Kategorija: Vijesti

Policijska uprava Novi Grad, Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, rješavajući po zahtjevu Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH za održavanje javnog skupa ispred Suda i Tužilaštva BiH, 1. septembra, donijela je Rješenje o zabrani javnog okupljanja, iz razloga neispunjavanja formalnih uslova, kao i iz bezbjednosnih razloga.

Podnosilac zahtjeva nije ispunio obaveze propisane Zakonom o javnom okupljanju, a koje se, između ostalog, ogledaju u nepoduzimanju naloženih dodatnih mjera, na zahtjev nadležnog policijskog organa – ističe se u saopštenju MUP-a Kantona Sarajevo.

Nadležni policijski organ je procijenio i da bi usljed održavanja predmetnog javnog skupa nastupila stvarna opasnost od narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.

• U skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, nadležna policijska uprava izdala je rješenje o zabrani održavanja javnog skupa – naveli su u saopštenju.

MUP Kantona Sarajevo je takođe zabranio i okupljanje Udruženja “OZON BiH – Politički pokret demokrati BiH” u petak 1. septembra, iz razloga neblagovremenog podnošenja zahtjeva i neispunjavanja formalnih uslova za održavanje javnog skupa.

Podsjećamo, Kantonalno Ministarstvo saobraćaja nije odgovorilo na zahtjev Odbora za zaštitu Srba u Federaciji da odobre obustavu saobraćaja u dijelu Sarajeva gdje je za petak, u 18 časova, najavljeno okupljenje “Srpska pred sudom”, zbog optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović podnio je u četvrtak, 24. avgusta, zahtjev za održavanje mirnog skupa 1. septembra ispred zgrade Tužilaštva BiH zbog političke optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.

Dok je Republike Srpske i dok ima prava na svoje institucije, identitet i imovinu, njegovaće sjećanje i odavati pijetet onim koji su ginuli za njenu odbranu, kao i onim koji su nevino ubijeni, mučeni i masakrirani, poručio je danas na Ozrenu predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Stevandić je ukazao na ratne zločine nad Srbima na Ozrenu počinjena od tri muslimanska korpusa i odreda “El mudžahid”, te istakao da se Srbi ni sada neće odreći sebe već će se i dalje boriti za svoja prava.

“Nismo se prestali boriti za suverenitet Republike Srpske i za prava živih, ali se nismo prestali boriti za prava mrtvih, koji se pokušavaju učiniti neravnopravnim”, izjavio je Stevandić novinarima kod manastira Svetog Nikole na Ozrenu u opštini Petrovo, gdje je danas obilježen Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Stevandić je poručio da se sjećanje na srpska stradanja neće izbrisati.

“Srpske suze pokušavaju izbrisati, zabraniti, pijetet se pokušava slomiti da postoji pijetet samo prema jednom narodu, ali dok je nas koji znamo i koji sjećamo i koji smo sahranjivali svoje najmilije i porodica poginulih zarobljenih svih organizacija iz Odbrambeno-otadžbinskog rata zajedno ćemo pokazati da smo nepremostiva prepreka za tu vrstu zaborava i da se nećemo odreći nijednog prava koje budućnost čuva i pijetet za one koje su poginuli”, izjavio je Stevandić.

On ističe da tu prevashodno misli na pravo Repiblike Srpske na zemlju i imovinu, jer u toj zemlji je i oko 33.000 Srba koji su dali svoj glavu za odbranu Srpsku, ali u toj zemlju je njih još oko 1.640, od kojih je oko 600 boraca i nešto preko 1000 civila.

“NJihova sudbina, takođe, nema tu vrstu osvijetljenosti u javnosti, ni u Evropi, ni u svijetu, a pogotovo ne u Federaciji BiH kao da to nisu jednake ili veće žrtve od onih na nekoj drugoj strani”, izjavio je Stevandić.

Kod Manastira Svetog Nikole na Ozrenu iguman Gavrilo služio parastos poginulim i ubijenim borcima i civilima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a potom su položeni vijenci i ruže kod spomen-krsta i spomen Spomen-kipa najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića.

Republika Srpska, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za još 1.646 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima 312 žena i djece.

Traga se za još 623 nestala pripadnika Vojske Republike Srpske i 12 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Tokom rata ubijeno je 26.048 boraca i 8.994 civila.

Služenjem parastosa poginulim i ubijenim borcima i civilima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu kod Manastira Svetog Nikole na Ozrenu počelo je obilježavanje Dana nestalih i poginulih.

Parastos je kod Spomen-krsta služio iguman Gavrilo, a nakon toga položeni su vijenci.

Vijenac je položen i kod Spomen-kipa najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića.

Obilježavanju na Ozrenu prisustvuju srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić i ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić.

Obilježavanju prisustvuju predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac i predstavnici drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Obilježavanju prisustvuju i delegacije Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka i lokalnih zajednica Srpske i brojni građani.

Republika Srpska, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za još 1.646 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima 312 žena i djece.

Traga se za još 623 nestala pripadnika Vojske Republike Srpske i 12 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Tokom rata ubijeno je 26.048 boraca i 8.994 civila.

