Kategorija: Vijesti

  • Upućen prijedlog za izuzeće sudije Dedović u predmetu protiv predsjednika Srpske

    Upućen prijedlog za izuzeće sudije Dedović u predmetu protiv predsjednika Srpske

    Advokat Goran Bubić, branilac Milorada Dodika, izjavio je da je Sudu BiH uputio prijedlog za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović u slučaj da postupa u predmetu protiv Milorada Dodika.

    Bubić je pojasnio da je prijedlog za izuzeće upućen na zahtjev Milorada Dodika, te dodao da odbrana smatra da u ovom predmetu sudija Dedović ne može postupati zato što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost.

    – Sudija Jasmina Ćosić Dedović svojevremeno je bila kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH – istakao je advokat Bubić.

    Bubić je uz prijedlog za izuzeće Sudu BiH dostavio i dokaz – pismo tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    – Iz sadržaja pisma vide se argumenti za protivljenje imenovanju sudije Jasmine Ćosić Dedović. Ove razloge branilac ne ponavlja u prijedlogu za izuzeće, ali kao razlog za izuzeće ističe sam čin protivljenja Milorada Dodika, tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH, da se imenuje za sudiju Međunarodnog krivičnog suda.

    Ovo pismo, poslato u okviru zakonske procedure za izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u ime BiH, nesumnjivo je uticalo na proceduru izbora Dedovićeve i ona nije izabrana za sudiju u tom sudu.

    Ove činjenice moraju biti poznate sudiji Dedović iz razloga što je sadržaj pisma objavljen u većini medija u BiH, što potvrđuju sljedeći dokazi: članak od 20. maja 2020. godine objavljen u “Slobodnoj Bosni” pod naslovom: Dodik isključiv: “Jasmina Ćosić-Dedović ne može predstavljati BiH, to je uvreda za Srbe i Republiku Srpsku” i članak od 20. maja 2020. godine objavljen u “Glasu Srpske” pod naslovom: Dodik: “Jasmina Ćosić-Dedović ne može predstavljati BiH, to je uvreda za Srbe i Srpsku”.

    Branjenik Milorad Dodik smatra da sudija Dedović, prema objektivnom sudu, jednako kao i bilo koji drugi kandidat u sličnoj situaciji, ne može imati nepristrasan odnos kao sudija ako postupa u predmetu u kojoj je optuženi osoba koja se ranije, u legalnoj proceduri izbora (ne samo kao građanin), protivilo njenom imenovanju za sudiju u Međunarodnom krivičnom sudu.

    Posebno treba cijeniti okolnost da bi njen status u Međunarodnom krivičnom sudu u svakom pogledu bio višestruko povoljniji nego što je status u Sudu BiH.

    Ovo izaziva razumnu sumnju u nepristrasnot sudije Jasmine Ćosić Dedović pa se predlaže da se ovaj prijedlog uvaži i imenovana izuzme iz postupka protiv branjenika Milorada Dodika.

    U slučaju da u označenom predmetu ne postupa sudija Jasmina Ćosić Dedović, već drugi sudija Suda BiH, tražimo da se ovaj prijedlog ima u vidu u daljem toku postupka, u slučaju da Tužilaštvo BiH ponovo dostavi optužnicu, navodi se u obrazloženju prijedloga za izuzeće sudije Dedović koje je podnio advokat Goran Bubić na zahtjev Milorada Dodika.

  • Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Vlada Mađarske potvrdila je za “Nezavisne novine” da ta zemlja namjerava da preuzme komandovanje misijom EUFOR “Althea”, pod uslovom da Politički komitet za bezbjednost EU za to da svoju saglasnost.

    Podsjećanja radi, nekoliko puta u javnosti se spominjala mogućnost da bi Mađarska mogla preuzeti ovu poziciju od januara naredne godine jer je Austrija odlučila da oni do daljeg ne budu na čelu evropske vojne misije u BiH, ali da i dalje nastave učešće u EUFOR-u.

    Kako nam je rečeno u proteklom periodu, zemlje članice misije su, uz konsultacije sa SAD, razmatrale ko bi mogao preuzeti poziciju komandanta. U igri su, kako nam je rečeno, bili Italija, Rumunija i još neke zemlje, ali odluka je na kraju pala na Mađare, jer su bili spremni da za misiju stave na raspolaganje helikoptere i drugu opremu koja se obično dodjeljuje komandantu misije.

