VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić: Srbija oslonac Srpskoj

    Stevandić: Srbija oslonac Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić prisustvuje danas u Srbiji na obilježavanju 15. Februara, Dana državnosti Republike Srbije.
    Predsjednik Stevandić zajedno je sa predsjednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem položio vijenac kod Spomenika voždu Karađorđu, a nakon toga je obratio pristutnima i prenio pozdrave iz Republike Srpske od Skupštine, predsjednika i Vlade Republike Srpske.


    “Sve što smo stigli da učinimo i podignemo podigli smo poslije njihovih žrtava i pobjeda i sve veliko što danas imamo i što baštinimo je u sjeni junaka koji nisu žalili svog života i čija je hraborst uvijek bila ispred ličnog interesa”, naveo je Stevandić.

    On je istakao da se junaštvo kroz vijekove mijenjalo i da je ono danas malo drugačije – danas je junaštvo kada se otvara veliki broj fabrika, grade mostovi, bolnice, putevi, a najveće junaštvo je kada se sve to radi da bi svoj narod sačuvali.

    “Zato želim da čestitam Srbiji, njenom predsjedniku i Skupštini i Vladi za ono što čine na podizanju i čuvanju vlastitog naroda”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da to jako dobro razumiju Srbi iz Republike Srpske, koji se na dnevnom nivou bore za svoje pravo na opstanak i koji su relativno nezaštićena srpska teritorija.

    Predsjednik Stevandić je rekao da Republika Srpska nije samo zagledana, nego i naslonjena na Srbiju.

    “Zato, neka Bog pomogne da tako i ostane. Svako dobro vama, vašim porodicama, do idućeg sretanja, do zajedničkog viđenja, zajedničkih proslava i zajedničkih poduhvatima u budućnosti. Slava junacima, a vama svako dobro!”, poručio je Stevandić.

    Srbija danas obilježava Sretenje – Dan državnosti, u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine kada je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom vožda Karađorđa i kada je 1835. godine donesen Sretenjski ustav, prvi moderni Ustav Srbije.

  • Vukanović oštetio službeni automobil Narodne skupštine

    Vukanović oštetio službeni automobil Narodne skupštine

    Narodni poslanik i lider Liste za pravdu i red, Nebojsa Vukanović, vozeći po Hercegovini oštetio je juče službeni automobil “škoda oktavija”.

    Vukanović je demantovao glasine da je slupao auto, objasnivši da je samo naletio na zaleđenu grudvu snijega. Ali i to je bilo dovoljno da automobil Narodne skupštine iz Nevesinja u Banjaluku doveze šlep-služba.

    – Danas sam sa Zagom Grahovac i Milanom Nikčević bio u Višegradu, na obilježavanju Dana borca i početka Prvog srpskog ustanka, a cijeli dan stižu pozivi i poruke ljudi koji se pitaju da li sam dobro, jer čitaju u režimskim portaloidima da sam „razlupao“ službeno auto. Nevjerovatno koliko se bolesnici trude i ne biraju sredstva, pokušavaju da nađu bilo šta da me pokušaju ocrniti u javnosti, uplašeni reakcijama naroda i rastu popularnosti Liste za pravdu i red – objavio je Vukanović.

    Slikama potkrepljuje tvrdnju da na “škodi” nema ni najmanje ogrebotine od navodnog izlijetanja s puta.

    – Juče ujutro oko osam časova, tačno kod radara na izlasku iz Nevesinja prema Gacku, prešao sam preko zaleđene grudve snijega, koja se nalazila na sredini trake, vjerovatno pala sa nekog kamiona neposredno prije nego sam naišao. Auto „škoda oktavija“ je dosta nisko, niže u odnosu na „volva“, a zaleđena grudva preko koje sam prešao je probila hladnjak klime i crijevo, u podvozju – kaže Vukanović.

    Odmah je pozvao generalnog sekretara Narodne skupštine Republike Srpske, Borana Bosančića, i pitao da li da popravi hladnjak i crijevo o svom trošku, ili da pozove policiju, a on mu je rekao da je pravilo da policija uradi uviđaj, i da vozilo šlep-službom, koja je besplatna, pošalje u „škodin“ servis u Banjaluci, jer je kasko osiguran, a tamo se vozilo održava od kupovine 2016.