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
Gaćanovićeva je rekla Srni da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.

“Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva”, rekla je Gaćanovićeva.

Ona je pojasnila da je u skladu sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva potrebno pribaviti saglasnost komisije za sve intervencije u zaštićenom prostoru.

Gaćanovićeva je podsjetila i na Zakon o sprovođenju odluka Komisije koji obavezuje nadležne institucije da se ponašaju u skladu sa tim, a da se sve ono što nije u skladu sa odlukama Komisije u planskoj dokumentaciji stavlja van snage.

Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.

“Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Ona je dodala da je potom nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.

Gaćanovićeva je naglasila da je BiH potpisnik međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog, prirodnog i nematerijalnog nasljeđa koje BiH obavezuju da se istorijski slojevi i istorijska nematerijalna baština ne smiju koristiti u dnevnopolitičkim kontekstima.

“Treba da odvojimo istorijsku ličnost Stefana Prvog Tvrtka Kotromanića od interpretacije, jer ne postoji kralj Bosne i srednjovjekovna Bosanska kraljevina. Tvrtko je bio ban Bosne, a onda je ovjenčan krunom Nemanjića i radi se o jednoj mnogo većoj državi”, pojasnila je Gaćanovićeva.

Komentarišući natpis na spomeniku na kojem piše “Kralj Tvrtko”, Gaćanovićeva ističe da se time prenosi lažna informacija, te da se treba razlučiti da li se spomenikom pozdravlja ban Tvrtko i veliča bosanska titula bana ili se veliča titula Nemanjića, gdje se on proglašava Stefanom Prvim Tvrtkom Kotromanićem, kraljem Srblja, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i to je potpuno druga titula.

“U tom smislu ukoliko se zaista veliča ličnost i titula kralja, onda je potrebno napisati tačno, a ne interpretirati djelimično ovu titulu, tako da definitivno ovo predstavlja zloupotrebu istorijskog sloja koja je suprotna međunarodnim konvencijama”, naglasila je Gaćanovićeva.

Ona smatra da je interpretacija Tvrtka Kotromanića koja se sprovodi ovim spomenikom u cilju političko-ideološke savremene poruke pravno protivna međunarodnim konvencijama BiH, čime je i neustavna.

“Neophodno je netačnosti iz imena ove istorijske ličnosti odvojiti od poruke koju spomenik nosi. Iz toga razloga, bez ideoloških prizvuka, potrebno je pravilno napisati titulara imenom i titulom”, zaključila je Gaćanovićeva.

Spomenik Tvrtku Kotromaniću pojavio se tokom noći u Sarajevu, prekoputa zgrade Predsjedništva BiH.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik snosiće sve troškove za prevoz tragično nastradale četvoročlane porodice kod Prnjavora, rekao je gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

“U dogovoru sa Kabinetom predsjednika RS, predsjednik Dodik snosiće sve troškove pogrebne opreme i prevoza do Sremske Mitrovice u Srbiji kako bi bili sahranjeni kako to i dolikuje”, naveo je Bojić u objavi na svom Facebook profilu.

Bojić je u naveo da se veliki broj građana priključio akciji prikupljanja sredstava koja će biti od pomoći porodici u teškim momentima.

Humanitarna akcija je pokrenuta jer porodica ne može njihova tijela da prebaci u Srbiju zbog nedostatka novca.

U saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila u nedjelju, 27. avgusta, u automobilu peugeot smrtno su stradali sedmogodišnje dijete, A.Ј. (19) i D.Ј. (23) iz Mačvanske Mitrovice, te V.Ј.(49) iz mjesta Klenak iz Rume.

Generalni direktor “Celexa” Mario Blažević rekao je da je šteta u ovoj banjalučkoj fabrici nakon velikog požara višemilionska i da je sada prioritet čišćenje prostora i sanacija.

Blažević je za RTRS rekao da šteta iznosi 10 do 12 miliona evra, ali da je, nakon jučerašnjeg sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, uvjeren da će se “Celex” vratiti još jači i bolji.

On je rekao da će se fabrika za najviše dva mjeseca vratiti na stanje prije požara, navodeći da 80 odsto pogona nije oštećeno

“Papir mašina odmah sutradan je krenula s proizvodnjom. Konfekcijski pogon za gotovu robu će se vrtatiti do petka, konfekcijska mašina je oštećena, ali će to biti sanirano”, rekao je Blažević.

On je istakao da će nadležni organi utvrditi uzrok požara, ali da je čitav pogon pokriven video nadzorom i da se ljudski faktor ili nemar kao uzrok odmah mogu isključiti.

Miladin Radović, koji je od polovine 2019. godine na čelu „Pošta Srpske“, dobio je novi četvorogodišnji mandat na poziciji direktora ovog javnog preduzeća.
Odlukom Nadzornog odbora „Pošta“ Radović će u fotelji direktora biti do 1. septembra 2027. godine, prenois CAPITAL.

Podsjećamo, Miladin Radović je, kao kadar Ujedinjene Srpske, na čelo „Pošta Srpske“ došao u julu 2019. godine umjesto dugogodišnje direktorice Jasminke Krivokuće.