    “Mir i stabilnost regiona zapadnog Balkana su ekstremno važni za EU. Mađarska je uvijek bila posvećena stabilnosti BiH i uspjehu operacija kriznog menadžmenta od Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, uključujući i EUFOR ‘Altheu’. Od 2010. godine do maja 2023. godine mađarski generali su držali poziciju načelnika Glavnog štaba EUFOR ‘Althee’, uz značajnu operativnu podršku. Ostajemo pri namjeri da preuzmemo poziciju komandanta operacije ‘Althea’ od januara 2024. na period od jedne godine, ako to Politički komitet za bezbjednost EU odobri”, naveli su oni.

    Na pitanje kako komentarišu napise pojedinih medija, posebno u Sarajevu, da bi Mađarska mogla biti naklonjena liderima u Republici Srpskoj, izrazili su uvjerenje da je EUFOR efektivan nepristrasni akter, te da je cilj Mađarske da očuva tu reputaciju.

    “Naša pretpostavka je da će lokalni entiteti održati saradnju s EUFOR ‘Altheom’ u postizanju ciljeva Savjeta bezbjednosti UN. U skladu sa svojim mandatom, EUFOR ‘Althea’ obezbjeđuje značajnu podršku lokalnim entitetima. Pripadnici misije će uvijek djelovati na način da očuvaju povjerenje i saradnju između ‘Althee’ i drugih aktera”, istakli su oni.

    Naglasili su da je u interesu Mađarske i cijele EU da se održi dobro obučena, posvećena i kredibilna operacija EU kako bi ostali uslovi za sigurno i bezbjedno okruženje u BiH.

    Prošle sedmice smo se obratili i misiji EUFOR-a, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor, uz napomenu da bi im bilo potrebno neko vrijeme da dobiju saglasnost za davanje izjave.

    Austrija je, kako saznajemo, najavila da odustaje od pozicije komandanta jer je istakla da su resursi koje je angažovala u BiH potrebni kod kuće, posebno kad je u pitanju nadgledanje granica.

    Dio zemalja EU je, kako saznajemo, smatrao da EUFOR treba da zadrži svoju originalnu misiju i da ne bude upotrijebljena za druge vrste zadataka, jer im je važno da njihovi pripadnici koji se nalaze u misiji ne budu dovedeni u opasnost.

    Niko od naših sagovornika s kojima smo proteklih sedmica i mjeseci razgovarali nije imao primjedbu na dosadašnji angažman mađarskih vojnika i oficira u misiji, posebno što je Budimpešta, kako nam je objašnjeno, uvijek bila spremna da na raspolaganje stavi sve svoje vojne resurse koji bi misiji bili potrebni.

    Zbog toga je, kako se može zaključiti, pala odluka da se Mađarskoj dozvoli da preuzme ovu ulogu, a posebno u kontekstu činjenice da mnoge druge zemlje nisu bile spremne da je preuzmu.

    Iako je EUFOR u potpunosti misija potčinjena EU, ona funkcioniše u okviru aranžmana “Berlin plus”, koji predviđa da EU preuzme bezbjednosne operacije na evropskom kontinentu od NATO-a, ali da i dalje ostane NATO komandna struktura i konsultacije s Alijansom, kao i da EUFOR “Althea” može da koristi NATO resurse.

    EUFOR trenutno čine 22 zemlje članice i nečlanice EU, i to Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Španija, Švajcarska i Turska.

    Prošle godine donesena je odluka da se broj vojnika EUFOR-a sa 600 poveća na 1.100, u kontekstu rata u Ukrajini i mogućeg prelijevanja krize u BiH.

  • Razgovarano o uvođenju avio linije Banjaluka – Istanbul

    Razgovarano o uvođenju avio linije Banjaluka – Istanbul

    Natalija Trivić, v.d. direktora aerodroma Banjaluka, saopštila je da je danas razgovarala sa ambasadorom Turske u Bosni i Hercegovini Sadikom Girginom i predstavnicima kompanije Turkish Airlines o uvođenju linije Banjaluka – Istanbul sa Međunarodnog Aerodroma Banjaluka.

    Istakla je da su učinili korak više, te da je već u septembru nastavak pregovora u Istanbulu.

  • Optužnica protiv Dodika i Lukića rezultat nestručnosti, brzine i pritiska

    Optužnica protiv Dodika i Lukića rezultat nestručnosti, brzine i pritiska

    Tužioce koji su podigli optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Visoki sudski i tužilački savjet treba da pozove na odgovornost, ali i da utvrdi ima li u njihovim postupcima elemenata političkog djelovanja, stav je pravnika u Srpskoj.

    To što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu, zbog nepreciznosti i šturog obrazloženja i danas ocjenjuju, samo je dokaz da je pisana na brzinu i po naređenju stranih ambasada.