    – Policija je obavila uviđaj, fotografisala lice mjesta, grudvu i auto koje sam parkirao pored puta da bi se normalno odvijao saobraćaj, vršila moje alkotestiranje, naravno da nisam imao alkohola u krvi, i utvrdila da su Nevesinje-putevi odgovorni jer ne održavaju put i nisu uklonili sante zaleđenog leda sa puta. Na santu sam naletio tačno kod radara gdje je ograničenje 50 km/h, i naravno da u tom trenutku nisam brzo vozio, iako moram priznati da često žurim i brže vozim – napisao je Vukanović.

    Kao šef svog kluba poslanika, Vukanović ima pravo na službeni automobil i vozača prilikom obavljanja poslaničkih poslova.

  • Guverner Softić pod istragom Tužilaštva BiH

    Guverner Softić pod istragom Tužilaštva BiH

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu protiv Senada Softića, guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Tužilaštvu BiH.

    “U Tužilaštvu BiH na osnovu podnesene krivične prijave formiran je predmet, te se vrše provjere navoda iz prijave”, rekli su nam u Tužilaštvu BiH.

    Kako nezvanično saznajemo, istraga protiv Softića otvorena je u nekoliko predmeta i za nekoliko krivičnih djela. Prije svega, istražitelje SIPA, koja po nalogu Tužilaštva BiH sprovodi istragu, najviše zanima predmet nabavke zgrade za smještaj Filijale Centralne banke BiH u Palama, ali i postupak kupovine zemljišta u dijelu parka “Hastahana”, gdje je CB BiH planirala da gradi vlastiti objekat.

    Takođe, SIPA je interesovala i rekonstrukcija zgrade CB BiH u Mostaru, s obzirom na to da je Softić tu nabavku, između ostalih, potpisao i sa firmom “Domena”, koja je u vlasništvu brata Ankice Kolobarić, nekadašnje članice Upravnog odbora Centralne banke BiH, što je po mišljenju tužilaca moguć sukob interesa.

    Na “meti” Tužilaštva BiH, odnosno SIPA, jeste i jedinstveni registar računa fizičkih lica, s obzirom na to da je taj “projekat” plaćen, ali nikada nije zaživio jer nije bilo saglasnosti Upravnog odbora CB BiH da se to sprovede u djelo. Članovi UO CB BiH koji dolaze iz Republike Srpske za taj projekat nisu glasali tvrdeći da on nije u skladu sa zakonom.

    “Plaćeno je valjda oko milion evra da se to uradi prije nego što je donesena odluka o tome. Kasnije to nikada nije zaživjelo, a plaćeno je. SIPA se interesuje i za to, ali najviše ih interesuje nabavka zgrade na Palama, jer u tom slučaju postoji i tužba protiv CB BiH, koja je u suštini prevarila investitora i vrlo vjerovatno će CB BiH morati platiti odštetu”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    Kada je riječ o toj zgradi na Palama, u septembru 2018. godine firma “Građenje” d.o.o. je nakon sprovedenog postupka javne nabavke odabrana kao najpovoljniji ponuđač u kupovini poslovnog prostora za smještaj Filijale CB BiH u Palama. Kasnije, odnosno 12. oktobra 2018. godine CB BiH je na adresu firme “Građenje” d.o.o. dostavila i obavještenje i odluku da je ova firma najpovoljniji ponuđač, nakon čega je počelo i opremanje poslovnog prostora, koji je završen u zahtijevanom roku do 31. decembra 2018. godine.

    Nakon što je taj posao završen, počinju komplikacije i to tako što interna revizija CB BiH daje primjedbe na ugovor, ističući da se nabavka građevine i opremanje ne mogu vršiti kroz jednu nabavku, zbog čega firma “Građenje” d.o.o. u maju 2019. godine potpisuje zapisnik sa zajedničkom izjavom s ciljem da se postupak nabavke obnovi sa formalnom izmjenom strukture sadržaja prema zahtjevu interne revizije, odnosno da se postupak poslovnog prostora i njegovog opremanje razdvoje.

    “Tada sam naivno prihvatio tu situaciju da oni obnove tender i kada su došli do te faze, onda su prosto odustali i ostavili me bez realizacije. To je jedna seoska i đilkoška prevara, ali ja to nisam mogao očekivati na mjestu i u ustanovi u kojoj rade poslovni, moralni i čestiti ljudi, ali očigledno nisu”, rekao je Zoran Popić, vlasnik kompanije “Građenje” d.o.o.

