podrške BiH te da je poruka s kojom dolaze u BiH jasna:

“Mi smo vaši partneri u zajedničkoj evropskoj budućnosti. Međutim, sada je krajnje vrijeme da se svi donosioci političkih odluka u BiH pozabave dugoročnim pitanjima i postignu rezultate”.

Tajani je istakao da se Italija zalaže za evropski put BiH i da smatra da je BiH spremna za istorijsku odluku.
- Italija je uvek bila snažan zagovornik BiH u Evropskoj uniji. Dosljedno smo podržavali otvaranje pristupnih pregovora sa BiH i kasnije ovog mjeseca pozvaćemo i ostale članice EU da donesu tu važnu odluku. BiH je spremna za ovaj istorijski cilj i Rim će stati uz Sarajevo kako bi pružio svu moguću podršku i tehničku pomoć u reformskim naporima. Takođe, naša Vlada ostaje u potpunosti angažovana kada je reč o bezbjednosti i stabilnosti BiH i ostajemo posvećeni značajno povećanom doprinosu EUFOR-u i misiji Altea – naveo je Tajani.
Podsjetili su da je EU dodijelila status kandidata BiH 2022. godine, te da su očekivanja za političke reforme bila jasna.

Ističu da je u proteklih dvanaest meseci BiH postigla značajan napredak.
- Usvojeni su važni zakoni i Evropski savjet je izrazilo spremnost za otvaranje pristupnih pregovora – navodi se u zajedničkom saopštenju ministara Italije i Austrije.
Tajani i Šalenberg će, kako je najavljeno, u Sarajevu razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Saveta ministara Borjanom Krišto i ministrom spoljnih poslova u Savetu ministara Elmedinom Konakovićem kako bi istakli važnost održavanja ovog zamaha.

Takođe su istakli da se BiH preko potrebne reforme ne nameću spolja i da nije riječ o birokratskim vježbama, već o reformama u cilju poboljšanja života građana.
- Uvijek smo bili nepokolebljivi zagovornik integracije BiH u EU. Ali svako mora da radi svoj domaći zadatak. Cilj članstva u EU treba da bude dovoljno snažan podsticaj da se ujedine svi politički akteri i da se provedu potrebne reforme, tako da Evropski savjet kasnije ovog mjeseca može dati zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Građani BiH su predugo čekali, zaslužuju prosperitetnu budućnost u EU – navodi austrijski ministar spoljnih poslova Šalenberg.
Ministri se slažu da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana.
4 Marta, 2024
Skupština Srpske odaje dužnu počast nekadašnjim Tribunima
Do Vidovdana ove godine u holu Narodne skupštine RS biće postavljene biste trojice poslnika prvog saziva Skupštine Republike Srpske, a koji su mučki ubijeni 1992. godine.

Pored tri biste biće postavljen i grb nad kojim su se poslanici zakleli na vernost Republici Srpskoj i tekst u kojem se navodi da su ubijeni jer se borili za svoju domovinu.

Bistu u holu Skupštine dobiće profesor doktor Milutin Najdanović, jedan od najpoznatijih sarajevskih doktora i osnivača SDS, koji je ubijen na svirep način u Sarajevu polovinom avgusta 1992. godine. Pored dr Najdanovića, bistu će dobiti i Goran Zekić, sudija iz Srebrenice koji je ubijen u zasedi 8. maja iste godine dok se vraćao iz Bratunca. Treći poslanik čija bista će da krasi hol Skupštine biće Milovan Beli Milošević, predsednik opštine Derventa, pesnik i pisac, koji je ubijen snajperskim hicem u leđa u blizini svoje kuće, 21. maja 1992. godine.

Nenad Stevandić, predsednik Narodne skupštine RS, kaže za “Novosti” da je realizaciji ovog projekta prethodila saglasnost Predsedništva i Kolegijuma NS RS.
- Oni su bili ljudi koji su podigli ruku za Republiku Srpsku kada je to bilo najpotrebnije.
Uživali su ogroman ugled u svojim sredinama. Ubijeni su u vreme kad su konstituisani organi Republike Srpske, kada je počelo usvajanje prvih zakona u Narodnoj skupštini RS i postavljeni temelji današnje Republike Srpske – ističe Stevandić.