    Bez suštine i pravne težine – tako pravnici vide optužnicu protiv Dodika i Lukića, s obzirom da u njoj, kako ističu, nema glavnih formalno-pravnih elemenata. Zato ih i ne čudi što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu na doradu.

    Istovremeno, manjkavost optužnice dokazuje da je nastala u brzini, pod pritiskom federalnih političkih struktura i stranih ambasada. Kaže to pravnik i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sredoje Nović. Traži da glavni tužilac pokrene pitanje odgovornosti zbog eventualnog političkog rada tužilaca.

    • VSTS treba hitno da reaguje i da, ne samo da istraži kako su novinari došli do te informacije, da li je ona dan prije ili 10 dana poslije objavljena, već naprosto kako činjenično stanje nije navedeno da bi optužnica ostala na snazi – ističe Nović.

    A ključne stvari u optužnici su izostavljene – koje krivično djelo je učinjeno, kada i kako i kakva je međusobna veza onoga za šta se Dodik i Lukić terete.

    • Sud je dao jasno i do znanja da ono što je opisano i u činjeničnom opisu optužnice ne čini biće krivičnog djela koje se optuženima stavlja na teret, tako da ne znam na koji način i da li je uopšte moguće da se dopuni ova optužnica i da li će Sud i ako dođe dopunjena, da li će je i tako dopunjenu potvrditi – dodaje advokat Milan Petković.

    Nović kaže da je je sudsko vijeće bilo svjesno da je optužnicu trebalo odbiti, jer nije sadržavala nijedan element koji ukazuje da postoji krivično djelo koje se navodi protiv Dodika i Lukića.

    I beogradska advokatska kancelarija “Radić” reagovala je na pravnu nesigurnost koju pravosuđe i OHR kreiraju u BiH. Od njemačkog Bundeskabineta zatražili su da opozove odluku o kandidovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Dopis su uputili i svim državnim institucijama Njemačke.

    Do petka, 25. avgusta, rok je za Tužilaštvo BiH da Sudu BiH vrati “uređenu”, drugu verziju optužnice. Tada bi, prema procjenama pravnika, moglo biti poznato i da li je bh. pravosuđe doživjelo potpuni profesionalni krah.

  • Radnice UKC-a odgovorile Stanivukoviću: Mi nismo starlete, mi spasavamo živote

    Radnice UKC-a odgovorile Stanivukoviću: Mi nismo starlete, mi spasavamo živote

    Sa petominutnog okupljanja zdravstvenih radnica Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske ispred ove zdravstvene ustanove poslata je poruka “Mi nismo starlete, mi spasavamo živote! Sram te bilo gradonačelniče!”.
    Transparent sa ovim natpisom razvile su doktorke i medicinske sestre kao odgovor na izjavu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji je prije nekoliko dana, između ostalog, rekao da danas starlete rade na UKC.

    Ističu da je ovom izjavom Stanivuković ponizio one koji se svakodnevno bore za živote pacijenata. Zbog toga su napravile kratku pauzu kako bi odgovorile na ovako teške riječi.

    Sonja Marinković, specijalizant pedijatrije na UKC-u Srpske, istakla je koliko je razočarana i uvrijeđena.

    “Željela bih da kažem da je izjava gradonačelnika degutantna prema radnicama. Poredio nas je sa rijaliti učesnicama, ovo je vrijeđanje ženskog pola, mi spasavamo ljudske živote”, rekla je ona.

    I medicinska sestra Irena Grabež je istakla kako je razočarana izjavom gradonačelnika.

    “Ovo je neprimjereno. Klinički centar ima stručan tim. Imamo svu opremu i kadar i zadovoljni smo radom”, izjavila je Grabežova i dodala:

    “Sestre u urgentnom centru se danonoćno bore za život pacijenata i ta izjava nije primjerena. Gdje god da se politika umiješa u zdravstvo humanost prestaje”.

    Šta je izjavio Stanivuković?
    “Mi znamo da živimo u društvu gdje starlete idu u Zadruge i Farme, ali ne idu da rade na klinički centar i liječe pacijente, i staro i mlado. Danas starlete rade na Kliničkom centru i to svi znaju, to je opšta i javna tajna”, rekao je Stanivuković u nedjelju na konferenciji za medije ispred Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

  • Stevandić: Nepotrebno zamjerati Vučiću zbog sastanka sa Zelenskim

    Stevandić: Nepotrebno zamjerati Vučiću zbog sastanka sa Zelenskim

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću nepotrebno zamjera susret sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

    Stevandić je naveo kako mnogo ljudi iz nacionalnog političkog spektra nepotrebno zamjera predsjedniku Srbije susret sa Zelenskim, navodeći da Vučić dalje i bolje vidi od ostalih.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina nije priznala samoproglašeno Kosovo, a to od nje traže NATO i Zapad, dok na drugoj strani Vučić opominje da bi u tom slučaju Ukrajina sebi učinila zlo.