  • Novcem za boračke kategorije Milunović gradio lovačke domove, strelišta glinenih golubova, kupovao čamce

    Novcem za boračke kategorije Milunović gradio lovačke domove, strelišta glinenih golubova, kupovao čamce

    Bivši ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović (SP) prošle godine je podijelio čak 443.000 KM prikupljenih po osnovu igara na sreću.

    Osim poprilično velike cifre, u ovoj prtiči je zanimljivo kome je sve novac dijeljen.

    U javnom konkursu za raspodjelu sredstava od igara na sreću piše da se novac daje za finansiranje/sufinansiranje projekata i programa iz sljedećih oblasti:

    Oblast koja pomaže zadovoljavanju raznih potreba lica sa invaliditetom iz boračkih kategorija i kategorija civilnih žrtava rata, te ostalih kategorija lica sa invaliditetom;

    Oblast koja omogućava zapošljavanje boračkih kategorija;

    Osim poprilično velike cifre, u ovoj prtiči je zanimljivo kome je sve novac dijeljen.

    U javnom konkursu za raspodjelu sredstava od igara na sreću piše da se novac daje za finansiranje/sufinansiranje projekata i programa iz sljedećih oblasti:

    Oblast koja pomaže zadovoljavanju raznih potreba lica sa invaliditetom iz boračkih kategorija i kategorija civilnih žrtava rata, te ostalih kategorija lica sa invaliditetom;

    Oblast koja omogućava zapošljavanje boračkih kategorija;

    Oblast socijalne zaštite i humanitarne djelatnosti za kategorije lica za čiju zaštitu je nadležno Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite;

    Oblast koja doprinosi razvijanju kulture sjećanja i pamćenja u vezi sa oslobodilačkim ratovima i podsticanju kulturnog i kreativnog rada osoba sa invaliditetom i drugih lica za čiju zaštitu je nadležno Ministarstvo.

    Međutim, kada se pogleda spisak odobrenih projekata, na njemu se vidi da su među primaocima i oni koji baš nemaju direktne veze sa boračkom populacijom, licima s invaliditetom, proteklim ratom i kulturom sjećanja. Ili to nije naglašeno u obrazloženju, što je obaveza. Grantovi su išli i crkvama, lovačkim udruženjima, fudbalskim klubovima, aero klubovima…

    Prema konačnom spisku, Fudbalski klub „Kozara“ Donji Orlovci Prijedor dobio je 10.000 KM za izgradnju pomoćnog objekta na stadionu, Lovačko udruženje „Balj“ Kostajnica isto toliko za izgradnju lovačkog doma, Aero klub „Nemanja Goronja“ iz Banjaluke dobio je 5.000 KM za redovan rad, jedan od raftingaša iz „Tare“ dobio je 6.000 KM za kupovinu čamca. Lovačko društvo „Jelen“ iz Kozarske Dubice dobilo je 10.000 KM za izgradnju strelišta za građane, odnosno letećih meta – glinenih golubova.

    Takođe, brojne parohije dobile su hiljade maraka za obnove hramova, stepeništa…

    Istina, ima i grantova koji su podijeljeni onima za koje su i namijenjeni, a kompletan spisak pročitajte ovdje.

    – Milunović je na proteklim izborima bio nosilac liste Socijalističke partije u Izbornoj jedinici jedan, i upravo u toj jedinici je podijelio najviše novca – tvrde izvori Srpskainfo.

    Pokušali smo da dobijemo komentar bivšeg ministra Milunovića, ali bezuspješno. Prvo se „vadio“ da više nije ministar, ali kada smo ga napomenuli da je novac dijeljen u vrijeme kada je on bio ministar i da se ispod nalazi upravo njegov potpis, Milunović je poručio da ništa ne želi da priča i da se obratimo ministarstvu.

  • Konaković ponosan na sve spasioce iz BiH, biće vremena da se podvuče linija

    Konaković ponosan na sve spasioce iz BiH, biće vremena da se podvuče linija

    Ponosan sam na sve BiH državljane koji su ovih dana osvijetlili obraz u Turskoj, poručio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković iz Ankare.

    On je dodao da je nesreća koja je zadesila Tursku ubrzala njegovu prvu posjetu ovoj zemlji, ali i komentarisao ulogu Savjeta ministara pri slanju spasilaca u Tursku.