On dodaje da su biste u procesu izrade i da će biti od bronze.
- Prvo što će ubuduće ugledati svi oni koji ulaze u zgradu Skupštine biće biste našim herojima. Ne smemo prekinuti kontakt sa stvaraocima Srpske. Porodice su saglasne sa izgledom bista jer su više puta sa mnom kontakirale. Ako je bilo nekakve nepravde prema ljudima koji su stvarali Srpsku, trudim se da je ispravim i svi koji su na nekoj poziciji trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći. Ovi ljudi su izglasali akte na kojima danas počiva Srpska i izglasali su prvi saziv Narodne skupštine RS i ubijeni su u stvaranju Republike Srpske. To ne smemo zaboraviti – poručio je Stevandić koji kaže da oseća ponos zato što će konačno biste biti postavljene u hol Skupštine.
Na svečano otvaranje memorijalnog kutka u Skupštini RS biće pozvani svi utemeljivači Srpske.

Monstruozan zločin nad lekarom grudne hirurgije prof. dr Milutinom Najdanovićem ostao je pod velom tajne i nerešen više od tri decenije. On je ubijen u noći 14. avgusta 1992. u ratnom Sarajevu, a istrage o tom ubistvu, kao ni krivaca, i dalje nema. Njegovo izmasakrirano telo je pronađeno kod stadiona Koševo. Dr Najdanović bio je poslanik SDS u prvoj demokratskoj Skupštini SR BiH. Bio je profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i osnivač Odeljenja torakalne hirurgije u tom gradu.

Nakon što su 15. oktobra 1991. godine hrvatski i muslimanski poslanici u Skupštini SR BiH preglasavanjem doneli odluku o nezavisnosti, u potpunosti ignorišući volju našeg naroda, srpski poslanici su 24. oktobra održali zajedničku sednicu i doneli Deklaraciju Skupštine srpskog naroda u BiH kojom je formirana Skupština srpskog naroda. Odmah su održali i prvu sednicu, a srpski poslanik dr Najdanović, predložio je da za predsednika Skupštine bude izabran Momčilo Krajišnik. Njegov predlog jednoglasno je prihvaćen, a za potpredsednike su izabrani Milovan Milanović i Branko Simić.

Njegova supruga, Rikica Najdanović, kćerka uglednog pisca Isaka Samokovlije, u više navrata pokušavala je da dođe do podataka ko je i zašto ubio njenog muža. Nailazila je samo na zid ćutanja. U izjavama koje je medijima neposredno posle ubistva profesora Najdanovića davala, supruga Rikica navodila je da su se “negde iza 21 čas, 14. avgusta, ispred ulaza pojavila tri naoružana čoveka u maskirnim uniformama i da su ga odveli.
Tada ga je poslednji put videla živog.
- Kazali su da dolaze iz MUP i Milutinu naredili da se spremi i da ide na saslušanje.
Milutin se pozdravio sa mnom i kazao da ne brinem – ispričala je Rikica.

Kaže da se ni oni ni Milutin više nisu pojavili, a da su sutradan došli ljudi iz CJB.
- Uredno su pokazali legitimacije i pitali kako je Milutin bio obučen kada je odveden.
Pretpostavljam da su ga videli još ranije ubijenog i samo došli da potvrde identifikaciju. Dve komšinice su otišle sa njima da ga identifikuju i kasnije mi rekle da je ubijen. Ko je to učinio, zašto i zbog čega, ne znam – pričala je Rikica, takođe ugledni lekar.

Služba za informisanje tadašnjeg MUP RBiH saopštila je da je 15. avgusta 1992. godine oko 11 časova CJB “obavešten od vojne policije RBiH da se na gornjem ulazu stadiona Koševo nalazi telo N. N.” Na lice mesta je izašao istražni sudija, zamenik javnog tužioca i operativni radnici CSB. Preliminarnim pregledom tela utvrđeno je da je ubijen sa više hitaca iz vatrenog oružja i da se to desilo dan-dva ranije. Pregledom garderobe nisu pronađena dokumenta za identifikaciju, osim jednog pisma, a u potpisu je pisalo “Milutin Najdanović”.

