Kategorija: Vijesti

Direktor Regulatorne agencije za komunikacije /RAK/ BiH Draško Milinović izrazio je zabrinutost količinom neznanja o radu Agencije koju je poslanik SDA Predstavničkom domu parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović iznio danas na konferenciji za novinare kako bi skrenuo pažnju na sebe i radi prikupljanja sitnih političkih poena.

Nakon što je Mehmedović rekao da je RAK “postao privatno vlasništvo jednog čovjeka”, Milinović je odgovorio da su Zakonom o komunikacijama jasno definisane i propisane nadležnosti Savjeta RAK-a i generalnog direktora, dok Parlamentarna skupština i Savjet ministara ostvaruju kontrolišu rad Agencije.

• Sramotno je da višegodišnji političar nema blage veze o radu RAK-a. Prosto ne mogu da vjerujem šta čovjek priča, jer iz njegove izjave mogu zaključiti da stvarno ne zna šta RAK radi i koji je uopšte opseg posla te agencije – rekao je Milinović za Srnu.

On je napomenuo da je organizacija RAK-a već duže od dvije decenije zasnovana na regionalnim prisustvu u centrima van sjedišta u Sarajevu, odnosno kancelarijama u Banjaluci i Mostaru.

Milinović je istakao da je svaki put do sada RAK dobio obavezujuću saglasnost Savjeta ministara za utrošak viška prihoda nad rashodima kao i saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, te u slučaju opremanja regionalnih centara.

• Agencija se, dakle, blagovremeno obratila svim nadležnim institucijama sa prijedlogom odluke o utrošku viška prihoda nad rashodima da bi na zadovoljavajući način mogao biti riješen dugogodišnji problem neuslovnog smještaja radnika u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru o kojem pričam već tri godine – rekao je Milinović.

Prema njegovim riječima, Zakonom o komunikacijama jasno su propisane procedure po kojima se biraju tijela Agencije i prema tim procedurama su svih prethodnih godina birani članovi Savjeta RAK-a.

• U tim izborima je učestvovao i Šemsudin Mehmedović. Samo na taj način je zapravo moguće i izabrati članove Savjeta RAK-a – dodao je Milinović.

Kad je riječ o izvještavanju, Milinović je naglasio da RAK sve izjveštaje o poslovanju i radu, uključujući i finansijske izvještaje Agencija redovno dostavlja svim nadležnim institucijama i njima se uvijek blagovremeno obraća po svim zahtjevima koji podrazumijevaju prethodnu saglasnost.

• Radnici RAK-a svoje poslove redovno obavljaju i ne obraćaju pažnju na spoljna i zlonamjerna nacionalna prebrojavanja koja najčešće dolaze iz sfere dnevne politike. U ovom trenutku RAK ima najuravnoteženiji i nacionalni i entitetski balans radnika, što u ranijim godinama nije uvijek bio slučaj. Radićemo i dalje na tome – dodao je Milinović.

Kao “gluposti” je odbacio tvrdnje Mehmedovića o podjeli RAK-a ističući da je to nemoguće, niti postoji plan za tako nešto.

• Kada je riječ o velikim platama u RAK-u meni je žao što dotični gospodin ima problem i sa elementarim neznanjem o regulatornom dodatku – naveo je Milinović.

On je pojasnio da bilo koji regulator sistema u kojem se prihodi na godišnjem nivou mjere u milionima ili stotinama miliona maraka s ciljem očuvanja nezavisnosti propisuje regulatorni dodatak, te da je logično da tim malim regulatornim dodatkom izdvoji regulator od korisnika dozvole.

Milinović smatra da u slučaju da ne postoji regulatorni dodatak Agencija ne bi bila u stanju da zaposli inženjera pripravnika, a kamoli nekog stručnjaka.

Mehmedović je danas rekao i kako se trenutno u RAK-u provode paralelne aktivnosti.

• To potkrepljujem tim da je status RAK-a utvrđen zakonom, to je nezavisna agencija – rekao je Mehmedović navodeći da godinama u Savjetu RAK-a nema nijednog Bošnjaka, a ostali su u zajedničkom mandatu posljednjih šest godina.