    Ambasada BiH, ali i Konzulat u Turskoj obavljaju veliki posao ovih dana, rekao je ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, a nakon što je obavio sastanke i sa predstavnicima Konzulata u Istanbulu, ali i posjetio ambasadu.

    Ovdje u ambasadi ima jako puno zahtjeva , pomoć koja stiže iz BiH evidentira se ovdje, pomogli smo im slanjem jednog čovjeka kako bi im pomogao. Moram zaista reći sve najbolje o onome što naši ljudi ovdje rade. Solidarnost koju pokazuju spasioci iz BiH u ovom vremenu je na zavidnom nivou – rekao je Konaković.

    Konaković koji je danas stigao u Tursku sutra bi se trebao susresti sa svojim turskim kolegom Mevlutom Čaušogluom. Tema sastanka će biti pomoć Turskoj nakon zemljotresa, prenosi N1.

    – U Tursku bismo putovali na diplomatski forum u Antaliju, na diplomatski forum u martu. Sa kolegom Čaušogluom razgovarao sam nekoliko puta, prije ove nesreće. Naš plan je bio da u sretnijim okolnostima govorimo o prilikama koje BiH ima u Turskoj i Turska u BiH, i našim snažnim vezama. Nažalost okolnosti su nas natjerale da promjenimo raspored, i da simbolično pokažemo da smo uz narod i uz Tursku – rekao je on.

    Konaković je pojasnio da će nakon susreta sa turskim ministrom vanjskih poslova obići Hataj, koji je najrazrušeniji, te susresti se sa spasiocima iz BiH. Konaković kaže pružiće im ruku i reći koliko su ponosni za sve ono što su u ime BiH uradili za Tursku.

    – Mislim da smo jedna od zemalja sa najvećim brojem spasilaca, preko 160 ljudi je na terenu. Psi tragači su postali već legendarni. Razgovaraćemo o tome koliko možemo pomoći u ovoj teškoj situaciji – rekao je Konaković.

    – Zadovoljan sam brzinom i načinom na koji su reagovale entitetske vlade, neću im prigovarati. Biće vremena da se podvuče linija i da pregledamo koliko smo administrativno ispoštovali okvirni Zakon o zaštiti i spasavanju, teško je bilo dok se spasavaju ljudski životi tražiti neke mejlove, je li neko tražilo pomoć, je li neko tražio dozvolu, je li Vijeće ministara adekvatno reagovalo. U tim trenucima sam se trudio da ne dolijevam političko ulje na vatru – dodao je on.

    Ministar vanjskih poslova dodaje da ako se gledaju nadležnosti državnog nivoa, može se Savjetu ministara nešto prigovoriti, ali i da su ministri glasajući da se izdvoje sredstva iz rezerve za budžet koji nije veliki, reagovali u skladu sa mogućnostima Savjeta ministara.

    – Čini mi se da smo svi dali maksimum, da se čak takmičimo u tome ko će više dobrih stvari uraditi u ovoj situaciji. Pokušaću da to i dalje dominira, biće vremena za podvlačenje računa, mogli smo da smo sinhronizovali mehanizam EU, pa značajno povući dio sredstava i ojačati timove.

    Na kraju, Konaković je ocijenio da je ljudski ponosan na sve ljude iz BiH koji su ovih dana, na najbolji način predstavili BiH u Turskoj.

  • Radović uskoro na saslušanju u policiji

    Radović uskoro na saslušanju u policiji

    Milan Radović uskoro će morati na saslušanje u policiju. Radi se navodnom zločinačkom udruženju Radovića i Novislava Milakovića kao bivših članova Uprave Nove banke. Policija je već saslušala Milakovića, potvrđeno je za ATV.
    Radović i Milaković terete se da su zloupotrijebili svoj položaj i omogućili pojedinim licima da pribave imovinsku korist. Sve to preko prodaje akcija preko kreditnih sredstava banke 2015. godine. Iz Agencije za bankarstvo uputili su nas na Komisiju za hartije od vrijednosti.