Mira Zekić, supruga ubijenog poslanika i sudije Gorana Zekića, kaže za “Novosti” da joj je teško da rečima izrazi koliko je ponosna što će bista Goranova biti postavljena u holu Skupštine.
- Goran je bio čovek iz naroda, veoma poštovan. Dobio je otkaz početkom rata u Srebrenici jer je ukazivao na loš rad sudija. Želeo je samo da srpski narod ima svoje mesto pod suncem i gde možemo da živimo po svojim pravilima i zakonima i da nam niko ne nameće šta i kako da radimo – naglašava Mira.
Tog. 8. maja kada je Goran ubijen dobro se seća:
- Vraćao se iz Bratunca za Srebrenicu i napravljena mu je zaseda. Ubijen je jednim pucnjem u glavu. Meni nisu dali da odem da vidim mesto ubistva. Kad se rat završio, čula sam da su ljudi koji su učestvovali u ubistvu Gorana odlikovani “Zlatnim ljiljanima”. Toliko je izgleda bila vredna Goranova glava neprijateljima.
Zekićeva: Ponosni smo
Zekićeva ističe da će uvek biti zahvalna dr Stevandiću što je pokrenuo inicijativu da Goran dobije bistu u Skupštini:
- Stradao je za Republiku Srpsku. Dobili smo i medalje još ranije, ali bista je nešto posebno. Veoma smo ponosni što će biti u Skupštini jer je on bio poslanik Prvog saziva.
Iako nismo odmah bili zadvoljni kako bista izgleda, u razgovoru sa vajarima smo došli do rešenja i poprsje koje se pravi baš oslikava Gorana kakav je bio.
4 Marta, 2024
Sumnja se da municija iz FBiH nezakonito završava u Ukrajini

Nakon što su na društvenim mrežama objavljene fotografije ukrajinskih vojnika koji raspakuju minobacačke granate 120 mm proizvedene u sarajevskom Pretisu, pitanje kontrole namjenske industrije u Federaciji BiH ponovo je dospjelo u žižu javnosti.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara naredilo je inspekcijski nadzor u Pretisu, gdje su napravljeni ti projektili.

Na ratištu u Ukrajini primijećeni su i minobacači kalibra 82 mm proizvedeni u fabrici oružja BNT Novi Travnik.

Prihod od izvoza oružja i municije samo u 2022. godini iznosio je 220 miliona KM.

Sukob u Ukrajini i Izraela i Hamasa enormno je povećao potrebe za oružjem i municijom svih kalibara. Prodajom se dobro zarađuje, samo jedna granata od 155 mm proizvedene u Pretisu košta nevjerovatnih 1.800 evra.

Odlukom Predsjedništva iz 2015. godine izvoz je zabranjen u ratna područja. Države koje kupuju obavezuju su tzv. end juzer sertfifikatom da oružje i municiju proizvedenu u BiH neće preprodavati ili poklanjati trećim zemljama.

Ipak, nema garancija da recimo zemlja članica NATO, kojoj je BiH izvezla oružje i municiju, kasnije tu robu neće isporučiti Kijevu.

– BiH najviše izvozi u zemlje EU, SAD, Saudijsku Arabiju i zemlje regiona, a da li te države ispoštuju obavezu iz sertifikata, još ne znamo. Nemamo mogućnosti da na njihovoj teritoriji vršimo istrage, mi samo možemo da upozorimo, razgovaramo ili da zaustavimo izvoz, što bi bilo katastrofalno za namjensku industriju – kaže Dragiša Mekić, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

Ministar spoljne trgvine i ekonomskih odnosa Staša Košarac izrazio je otvorenu sumnju da oružje i municija iz BiH preko trećih zemalja stiže na ukrajinsko ratište. Zato je naložen vanredni inspekcijski nadzor i pojačana kontrola izvoza. Konkretno, u sarajevskom Pretisu gdje se proizvode minobacačke granate 120 mm koja se vidi na fotografiji objavljenoj na specijalizovanom sajtu za praćenje oružja.

– Preduzeli smo vanredni inspekcijski nadzor, otišli i pronašli tu seriju, znamo gdje je to otišlo. Obavićemo konsultacije sa tom zemljom krajnjeg korisnika da vidimo da li je stvarno to urađeno. Pisali su svi mediji da je to Pretis, ali ne bismo ništa prejudicirali – kaže Mekić.

