Sud BiH prvostepeno je osudio Ljubana Vukovića na godinu dana zatvora zbog, kako su naveli, prijetnji sudiji Seni Uzunović.
Proglasili su ga krivim jer je u video-snimku naveo “da ide kući i napravi kafu” i da je “dirnula u osinjak”, pa je Sud bio mišljenja da je želio da zastraši Uzunovićevu.
Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a Vukoviću će u kaznu zatvora biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru.
U mjestu Potkrajevi na dionici magistralnog puta Sarajevo–Sokolac ponovo je aktivno klizište koje ugrožava bezbjednost saobraćaja, a za trajnu sanaciju potrebna je izgradnja šipova i kompletan geotehnički projekat jer dosadašnji radovi predstavljaju samo privremeno rješenje, izjavio je Srni tehnički direktor u preduzeću “Romanijaputevi” Dragan Buloščić.
Buloščić je pojasnio da teren na ovom lokalitetu konstantno tone zbog velikih količina podzemnih voda koje prolaze na dubinama većim od četiri do pet metara, do kojih trenutno dopire mehanizacija.
On je naveo da je rađena samo sanacija završenog sloja, a da su predstavnici “Puteva Republike Srpske” snimili teren i uradili geodeziju za projekat za trajno rješenje.
Buloščić je rekao da će tek na osnovu tih podataka projektant moći da predloži adekvatno rješenje, najvjerovatnije izgradnju šipova kako bi se klizište trajno saniralo.
Klizište je sanirano 2023. godine, ali se ove godine ponovo pojavilo.
Oštećeno je oko 100 metara kolovoza, koji je ispucao i počeo da klizi.
Mještani koji žive u neposrednoj blizini klizišta izrazili su zabrinutost za bezbjednost svojih stambenih i pomoćnih objekata, ističući da strahuju od novog pomjeranja tla ukoliko ne bude pronađeno trajno rješenje.
Foto: Srna
– Većina bolnica u Republici Srpskoj trenutno raspolaže određenim količinama seruma protiv zmijskog otrova, kazali su za “Nezavisne novine” iz Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Dodaju da je u toku postupak nabavke novih količina.
Podsjetimo, juče, 23. februara, iz Dom zdravlja Banjaluka kazali su da ne raspolažu serumom protiv zmijskog otrova.
“Ovaj serum u prethodnim godinama nije bio korišten u našoj ustanovi, s obzirom na to da nije bilo potrebe za njegovom primjenom”, pojasnili su iz Doma zdravlja Banjaluka, dodajući da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nadležan za distribuciju seruma antiviperinuma zdravstvenim ustanovama.
U BiH isporučene su žele bombone porijeklom iz Japana koje predstavljaju rizik od gušenja, posebno kod male djece, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.
Riječ je o gumenim bombonama “helo kiti apfel konjak dželi”, pakovanje od 150 grama.
Agencija za bezbjednost hrane BiH obaviještena je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje da je BiH na popisu zemalja u koje su isporučene ove bombone.
Agencija je sve raspoložive informacije dostavila nadležnim inspekcijskim tijelima na dalje postupanje.
Za šest dana biće okončan konkurs za izbor i imenovanje jednog člana Centralne izborne komisije BiH iz reda Ostalih, koji bi naslijedio Irenu Hadžiabdić.
Procedura je počela, ali je nastavak već sada neizvjestan. Mandat Komisije za izbor i imenovanje je upitan, jer Predstavnički dom BiH nije ponovo imenovao članove, kako je propisano izmjenama Izbornog zakona.
A, pored toga, u ovom domu nije strana ni praksa ciljanog izostavljanja nadležne komisije da bi rang-listu zamijenili samo jednim kandidatom.
Zakon, pravila i Poslovnik jasni, procedura imenovanja jednostavna. Ali, tempo, očito, diktira politika.
Tako je članici CIK BiH Ireni Hadžiabdić mandat istekao u aprilu 2023., a tek gotovo tri godine kasnije raspisan konkurs za popunjavanje ove pozicije.