Posebno odjeljenje za ratne zločine Tužilaštva BiH tokom dvije decenije rada i postojanja podiglo je optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba, a na osnovu ovih optužnica do sada je pravosnažno presuđeno više od 320 optuženika, među kojima i šest žena, rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Izrečeno je više od 3.450 godina zatvorskih kazni, što jasno govori o doprinosu tužilaca i osoblja u borbi protiv nekažnjivosti – rekao je Kajganić koji je u Ljubljani predstavio rad Posebnog odjeljenja za ratne zločine na EU konferenciji o borbi protiv genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

On je naveo i da su se u sudnicama čula svjedočenja više od 13.000 svjedoka, čijim iskazima se dokazivala odgovornost optuženih za ratne zločine u svim krajevima BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

U saopštenju se dodaje da je istaknuta i regionalna i međunarodna saradnja, koju intenzivno sprovodi ovo tužilaštvo, kao i činjenica da su za više desetina osumnjičenih i optuženih osoba, raspisane međunarodne potjernice, a u proteklih skoro 20 godina, osumnjičeni su u BiH izručivani iz zemalja širom svijeta, uključujući zemlje EU, kao i prekookeanske zemlje.

Kajganić je najavio nastavak borbe protiv nekažnjenosti ratnih zločina, u saradnji sa partnerskim tužilaštvom pri Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove /MRMKS/, uz instrumente regionalne i međunarodne saradnje.

Konferenciju su organizovali Savjet Evrope, Evropska komisija, Evrodžast i EU Mreža za istraživanje i krivično gonjenje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uz učešće Evropskog komesara za pravosuđe, navedeno je u saopštenju.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Banjaluci obilježavanju 31. godišnjice stradanja 12 beba u banjalučkom Kliničkom centru, koje su preminule zbog nedostatka kiseonika.

Predsjednik Stevandić položio je vijenac na Spomen-obilježju za 12 beba „Život“ i poručio da je stradanje 12 banjalučkih beba 1992. godine zbog nedostatka kiseonika tragedija rata i najveći počinjeni zločin.

„Stradanje banjalučkih beba nas uči o tome da se stalno borimo za mir i da moramo da imamo vlastite resurse i njegujemo kulturu sjećanja, da se to više nikada i nikome ne ponovi“, poručio je predsjednik Stevandić.

On je naglasio da je ovaj zločin civilizacijska sramota i da su odluke o životima ovih beba donosili ljudi koji su arogantni, licemjerni i sigurno nikada neće pokazati kajanje.

„Institucije u kojima su oni bili mogle bi jednoga dana da pokažu izvinjenje i kajanje. Ako neko od diplomata želi da pokaže koliko ga poštujemo u Banjaluci, mogao bi na to poštovanje da nas navede time što će u svoju posjetu uvrstiti i posjetu ovom spomen-obilježju“, poručio je Stevandić.

Predsjednik Stevandić je izrazio pijetet prema stradalim banjalučkim bebama i pozvao na mir koji je preduslov da se ovako nešto nikada više ne desi.

Vijenac su položile majke preminulih beba, izaslanici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

Ruže je položila i delegacija srpskih predstavnika u institucijama BiH, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Ministarstva porodice, omladine i sporta Srpske, kao i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.

Počast su polaganjem ruža odali predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator ovog obilježavanja, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, delegacije gradova Banjaluka i Prijedor, kao i ustanova.

U Banjaluci je danas obilježena 31 godina od smrti 12 beba u banjalučkom Kliničkom centru, koje su preminule zbog nedostatka kiseonika.
Na Spomen-obilježju za 12 beba “Život” položeni su vijenci i cvijeće. Prethodno je položeno cvijeće na Novom groblju. Služen je i parastos.

Smrt 12 banjalučkih beba je zločin koji se ne može ni zaboraviti ni oprostiti, izjavio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković na obilježavanju 31 godine od smrti 12 banjalučkih beba zbog nedostatka kiseonika 1992. godine.

“Zato se na ovom mjestu svake godine okupljamo da se podsjetimo na ovaj zločin. Svjetski moćnici su zaslužili kaznu za ovaj zločin, jer je kiseonik tada mogao da bude dopremljen kopnenim putem u Banjaluku, a mogao je da bude organizovan i humanitarni let”, naglasio je Višković.