Uprkos sofisticiranom zapadnom naoružanju kojeg je sve manje, Oružane snage Ukrajina i dalje se oslanjaju na rusko oružje.

Zelenski traži oružje i sa Balkana
Potrebna im je municija jer je nemilice troše i grčevito je traže po zemljama istočne Evrope. Prije nekoliko dana predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski za oružje i municiju obratio se zemljama zapadnog Balkana.

– Dotok municije direktno ugrožava našu situaciju na terenu i zato smo zainteresovani za kooproizvodnju municije s vama, naš tim će predstaviti detaljan plan o tome. Ujedno predlažemo da zajedno organizujemo poseban forum o odbrambenoj industriju između Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana – rekao je Zelenski u Tirani.

Na otvoren poziv ukrajinskog predsjednika, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da Srbija nije potpisala nikakav sporazum sa Ukrajinom o proizvodnji municije. Hrvatski premijer Andrej Plenković, pak, najavljuje pokretanje fabrike municije.

Perišić: FBiH izvozi oružje Ukrajini
U FBiH fabrike namjenske industrije već rade u smjenama.

Profesosor geopolitike Srđan Perišić kaže da se iz Federacije konstano izvozi naoružanje u Ukrajinu.

– To je bio i zahtjev američke Ambasade. Prije nekolike godine kijevski režim je uspio da uđe u namjensku industrujiu u FBiH, konkretno u Novi Travnik i da kupe tamo fabriku koja proizvodi municiju za artiljeriju i minobacače. Dakle, Ukrajinci su preko tajkuna iz Zagreba uspjeli da dođu do toga da jedan dio namjenske industrije kontrolišu – tvrdi Perišić.

Srđan Perišić
U protekle dvije godine izdato je blizu 600 dozvola za izvoz oružja i municije iz BiH. Najveći izvoznici su kompanije iz Federacije su Binas Bugojno, Igman Konjic, Pobjeda Goražde, sarajevski Pretis, BNT Novi Travnik.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa najavljuju dodatne i oštrije kontrole u preduzećima koje se bave proizvodnjom i izvozom oružja i municije, piše RTRS.

4 Marta, 2024
Zemljotres u BiH

Zemljotres jačine 3,3 po Rihteru, sat vremena nakon ponoći zatresao je Hercegovinu.

Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), epicentar zemljotresa bio je 18 kilometara od Bileće, a 58 kilometara od Mostara.

Zemljotres je, kako navode na ovom sajtu, zabilježen na dubini od 10 kilometara.

“Strašno, probudilo me, Bože pomozi samo”, “Huka”, svjedočenja su nekih od ljudi koji su osjetili zemljotres.

Do jutros nema informacija o tome da je negdje pričinjena značajna materijalna šteta.

2 Marta, 2024
Cvijanović: Zahvalnost Slovačkoj na podršci evropskom putu
Sastali smo se danas u Antaliji sa ministrom spoljnih i evropskih poslova Slovačke Јurajem Blanarom. Zahvalila sam na podršci Slovačke evropskom putu, te naglasila važnost punog uvažavanja ustavne pozicije i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH, istakla je Željka Cvijanović, srpski član predsjedništva BiH, nakon razgovora sa ministrom inostranih i evropskih poslova Slovačke Јurajem Blanarom.
- Izrazili smo opredijeljenost ka unapređenju odnosa i privredne saradnje sa Slovačkom, istakavši da tome mogu doprinijeti postojeće, uspješne investicije iz ove zemlje u Republici Srpskoj – istakla je Cvijanović.
Sa Blanerom razgovarao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
2 Marta, 2024
Dodik – Orban: Saradnja uspješna i projekti napreduju u željenom smjeru
Saradnja sa Mađarskom je uspješna i projekti napreduju u željenom smjeru, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom.

Prilika da prokomentarišemo bitna pitanja. Naša saradnja je dominantna, veoma je uspješna i na veoma visokom nivou. Konstatovali smo da sve ide onako kako želimo – ističe Dodik.