    “Sve drugo je Ukrajina poslušala NATO – Zapad. Eto, da malo vidite koliki je Vučić i koliko dalje i bolje vidi od ostalih”, napisao je Stevandić na “Iksu”.

    Vučić se danas u Atini sastao sa Zelenskim kome je rekao da Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, što je jasan i nedvosmislen stav od početka sukoba.

    Vučić je rekao da je imao dobar i otvoren razgovor sa Zelenskim, da su se osvrnuli na dešavanja u Ukrajini i na Kosovu i Metohiji

  • Sud BiH vratio optužnicu protiv Dodika i Lukića na doradu

    Sud BiH vratio optužnicu protiv Dodika i Lukića na doradu

    Sud BiH vratio je na doradu Tužilaštvu BiH optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića, potvrđeno je za RTRS.

    Interesantno je da je Dnevni avaz opet objavio informaciju iz Suda BiH, kao i raniju iz Tužilaštva kada je podignuta optužnica protiv Dodika i Lukića.

    Optužnica je vraćena na uređenje i dopunu u petak 18. avgusta.

    Postavlja se pitanje kako iz Suda i Tužilaštva BiH “cure” tako povjerljive informacije i zašto nadležni ništa ne preduzimaju.

    Podsjećamo, optužnica je podignuta zbog neizvršavanja odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu prije deset dana, a predsjednik Srpske Milorad Dodik je nakon toga podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića.

  • Kako je Bećirović potrošio preko 10 hiljada KM u Londonu

    Kako je Bećirović potrošio preko 10 hiljada KM u Londonu

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović od 2. do 5. jula ove godine boravio je u Londonu, a na usluge VIP salona na aerodromima Gatwick i Heathrow je potrošeno čak 9.150 KM.

    Bio je 2. juli kada je Denis Bećirović s delegacijom sletio na londonski Gatwick.

    Umjesto da izađu s aerodroma i upute se ka hotelu ili na neku drugu lokaciju, oni su donijeli odluku da prvo odu u VIP salon aerodroma i tu potroše 1.380 funti (3.158 KM).

    Tokom tri dana boravka u Londonu delegacija BiH je rentala i automobil, a to je koštalo 1.930 funti (4.417 KM).

    Nakon obavljenih sastanaka u Londonu, između ostalog i sa britanskim premijerom Rishijem Sunakom, Bećirovićeva delegacija je 5. jula krenula kući.

    Let im je bio sa londonskog aerodroma Heathrow, a delegacija je avion odlučila sačekati u VIP salonu čije usluge su plaćene 2.640 funti ili 6.042 KM.

    Dakle, na usluge VIP salona i iznajmljivanje automobila za tri dana u Londonu je potrošeno je 13.617. Na tu cifru treba dodati cijene aviokarti i smještaja.

    Iako je jasno da visoke delegacije imaju određene povlastice kao što je korištenje i VIP salona na aerodromima, postavlja se pitanje opravdanosti naročito u slučajevima kada se na aerodromu ne planira provesti duže vremena prije leta, a da ne govorimo o odlasku u VIP salon pri samom dolasku na destinaciju.

  • Dodik i Cvijanovićeva sa Alijevim o ulaganjima Azerbejdžana u Srpsku

    U Budimpešti je održan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

    Na sastanku je razgovarano o potencijalnim ulaganjima Azerbejdžana u Republiku Srpsku.

    Dodik i Cvijanovićeva prethodno su se sastali sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i predsjednikom Republike Tatarstan Rustamom Minihanovom.

    • Azerbejdžan želi da razvija projekte u energetici, gasu i nafti, oni su perspektivno najznačajniji snabdjevači gasa i nafte na tom prostoru. Mi smo ranije dali načelnu saglasnost na gasovod koji je išao iz Azerbejdžana, Turske, Grčke, Hrvatske, Italije, Crne Gore, Albanije. Međutim, u periodu još kad je ministar inostranih poslova bio Zlatko Lagumdžija, kada su počeli da zabranjuju projekat gasovoda iz Srbije, to je stopirano, tada je to bio naš interes. Sada to čeka zajedničko rješenje i vjerujem da će dogovor biti postignut zajedničkim naporima. Nemam ništa protiv da u BiH dođe taj gasovod, ali mora da postoji spremnost za dogovor – rekao je Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

    Predsjednik Srpske je istakao da je sastanak bio veoma konstruktivan, ističući da je Alijev nesumnjivo vekliki lider svoje zemlje, koji je Azerbejdžan doveo u red stabilnih zemalja.