    “Osnivanje, poslovanje, upravljanje te nadzor nad radom banaka u smislu Zakona o bankama vrši Agencija za bankarstvo Republike Srpske kao regulatorni organ koji je u skladu sa posebnim propisom ovlašćen da daje i oduzima dozvole za rad kako banke tako i članova Upravnog odbora istih. S tim u vezi, upućujemo Vas da se obratite Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, kao nadležnom organu”, saopšteno je iz Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

    Iz Republičkog tužilaštva nisu odgovorili na novinarska pitanja. Radović i Milaković terete po Krivičnom zakonu Srpske, ali i Zakonu o bankama. O čemu bi tačno moglo da se radi, stručno objašnjavaju brokeri.

    “Tu se sada tretira način korištenja sredstava i da li je banka mogla da da kredite kojim bi se kupovale akcije banke. Koliko je meni poznato to je zabranjeno. Da li je došlo do nenamjenskog trošenja sredstava ali svako lice koje je imalo sredstva moglo je da stiče akcije po tržišnim uslovima. Samo je berza ta gdje se utvrđuju tržišni uslovi”, rekla je Dragana Garača, direktor brokerskog društva “Monet broker”.

    Pod lupom je i cijela tadašnja uprava banke. Milan Radović dok čeka saslušanje, na pozive ne odgovara.

    Milan Radović već duže vrijeme nije političi aktivan, makar u medijima. Prilično je neaktivan I banjalučki SDS-a. Vršioca dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke, pitali smo gdje je Milan Radović. Milan Miličević rekao je da je u stalnom kontaktu sa Radovićem ali da ima privatnih poslovnih obaveza.

  • UIO BiH napisala više od 42.000 naloga za prinudnu naplatu

    UIO BiH napisala više od 42.000 naloga za prinudnu naplatu

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je prinudnom naplatom u prošloj godini ubrala više od 200 miliona maraka po osnovu dugovanja za porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize.

    Uizvještaju o radu UIO za prošlu godinu navedeno je su poreznici izdali 42.023 naloga za prinudnu naplatu po osnovu neplaćenih indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi.

    – U radu se nalazi više od 20.000 predmeta. U postupku prinudne naplate PDV i akciza lani su naplaćena 202,94 miliona KM, dok je u istom periodu 2021. po tom osnovu ubrano 226,17 miliona maraka – navedeno je u izvještaju.

    Zapljenom novca u banci prikupljeno je nešto više od 14 miliona maraka, dok je na osnovu prenosa novca sa blokiranih računa naplaćen 11,61 milion. Poreznici su naplaćivali dugovanja i zapljenom gotovine i nenaplaćenih potraživanja dužnika te raznih drugih opcija koje su im na raspolaganju.

    – Preuzimane su i druge mjere prinudne naplate te su tako izdata 4.533 rješenja o blokadi računa, ali i zaplijenjene hartije od vrijednosti. Osim toga zaplijenjeno je i 90 vozila te isto toliko nekretnina, ali i registrovano 67 zakonskih hipoteka – naveli su poreznici.

    Nakon provedenog postupka prinudne naplate i iscrpljivanja svih mogućnosti naplate duga grupe za prinudnu naplatu donijele su 656 rješenja o zastari duga na osnovu kojih su otpisane obaveze teške 12,40 miliona KM. U odnosu na godinu ranije doneseno je manji broj rješenja, ali i otpisan nešto manji iznos duga. Odnosno u u 2021. godini otpisana su 11,83 miliona obaveza, a 2020. godini 27,55 miliona KM.

    UIO je sabrao i dugovanja preduzeća koja su završila u stečaju i likvidaciji, a prema prijavljenim potraživanjima iz poreske aplikacije “ePorezi” te obaveze iznose 156,08 miliona maraka.

    – Najveći iznos i to 91,73 miliona maraka odnosi se na dužnike iz Federacije BiH, a na one iz Srpske 61,85 miliona KM. Preostali dug od 2,49 miliona KM odnosi se na preduzeća iz Brčko distrikta nad kojima je poreknut postupak stečaja ili likvidacije – navode iz UIO.

    Prema njihovim podacima reprogramirane obaveze teške su 10,84 miliona, od čega se na preduzeća iz FBiH odnosi 6,09 miliona, na ona iz Srpske 4,70 miliona, a preostalih 47.620 na firme iz Brčkog.

  • Tegeltija: Novi direktor UIO treba da bude iz SNSD-a, nije bilo riječi o imenima

    Tegeltija: Novi direktor UIO treba da bude iz SNSD-a, nije bilo riječi o imenima

    Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je donesena odluka da se raspiše konkurs za izbor novog direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    “To će se uskoro dogoditi, a kada se završi konkursna procedura odluku o imenovanju donijeće Savjet ministara BiH”, kazao je Tegeltija.