Navodi, da je ovo bila prilika da se priča i o Evopskoj uniji.
- Orban je usmjeren na to da očuva Mađarsku kao državu, ali to ne znači da ima bilo kakvu želju da ugnjetava druge. S njim je veoma teško da se ne usaglasite. Nažalost je usamljen još uvijek u EU, u smislu zahtjeva da se redefinišu odnosi EU, te da se ona prilagodi savremenom trenutku. Naravno mi se ne slažemo sa sankcijama Rusiji, to smo odbacili i ne stavljamo na dnevni red – dodaje Dodik.
Kako Dodik navodi, Mađarska je morala da redifikuje svoje stavove.
- Orban će u prvoj polovini marta biti u Americi, a nakon toga ćemo se dogovoriti. Vjerujem da nastavak naših razgovora možemo očekivati krajem marta ili početkom aprila – dodaje Dodik, kada je u pitanju posjeta Orbana Republici Srpskoj.
Dodik ističe, da navodne vijesti da je Mađarska vlada prekinula saradnju sa Republikom Srpskom, sada “padaju u vodu”.
- Odnos kakav nama Njemačka pokušava da nametne, kroz ovavak politički pritisak, ekonomsko uzurpiranje projekata, nametanja Kristijana Šmita, nije uredu – napominje Dodik, ističući, da Njemačka, kada je riječ o projektima na našoj teritoriji obmanjuju javnost.
Ističe da, je Šmit neprihvatljiv, te da nema namjeru da se susreće sa njim.
- To su sve stvari koje mi vidimo da se dešavaju, našim prijateljima to predstavljamo svaki dan. Takve stvari kada im pojasnite, oni ne mogu da vjeruju. Ovdje smo obavili danas jedan veoma dobar i kvalitetan posao, to je sve što mogu zaključiti – zaključuje Dodik.
1 Marta, 2024
Nešić: Kažnjavanje graničnih policajaca – početak rasvjetljavanja legalnosti boravka Šmita u BiH

Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je za RTRS, da se nada da je kažnjavanje graničnih policajaca, koji dozvolili obezbjeđenju Kristijana Šmita da nelegalno unesu oružje u BiH početak rasvjetljavanja legalnosti boravka Šmita na teriotiriji BiH i njegovog naoružanog obezbjeđenja.

Nešić je najavio da će u ponedjeljak tražiti da mu budu dostavljene sve informacije u vezi sprovedenog postupka, a u kojem su navodno kažnjena trojica graničnih policajaca.

Podsjećamo, prema pisanju federalnih medija, granične policajce, koji su dozvolili obezbjeđenju Kristijana Šmita da nelegalno unesu oružje u BiH, Disciplinska komisija Granične policije kaznila je umanjenjem plate od 15 odsto u naredna tri mjeseca.

1 Marta, 2024
Granični policajci kažnjeni jer su dozvolili obezbjeđenju Kristijana Šmita da naoružani uđu u BiH

Granične policajce, koji su dozvolili obezbjeđenju Kristijana Šmita da nelegalno unesu oružje u BiH, Disciplinska komisija Granične policije kaznila je umanjenjem plate od 15 odsto u naredna tri mjeseca, pišu federalni mediji.

Epilog je to prijave ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića, koji je tražio da policijske agencije istraže kako je moguće da Šmitovo obezbjeđenje neleglno unese i bez dozvole oružje nosi na teritoriji BiH.

1 Marta, 2024
Dodik i Cvijanovićeva razgovarali sa Lavrovom

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas u Antaliji sa ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pozdravila je Lavrova na početku sastanka, ali zbog učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji nije mogla da mu prisustvuje.

Cvijanovićeva je rekla da visoko cijeni principijelnu poziciju Rusije prema BiH baziranu na dosljednom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

– Saglasni smo da je unutrašnji dijalog, a ne strani intervencionizam, jedini put ka boljoj i uspješnijoj budućnosti – napisala je Cvijnovićeva na “Instagramu”.

Dodik je istakao da su na sastanku sa Lavrovom reafirmisali projekte izgradnje gasovoda.

Željka Cvijanović, Milorad Dodik i Marija Zaharova
– Obavijestili smo Lavrova da se realizuju neki projekti, koji su prethodno dogovoreni, jedan od tih projekata je izgradnja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci. Lavrov je za to zainteresovan, jer je jednom prilikom prisustvovao lokaciji, na kojoj se gradi hram. Rekao sam da očekujemo da će se prva zvona tog hrama osveštati do kraja godine – dodaje Dodik.