“Pošte Srpske” su u prošloj godini ostvarile dobit od 2,2 miliona KM, a zapošljavale su preko 2.500 radnika.

Prekomjerno zapošljavanje jedna je od najčešćih zamjerki koje akcionari imaju kada je u pitanju rad uprave preduzeća na čelu sa Radovićem.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo doživio je danas moždani udar, potvrdio je za Klix.ba predsjednik Kantonalnog odbora SDA Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo.

Kako nam je potvrđeno, Lendo se nekoliko dana unazad žalio na bolove u vratu, a danas je doživio moždani udar nakon čega je hitno primljen na KCUS.

“U toku je operativni zahvat nakon čega ćemo imati više informacija”, rekao nam je Tahir Lendo.

Kako nam je potvrđeno, operacija je počela u 18 sati i Lendo nije u životnoj opasnosti.

Savjet za sprovođenje mira je prvi put u mnogo godina odobrio povećanje budžeta OHR-u za deset odsto, što se može tumačiti kao početak ponovnog jačanja te institucije u BiH.

Naime, za 2023. i 2024, od 1. jula do 31. juna naredne godine, budžet OHR-a će iznositi 5,85 miliona evra, dok je dosadašnji budžet bio na nivou od 5,32 miliona evra.

Kako je “Nezavisnim” odgovoreno iz OHR-a, EU će novom budžetu doprinijeti sa 2,55 miliona evra, SAD sa 1,29 miliona evra, Japan sa oko 600.000 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 400.000 evra, Kanada sa 180.000 evra, dok će Organizacija islamskih zemalja budžetu OHR-a doprinijeti sa oko 160.000 evra. Preostalih nešto više od 700.000 evra uplatiće ostale zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira.

U procentima, EU će doprinijeti sa 43,76 odsto, USA sa 22 odsto, Japan sa deset odsto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 odsto, Kanada sa 3,03 odsto, OIZ sa 2,5 odsto, dok će ostali uplatiti 12,02 odsto ukupnog budžeta.

Kao i u prošlom budžetu, ni ovog puta nije učestvovala Rusija, koja je zbog neslaganja sa ranijim odlukama PIC-a i nepriznavanja legitimiteta visokog predstavnika odlučila da istupi iz ovog tijela i da suspenduje učešće u finansiranju OHR-a. Njen doprinos radu OHR-a u proteklom periodu iznosio je oko 70.000 evra na godišnjem nivou.

Inače, u proteklom periodu budžet OHR-a je bio na istom nivou, uprkos apelima koje su Savjetu bezbjednosti UN upućivali i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i sadašnji Kristijan Šmit, čiji legalitet i legitimitet Republika Srpska ne priznaje, da se on poveća. Otkad je Incko postao visoki predstavnik u martu 2009. godine, budžet OHR-a je smanjen za više od pedeset odsto i u tom periodu nije rastao.

Po svemu sudeći, Šmitovi apeli, koje je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju ove godine tokom predstavljanja izvještaja o stanju u BiH, konačno su urodili plodom. Šmit je na toj sjednici upozorio da je proteklih nekoliko godina došlo do značajnog smanjenja budžeta OHR-a, ali da nivo poslova nije smanjen u istom obimu.

“Trenutni operativni budžet za organizaciju je na nivou od 5,3 miliona evra. Takođe, postoje izazovi u prikupljanju sredstava, s obzirom na to da je tokom trenutnog operativnog perioda ostalo milion evra koji nisu doznačeni. Kao što sam govorio ranije, Ruska Federacija je suspendovala svoj doprinos budžetu u februaru 2022. godine. OHR zapošljava 75 lokalnog i 22 međunarodnog osoblja, od čega ih je 15 u Sarajevu i područnim kancelarijama”, naveo je Šmit.

U Evropskoj komisiji su za “Nezavisne” istakli da OHR nije tijelo UN, već ad hok institucija koja je uspostavljena 1995. godine kroz Dejtonski mirovni sporazum kako bi nadgledala civilnu implementaciju tog sporazuma, te da EU doprinosi budžetu OHR-a kroz članstvo u Savjetu za sprovođenje mira.

“EU podržava ciljeve koji pomažu uspješnom funkcionisanju OHR-a u skladu s Trećom komponentom Instrumenata pretpristupne pomoći”, naglasili su oni.

U nekoliko navrata EU je optuživana da je “zanemarivala” svoje obaveze oko budžeta OHR-a, jer želi da on bude zatvoren, kako bi Specijalni predstavnik EU za BiH, kao i misija EU u BiH, bili u mogućnosti da BiH u potpunosti usmjere na evropski put i na ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH.

Kako smo saznali, EU je od 2014. godine do danas isplatila oko 55 miliona evra za budžet OHR-a, čime je najveći pojedinačni donator ove institucije. Pojašnjeno nam je da se smanjivanje doprinosa u budžet OHR-a usklađivalo s smanjenjem budžeta OHR-a, te da je doprinos EU uvijek usklađivan u skladu s prijedlozima za budžet te institucije.