    • I ono što danas ovdje radi je da sa EU i Mađarskom dogovara energetske projekte koji će na neki način dodirivati i nas, jer će jedan dio ići preko Srbije. Alijev je iskazao interese da se u Republici Srpskoj radi na pitanjima vezanim za energetiku, zanimale su ga nadležnosti zajedničkog nivoa i Republike Srpske – istakao je Dodik.

    Da je sastanak bio konstruktivan, potvrdila je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je rekla da je Azerbejdžan zainteresovan za nekoliko važnih projekata u Republici Srpskoj.

  • Zbog propusta vlasti Srpska kladionici mora da plati pet miliona KM

    Zbog propusta vlasti Srpska kladionici mora da plati pet miliona KM

    Nakon što je banjalučki Okružni privredni sud presudio da je Republika Srpska kompaniji “Premier sport” dužna isplatiti više od pet miliona KM na ime izgubljene dobiti, Republika Srpska podnijela je žalbu na tu presudu, ali i kompanija “Premier sport”, koja traži da joj se na ime izgubljene dobiti isplati 30 miliona KM.

    Naime, sve je počelo još u septembru 2018. godine kada je “Premier”, po tada važećem Zakonu o igrama na sreću, podnio zahtjev za produženje licence za priređivanje elektronskih igara, odnosno igara bingo i trke pasa. Taj zahtjev Republička uprava za igre na sreću je odbila, uz obrazloženje da nije blagovremeno podnesen, međutim kasniji postupak je pokazao da je zahtjev bio uredan, ali ni tada nije ispravljena greška, a obrazloženje je bilo da je u međuvremenu usvojen novi Zakon o igrama na sreću.

    Po tom novom zakonu, “Premier” nije mogao dobiti licencu jer elektronske igre može priređivati samo “Lutrija Republike Srpske” (Kasnije “Lutrija Republike Srpske” u partnerstvu sa firmom “Casinos Austrija VLT AG” osniva zajedničko preduzeće “Elektronska video-lutrija” (EVL), pod čijim okriljem kao master diler i nezaobilazni posrednik u uspostavljanju i pokretanju elektronskih igara na sreću djeluje firma “Senet”, koja je u vlasništvu porodice Mileta Radišića, tačnije njegovog sina Srećka).

    S obzirom na to da je nakon žalbenih postupaka, pa čak i naloga Vrhovnog suda Republike Srpske, Ministarstvo finansija Republike Srpske odbilo izdati licencu kompaniji “Premier”, pokrenut je još jedan sudski spor, a Okružni privredni sud u Banjaluci presudio je i praktično sam kompaniji “Premier” produžio licencu za elektronske igre na 10 godina i to od 2019. do 2029. godine.

    Kako cijelo vrijeme, dakle u toku trajanja sudskog postupka, “Premier” nije mogao priređivati elektronske igre, tačnije tri godine i četiri mjeseca, ova kompanija podnijela je tužbu protiv Republike Srpske za naknadu štete za izgubljenu dobit u iznosu od 30 miliona KM uvećano za kamate.

    “Iako je ova presuda u našu korist, na nju smo podnijeli žalbu jer nam je Okružni privredni sud u Banjaluci dosudio naknadu štete po osnovu izgubljene dobiti za samo šest i po mjeseci, odnosno od 1. januara 2022. do 18. jula 2022, dok mi naše najpopularnije igre bingo i utrke pasa nismo priređivali tri godine i četiri mjeseca, odnosno od 17. marta 2019. do 19. jula 2022. godine te smo tužbom potraživali naknadu štete za cjelokupni period u ukupnom iznosu od 30 miliona KM uvećano za kamate. Očekujemo da naša žalba bude usvojena te da nam Republika Srpska nadoknadi ukupnu štetu od 30 miliona KM uvećano za kamate, što je jedini logičan ishod nakon silnih nezakonitih radnji Vlade Republike Srpske i ministarke finansija Zore Vidović, koji su radili protiv interesa Republike Srpske, a u korist privatnih interesa pojedinaca bliskih vlasti”, rekli su nam u kompaniji “Premier sport”.

    U Ministarstvu finansija na čijem je čelu Vidovićeva samo su nam kratko rekli da će se Republika Srpska žaliti na prvostepenu presudu, ne želeći da odgovore na pitanja o tome da li će neko biti pozvan na odgovornost s obzirom na to da je presudama suda utvrđeno da su republičke institucije, ne izdavajući licencu, napravile propust.