    Budući da su se pojavile informacije o tome da bi upravo on trebao biti novi direktor UIO BiH, Tegeltija kaže da jedino o čemu je razgovarano je da mandat pripadne predstavniku iz reda srpskog naroda i iz SNSD-a, ali ne i o imenima.

    “Ove godine bit će 20 godina od uspostavljanje Uprave, a u tom periodu direktori su bili iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Upravni odbor UIO-a 2009. godine me predložio za direktora, ali nisam nikada imenovan. Tako da se s imenovanjima u okviru Savjeta ministara BiH može svašta dogoditi”, kaže Tegeltija za Fenu.

    Kada je u pitanju Upravni odbor UIO-a Tegeltija, koji je u prošlom mandatu obavljao dužnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, kaže da je bilo neslaganja u prethodnom mandatu oko tog imenovanja te da nije bilo spremnosti za pokretanje procedura izbora novog direktora UIO-a kojem je istekao mandat još 2020. godine.

    Dodao je da će Savjet ministara BiH, što se tiče pitanja kadrovskih rješenja i imenovanja rukovodioca institucija BiH, redovno baviti tim pitanjima, a izuzetno je važno da svi budu imenovani zakonski na mandat i kada on istekne da se provede procedura imenovanja.

    On je istakao da je budžet ključni dokument svake vlasti. Tako bi, po njegovom mišljenju, za novi saziv Savjeta ministara BiH bilo veoma važno da se usvoji što je moguće ranije.

    “Uprocesu pregovora o formiranju nove vlasti i koalicija u vremenu poslije oktobarskih opštih izbora, upravo pitanje usvajanja budžeta iskristalisalo se kao jedno od ključnih”, naglasio je Tegeltija, jer se njima obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje institucija BiH.

    “Tada je naglašeno da bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog kvartala trebala imati usvojen ovogodišnji budžet. Ukoliko bude dobre volje i vlast bude funkcionisala, a uvijek su moguća iznenađenja, budžet bi se mogao usvojiti do 31. marta”, kaže on za Fenu.

    Veliki dio posla oko izrade ovogodišnjeg budžeta već je završen u prošloj godini, kaže Tegeltija i dodaje da je budžet gotovo bio i pripremljen, ali se o njemu nisu izjašnjavali jer mu nedostaje osnovni element, a to je s koliko sredstva će se raspolagati u 2023. godini.

    Ipak najvažnija pretpostavka je završena, a to je usvajanje Dokumenta okvirnog budžeta, takođe svi budžetski korisnici su dostavili svoje budžetske zahtjeve i preostalo je da Fiskalni savjet, kojeg čine premijeri i ministri finansija entiteta te predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH, usvoji Globalni fiskalni okvir. Prema proceduri usvajanja budžeta Ministarstvo finansija i trezora predlaže Nacrt budžeta kojeg usvaja Savjet ministara, a o njemu se potom izjašnjava Predsjedništvo BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja na konačno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.

    “Na prvoj sjednici Fiskalnog savjeta, kojeg čine i neki stari članovi jer novi saziv Vlade Federacije BiH još nije imenovan, dogovorili smo da se obavi još jedan krug političkih pregovora vezano za Globali fiskalni okvir. Suština svih razgovora je koliko će sredstava BiH povući sa jedinstvenog računa trezora”, pojašnjava Tegeltija.

    Upravo to je limit na osnovu čega se izrađuje budžet za 2023. godinu. Procjene koje je napravio kabinet dosadašnjeg ministra finansija Vjekoslava Bevande je da je potrebno povući dodatnih oko 220 miliona KM s jedinstvenog računa.

    Ostaje da se vidi do kojeg će se iznosa doći i koliki će biti budžet. Prvi dokument budžeta kretao se oko 1,3 milijarde KM za funkcioniranje institucija i nešto manje od tog iznosa planirano je za finansiranje vanjskog duga.

    “Za mene je mnogo važnije u ovom trenutku da imamo usvojen budžet do 31. marta od njegovog iznosa. Taj dokument će se svakako razlikovati od prošlogodišnjeg jer je bilo nekoliko izmjena koja zahtijevaju dodatna sredstva”, kazao je Tegeltija.