– Ništa nije urađeno. Ako Komisija za izbor i imenovanje nije raspisala javni konkurs iz stava 5 ovog člana, odluku o raspisivanju javnog konkursa donosi Predstavnički dom PS – rekao je predsjednik Kluba SDA u Predstavničkom domu PS BiH Šerif Špago.
Poslanici su napravili korak, ali nadležna komisija još nije. Nisu održali ni konstituirajuću sjednicu. A, problem bi mogao biti i u sazivu kojem nedostaje član iz reda Ostalih, ali i to što Predstavnički dom nije imenovao nove ili potvrdio ranije imenovane članove Komisije koje čini Kolegij ovog doma, dok su to učinili VSTS i CIK. Dakle, preduslovi za formiranje rang-liste kandidata za poziciju u CIK, za sada, nisu zadovoljeni. No, Izborni zakon je predvidio i takvu situaciju.
– Onda Predstavnički dom može sam bez bilo kakve kandidatske liste da imenuje, odnosno, izabere nove članove CIK ili da eventualno napravi reizbor postojećeg člana – kazao je bivši član CIK BiH Vehid Šehić.
Politički, povoljnije okolnosti i veća šansa za bolju kontrolu nad institucijom jedinom nadležnom za provođenje izbora.
– U svakoj državi koja je daleko od demokratskih principa, od vladavine prava se dešava da vlast pokušava kontrolisati sve institucije države, pa i CIK. Govorim iz nekog ličnog iskustva jer ipak političke stranke na kraju biraju buduće članove CIK – dodao je Šehić.
A, godina je izborna. Stranke i pojedinci spremni na sve za još jedan mandat. Zato se u redu procedure i izgovora naziru i opstrukcije.
– Opstrukcija vezana za izbor tih novih članova, možda je neki pokušaj SNSD i HDZ da se spriječi upravo uvođenje tih tehnologija, jer vidjeli smo u prethodnom periodu da su određene firme koje su bliske ovim strankama upravo upućivale žalbe kako bi što više odugovlačile sa primjenom zakona o nabavci tih novih tehnologija – navodi poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkog domu PS BiH Nenad Grković.
HDZ nedostupan za odgovor, SNSD pak, sve negira, osim poznatog stava da aktuelni saziv CIK nije imenovan po zakonu.
– Ne možemo biti optuženi za neku vrstu opstrukcije. Mi kao što znate nismo većina, većina je u Predstavničkom domu sasvim drugačija, ona je dužna i odgovorna da provede to što treba provesti – rekao je poslanik SNSD Miroslav Vujičić.
Dok se politika sabere, zakon je jasan. Ako Predstavnički dom potpuno zakaže i imenovanje izostane, shodno izmjenama Izbornog zakona, Irena Hadžiabdić nastaviće obavljati svoju dužnost do imenovanja novog člana, koliko god to dana, mjeseci ili godina trajalo, piše Avaz.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske raspisalo je javni konkurs za izbor kandidata iz građanstva za upućivanje na školovanje i obuku na Vojnoj akademiji Univerziteta odbrane, Ministarstva odbrane Republike Srbije, studijski program – Osnovne akademske studije Vojno vazduhoplovstvo.
“Proširili smo konkurs, imamo povećan broj letjelica, pa nam je cilj da povećamo broj pilot”, naveo je Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP Republike Srpske, prenosi RTRS.
Dodao je da ova škola pruža mogućnost da imamo izvanredne pilote.
“Pozivam sve mlade koji su zainteresovani i koji i imaju želju da se prijave konkrus na Vojnoj akademiji Univerziteta odbrane, Ministarstva odbrane Republike Srbije, studijski program – Osnovne akademske studije Vojno vazduhoplovstvo”, dodao je Kusturić.
Istakao je da se na ovaj način jača Uprava za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Izbor kandidata se vrši iz građanstva do deset kadeta Vojne akademije, a samo školovanje traje četiri godine.