Istakao je da “Republika Srpska nema mehanizam da takvima sudi ovozemaljskim zakonima”.

“Isti ti nalogodavci koji su tada zabranili da u Banjaluku dođe kiseonik, koji je bio spas za ovu djecu, i danas rade gotovo identične stvari. Isti ti nalogodavci danas napadaju Srpsku na koji god način mogu – uslovljavajući, zabranjujući, onesposobljavajući”, upozorio je Višković.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je 22. maj jedan od najtužnijih dana u istoriji Republike Srpske i nacionalna tragedija koja će zauvijek biti urezana u kolektivno pamćenje našeg naroda.

Cvijanovićeva je navela da se na današnji dan, kada je preminula prva od 12 zvjezdica, sjećamo nevinih beba koje su 1992. godine stradale u banjalučkom porodilištu usljed nedostatka kiseonika.

“Saosjećajući sa bolom njihovih porodica i bližnjih, koji ne jenjava ni nakon 31 godinu, iznova se pitamo koje su granice zla svjetskih moćnika koji nisu dozvolili da se neophodni kiseonik dopremi u banjalučko porodilište”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su upravo nečinjenjem počinili najstrašniji zločin, uskrativši pravo na dah i život novorođenim bebama.

“Naša najsvetija dužnost je da nikada ne zaboravimo njihovu nevinu žrtvu, koja je ugrađena u temelje Republike Srpske, ali i da čuvamo Republiku koja je jedini garant naše slobode i opstanka na ovim prostorima.

Moleći se za naših 12 zvjezdica, kao i za Slađanu Kobas koja je od posljedica nedostatka kiseonika naknadno preminula, molimo se da se ovakva tragedija nikada i nikome na svijetu ne ponovi”, poručila je Cvijanovićeva. Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Vojska Republike Srpske je nakon ovog tragičnog događaja probila koridor u Posavini i oslobodila pravac prema granici sa Srbijom, koji su do tada blokirale muslimanske i hrvatske snage.

Kao datum obilježavanja ovog događaja uzima se 22. maj, jer je na taj dan 1992. godine, zbog nedostatka kiseonika, umrla prva od 12 beba, a ostale su preminule do 19. juna te godine

Stanje na poplavljenim dijelovima grada Prijedora je zadovoljavajuće i sve dalje aktivnosti vezane za redovno odvijanje gradskih funkcija preuzele su redovne službe u skladu sa svojim ovlaštenjima, saopštio je Štab za vanredne situacije Grada Prijedora.

Iz Štaba naglašavaju da prestaje da važi Prvi stapen pripravnosti od poplava.

Vodostaj rijeke Sane na mjernoj letvi kod gradskog mosta u 07.00 časova iznosio je 208 centimetara i ispod je granice redovnog praćenja.

Vodostaji i opštinama uzvodno od grada Prijedora su takođe u padu i ispod granica redovnog praćenja.

Vodostaj rijeke Miloševice je u granicama koje ne ugrožavaju stanovništvo i materijalna dobra u zoni tog vodotoka;

Iz Štaba navode da su svi subjekti zaštite i spasavanja na vrijeme i kvalitetno odgovorili na pojavu poplava u vremenu od 14. do 19. maja 2023. godine i prestala je potreba za njihovim vanrednim angažovanjem.

Okružno javno tužilaštvo u Doboju podiglo je optužnicu protiv lica čiji su inicijali P. Ž. (67).
P. Ž. se tereti da je kao pripadnik 103. Brigade HVO u Derventi učestvovalo u ubistvu, protivzakonitom zatvaranju civilnih lica i narušavanju tjelesnog integriteta zatvorenih civila srpske nacionalnosti koji nisu bili vojno angažovani, niti su učestvovali u vojnim operacijama.
Kako prenosi Srna, optužnica za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva dostavljena je na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Okružnog suda u Doboju, objavljeno je na sajtu dobojskog Okružnog javnog tužilaštva.
Tužilaštvo optuženog tereti da je navedene ratne zločine počinio od aprila do kraja maja 1992. godine u Derventi, u logoru u zgradi bivšeg “Doma JNA”.
Optužnica je podignuta 12. maja, nakon sprovedene istrage.