    Pojasnio je da će se to dogoditi zbog povećanja osnovice za zaposlene, zbog izmjena koeficijanata za obračun plata za one koji nisu na rukovodećim pozicijama. Takođe potrebna su i dodatna sredstva za materijalne troškove zbog povećanja cijena na tržištu, a tu je i kredit čije servisiranje je potrebno završiti u 2023. godini.

    U raspravama među parlamentarcima često se naglašava potreba za smanjenjem akciza i PDV-a na određene namirnice, ali Tegeltija kaže da je porezna politika često pogodan instrument za populističke rasprave u čemu BiH nije izuzetak.

    “Opozicija često zagovara smanjenje poreza, a vlast u slučajevima kriza često pribjegava povećanju poreza što se dogodilo 2007. godine kada je bila velika ekonomska kriza te je većina zemalja u našem okruženju povećala stopu PDV-a, ali je u BiH zadržana ista zbog procjene da poreske stope ne treba često mijenjati jer to umanjuje ekonomsku sigurnost”, ističe ministar finansija i trezora BiH

    Dodaje da BiH, uz još jednu zemlju u Evropi, ima jedinstvenu stopu PDV-a što ima i dobre i loše strane, te da se on u trenutku uvođenje BiH u sistem PDV-a zalagao za diferencijalnu stopu, ali je odlučeno drugačije. Uvođenje diferencijalne stope daje efekte, naglašava on, ali uvijek mnogo manje od onih koji se procjenjuju i od toga najviše profitiraju trgovci i proizvođači. Podsjeća da se Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uvijek negativno izjašnjavao o diferencijalnoj stopi PDV-a i smanjenju stope PDV-a kao i akciza na određenu vrstu proizvoda.

    “Uvijek sam poštovao i zastupao njihove stavove i ne želim prejudicirati neke druge odluke šta bi to donijelo, ali bi bilo važno povesti ozbiljnu stručnu raspravu o svim tim prijedlozima i izbjeći politiziranje jer sve ovo što se danas čuje su populističke priče”, smatra Tegeltija.

  • Krišto čestitala Dan državnosti Srbije: Uvjerena sam da će saradnja ići uzlaznom putanjom

    Krišto čestitala Dan državnosti Srbije: Uvjerena sam da će saradnja ići uzlaznom putanjom

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto čestitala je Dan državnosti Srbije, 15. februar, predsjedniku Vlade Ani Brnabić i građanima Srbije, te poželjela napredak i blagostanje zemlji, uvjerena da će bilateralna saradnja ići uzlaznom putanjom što će biti temelj napretka cijelog regiona.
    Krišto je izrazila uvjerenje da će odnosi BiH i Srbije biti temelj stabilnosti i napretka cjelokupne regije.

    Ona je Srbiji poželjela napredak i blagostanje, a Brnabićevoj uspješan rad na čelu Vlade Srbije.

    Srbija obilježava sutra Dan državnosti, ustanovljen u znak sjećanja na dva važna događaja iz istorije koja su se dogodila na Sretenje, 15. februara – Prvi srpski ustanak koji je izbio 1804. godine i proglašenje Sretenjskog ustava 1835. godine, koji predstavlja začetak moderne Srbije.

  • Predsjednik Stevandić državnom rukovodstvu i građanima Srbije čestitao Dan državnosti – Sretenje

    Predsjednik Stevandić državnom rukovodstvu i građanima Srbije čestitao Dan državnosti – Sretenje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić čestitao je danas, u svoje lično ime i u ime Narodne skupštine, Dan državnosti – Sretenje predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srbije Vladimiru Orliću, premijerki Vlade Republike Srbije Ani Brnabić i svim građanima Srbije.

    „Upućujem vam najiskrenije čestitke povodom Dana državnosti – Sretenja, sa bratskom i prijateljskom željom da nastavite putem mira, stabilnosti, prosperiteta i ekonomskog razvoja Republike Srbije. Uvjeren sam da ćete hrabrom, odlučnom i mudrom državnom politikom, i pored svih izazova, i dalje nastaviti da predano radite na izgradnji savremene, demokratske i jake države Republike Srbije, kao garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, pokretača privrednog razvoja regiona, čuvara mira i snažnog oslonca Republici Srpskoj i srpskom narodu, ma gdje god da živi. Srećan Vam Dan državnosti“, navodi se u čestitki predsjednika Stevandića.