Konkursom su raspisani opšti i posebni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati kako bi učestvovali u selekciji za upis u školsku 2026/2027 godinu na Univerzitetu odbrane.
Opšti uslovi:
– Da su državljani Republike Srpske, sa prebivalištem na teritoriji Republike Srpske,
-Da su zdravstveno sposobni za školovanje,
-Da su ostvarili najmanje dobar uspjeh tokom svih godina školovanja, kao i na polugodištu završnog razreda (za kandidate čije je školovanje u toku),
-Da imaju minimalno vrlodobru ocjenu iz vladanja tokom školovanja,
-Da protiv lica nije pokrenut krivični postupak,
-Da mu pravosudnom presudom nije izrečena kazna za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, da mu pravosnažnom presudom nije izrečena kazna zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja koje je učinjeno pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnoh materija,
-Da nije kažnjen za prekršaj javnog reda i mira sa obilježjem nasilja ili drugi prekršaj koji ga čini nepodobnim za obavljanje policijskih poslova,
– Da dosadašnje ponašanje, navike i sklonosti ukazuju na podobnost kandidata za obavljanje policijskih poslova i
– Da lice nije otpušteno iz institucija državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i Hercegovini po osnovu izrečene disciplinske mjere u posljednjih pet godina ili da licu u toku trajanja disciplinskog postupka, a prije izricanja konačne odluke o disciplinskoj odgovornosti, nije na lični zahtjev prestao radni odnos u posljednjih pet godina.
Posebni uslovi:
Da su rođeni 2004. godine ili kasnije i
Da su završili četvorogodišnju srednju školu, odnosno da pohađaju IV razred srednje škole.
Konkurs se može naći na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike.
Iako se uvođenje novih tehnologija na izborima predstavlja kao gotova stvar, brojne su nepoznanice tog procesa na koje još niko ne odgovara.
Ko kontroliše izvorni kod sistema i njegovu bezbjednost?
Kako će izgledati glasački listić sa novim tehnologijama, ko će kontrolisati izvorni kod cijelog sistema, kako će se brojati glasovi i ko će kontrolisati da li je neki listić važeći ili ne, samo je dio pitanja na koje niko nema odgovor.
Recimo, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo na kojem se nalazi nekoliko stotina imena nemoguće je skenirati “klasičnim” skenerima. Uređaj koji bi eventualno bio napravljen za sadašnji izgled glasačkog listića morao bi biti ogroman, ili bi s druge strane glasački listić formata A4 morao biti dugačak metar.
“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno problem u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera”, rekao je još ranije na jednoj od sjednica CIK-a Željko Bakalar, član CIK-a.
Izbornim zakonom predviđeno da se glasovi broje ručno
Dalje, Izbornim zakonom predviđeno je da se glasovi broje ručno, a nikakvih novih tehnologija nema. Zbog toga još u oktobru prošle godine CIK je Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim na to se niko nije ni osvrnuo.
U prijedlogu tih izmjena CIK je naveo da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater pod nadzorom predsjednika biračkog odbora štampa u tri primjerka završne izvještaje procesa skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja. Izvještaji prema CIK-u treba da sadrže ukupan broj iskorištenih glasačkih listića, zatim broj nevažećih listića, dalje broj važećih listića te broj glasova po političkom subjektu po svim nivoima vlasti. U izvještaju treba da bude i broj glasova po kandidatu unutar svakog političkog subjekta.
CIK je u svojoj inicijativi skrenuo pažnju i da postojećim Izbornim zakonom nije propisano ko i kada može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u slučaju elektronskog brojanja glasova.
Kontrola važećih ili nevažećih glasova
Što se tiče same kontrole važećih ili nevažećih glasova, i tu se otvaraju brojna pitanja. Izborni zakon BiH jasno propisuje kada je izborni listić nevažeći, međutim “mašina”, barem na mjestima gdje su korištene nove tehnologije, to nije “registrovala”.
“Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan”, rekao je ranije za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.
Izvorni kod poseban problem
Izvorni kod cijelog sistema je poseban problem. U suštini radi se o kodu kojim se “kontroliše” kompletan izborni proces. Ako je ovaj kod u vlasništvu kompanija koje su se prijavile na tender, to može predstavljati “bezbjednosni problem”, a ako se taj kod dodijeli CIK-u, nezvanične informacije kažu da CIK nema kadra i kapaciteta da upravlja njime i dalje ga eventualno razvija po potrebi.
Nove izborne tehnologije
Podsjećanja radi, o novim izbornim tehnologijama priča se već godinama. Pod pritiskom politike, a u velikoj mjeri i članova CIK-a, Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH kojim se omogućava uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kasnije Šmit je nametnuo još jednu odluku i obezbijedio 112,5 miliona KM, a nakon čega je CIK raspisao tender za nabavku novih tehnologija.
Taj tender raspisan je prošle godine, a ponude su otvorene 2. februara, međutim do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač. U CIK-u su nam nedavno rekli da komisija pregleda ponude i da će nakon toga CIK donijeti odluku. Prema nezvaničnim informacijama, tek nakon te odluke mogu se očekivati žalbe na odluku CIK-a o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tako da ni oni najoptimističniji sve manje vjeruju da će izbori sa novim tehnologijama biti održani 2026. godine.
Ponude na tender dostavila četiri ponuđača
Podsjećanja radi, ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina. Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.
Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.
“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM, tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.
– Svake godine 23. februara sjećamo se herojske istorije naše vojske i mornarice i odajemo počast svim herojima koji su se borili za slobodu i nezavisnost naše otadžbine – objavljeno je na stranici Ambasade Rusije na “Fejsbuku”.
U objavi se podsjeća da su na današnji dan 1918. godine, u blizini sela Boljšoe i Maloje Lopatino kod Pskova, vojnici Drugog puka Crvene armije stupili u bitku protiv jedinica njemačke vojske koje su napredovale prema Petrogradu.
Na inicijativu Petrogradskog sovjeta, ovaj datum je postao dan osnivanja Crvene armije.
Naziv praznika se tokom vremena mijenjao, pa je tridesetih i četrdesetih godina prošlog vijeka to bio Dan Crvene armije, a nakon rata Dan Sovjetske armije i mornarice.
Ruska Federacija je 1993. godine ustanovila Dan branioca otadžbine, 1995. praznik je uvršten na listu dana vojne slave, a 2006. je usvojen današnji naziv, navodi se u saopštenju.
Razgovor s patrijarhom Porfirijem uvijek donosi onu posebnu mirnoću i snagu koju čovjek može da osjeti samo kada razgovara sa duhovnim autoritetom i prijateljem, naveo je predsjednik SNSD Milorad Dodik na Iksu.
Srpska pravoslavna crkva je kroz vijekove čuvala naš identitet, sabornost i snagu da opstanemo u najtežim vremenima.
– Prvi dan velikog Vaskršnjeg posta, saglasni smo da oslonjeni na vjeru i zajedništvo, čuvamo ono što nas je održalo kroz istoriju i vodi nas u budućnost – rekao je Dodik.
Разговор с патријархом Порфиријем увијек доноси ону посебну мирноћу и снагу коју човјек може да осјети само када разговара са духовним ауторитетом и пријатељем.
Српска православна црква је кроз вијекове чувала наш идентитет, саборност и снагу да опстанемо у најтежим временима.… pic.twitter.com/8x20DBLn2E
— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 23, 2026
Predsjednik Republike Srpske Siniṣ̌a Karan otpušten je danas sa liječenja iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci.
Zdravstveno stanje predsjednika Republike Srpske je stabilno, a terapijski tretman u UKC-u Republike Srpske je uspješno završen, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan će se, u skladu s preporukama ljekara, postepeno vraćati svojim redovnim obavezama.