On je naveo, da su razgovorali i o sveukupnoj situaciji u svijetu.

– Mislim da više niko ne računa na konzistentnost Zapada i Amerike, jer su obilježja te politike dupli aršini – navodi Dodik.

Kako on navodi, ono što je ključno o odnosima Rusije i Zapada, jeste da Zapad nije poštovao dogovor, misleći na dogovor iz Minska.

Rusi su jedno jasno rekli, da žele da ostanu u tom dogovoru, kada su vidjeli da su prevareni, odlučili su da brane svoje stavove – ističe Dodik.

Dodao je dodao da je na sastanku bilo riječi i o privrednoj saradnji, odnosno da se pokrene priča o izgradnji gasovoda.

– Moraćemo naći način da to riješimo, da je to realizovano ranije, imali bi veći priliv stranih investicija. Mislim da su nam tu Bošnjaci napravili veliku štetu. Ta ozbiljna prilika, urušena je od strane Bošnjaka i Sarajeva, to treba da se zna – naglasio je Dodik.

Dodik je ovom prilikom istakao da se Lavrovu zahvalio na posjeti Rusiji, sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i na dobijanju ordena.

Dodik, Cvijanovićeva i Lavrov borave u Turskoj na poziv predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao učesnici trodnevnog Diplomatskog foruma.

Dodik je uoči početka sastanka s šefom ruske diplomatije razgovarao i sa portparolkom Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Marijom Zaharovom.

Prethodno je razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom koji se nešto ranije obratio na Forumu liderima država koji su prisustvovali svečanom otvaranju.

Za večeras je planiran sastanak sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

1 Marta, 2024
Dodik i Erdogan razgovarali o realizaciji započetih projekata

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o ekonomskoj saradnji i realizaciji ranije započetih projekata u Srpskoj.

Dodik je na društvenoj mreži “Iks” naveo da se s Erdoganom sastao u Antaliji, te je objavio i video-snimak susreta.

– Razgovorali smo o raznim projektima u Srpskoj, prije svega o izgradnji auto-puta, što je bio i ključni razgovor sa predsjednikom Erdoganom, koji je veoma zainteresovan da dođe do izgradnje auto-puta Beograd-Sarajevo. Imali smo veoma složen i sadržajan dan u Antaliji, koji je počeo sa nizom sastanaka sa određenim privrednicima – rekao je Dodik nakon sastanka, javlja RTRS.

On ističe da misli da tu postoji jedno dobro rješenje, a ostalo je samo da se sprovedu određene procedure.

– Uslovi koji se ovdje nude za to, su nama veoma prihvatljivi, ta procedura će se morati završiti u što skorijem periodu, kako bi se krenulo u realizaciju. Sa Erdoganom sam razgovorao i o određenim elementima poljoprivredne saradnje i političke situacije. Ono što je za nas važno, da možemo raditi na dionicama puteva u Srpskoj, ne čekajući Federaciju. Imamo dobar dogovor o toj realizaciji – ističe Dodik.

Kada je riječ o političkoj situaciji, Dodik navodi da je sa Erdoganom razgovarao o BiH, gdje je napomenuo da je za Srpsku prihvatljiva samo Ustavna BiH, koja je visoko centralizovana.

– Da se poštuju međunarodni sporazumi i da se prekine sa međunarodnom intervencijom – napominje Dodik.

Podsjećamo, Dodik u Turskoj boravi na poziv Erdogana, odnosno na Diplomatskom forumu u Antaliji koji okuplja lidere država, akademike, biznismene, predstavnike organizacija, medija i mladih.

Dodik je prethodno pozdravio Erdoganov govor na Diplomatskom forumu “kao realan pristup svim stradanjima, u kojem je osudio licemjerstvo drugih, a naročito zapadnih zemalja”.

– Predsjednik Erdogan je u pravu da je propao sadašnji poredak u svijetu i da je neophodno uspostavljanje multipolarnog svijeta – napisao je Dodik na mreži X.

1 Marta, 2024