Kategorija: Vijesti

Sud BiH odbio je žalbu koju je odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika uložila na odluku kojom je ovaj sud odbio premještanje procesa protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića u nadležni sud u Banjaluku, rekao je advokat Goran Bubić.

“Dostavili su iz Suda BiH rješenje od 14. decembra putem faksa, kojim su odbili žalbu odbrane”, rekao je Bubić Srni.

Imajući u vidu da je paralelno sa žalbom bio podnesen još jedan prijedlog za delegaciju nadležnosti, a tiče se nepristrasnog postupanja Suda, Bubić je rekao da očekuje odluku o tom prijedlogu.

“Očekujemo odluku po prijedlogu za delegaciju od 11. decembra koja je tražena iz drugih razloga u odnosu na raniji prijedlog, o kojim razlozima su mediji ranije upoznati /potencijalna osvetnička atmosfera u Sudu zbog brojnih izjava predsjednika Dodika o neustavnosti Suda BiH i traženja ukidanja Suda BiH”, naglasio je Bubić.

Dodik i Lukić, optuženi za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita, 16. oktobra na ročištu u Sudu BiH rekli su da ne razumiju optužnicu, nakon čega je konstatovano da su se optuženi izjasnili da nisu krivi.

Ročište u ovom predmetu odgođeno je 6. decembra pred Sudom BiH, nakon što je odbijen zahtjev advokatskog tima odbrane da ovaj predmet bude prebačen u Banjaluku. Nakon odbijanja zahtjeva, tim odbrane predsjednika Srpske podnio je žalbu.

Premještanje procesa odbrana je zatražila, između ostalog, zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH.

Kancelarija Savjeta ministara pri Evropskom sudu za ljudska prava žalila se na presudu tog suda u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”.

Kako RTRS saznaje, žalba je uvažena i postoji mogućnost da se obori presuda koja je loša po Republiku Srpsku.

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u predmetu “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”.

U presudi se, između ostalog, navodi da je sa šest glasova “za” i jednim “protiv”, odlučeno da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog toga što Kovačević nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora.

Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Opštim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim izborima za nivo Predsjedništva BiH.

U Banjaluci je danas održana promocija projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”. Prikazan je dio potresnih svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine zvjerski ubijenih Srba na prostoru bivše Јugoslavije.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je srpski narod najveći stradalnik u prošlom vijeku na prostoru bivše Јugoslavije, te da je izuzetno značajno vizuelno arhiviranje ovog stradanja za generacije koje dolaze.

• Kao predsjednik Republike odlučio sam da podržim Fondaciju “Vizuelni arhiv srpskog stradanj” i sigurno je da će biti obezbijeđeno sve što je neophodno kako bi modernim tehnologijama bilo dokumentovano srpsko stradanje”, rekao je Dodik u Banjaluci na promocija projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”.

Dodik je istakao da su stradali i drugi narodi na prostoru bivše Јugoslavije, ali da su Srbi najveći stradalnici.

Dodik je rekao da se i danas može vidjeti težak položaj Srba u zemljama na prostoru bivše Јugoslavije.

• Potrebno je samo da se vidi kako žive Srbi u Sloveniji, Hrvatskoj, gdje ih skoro i nema, u Federaciji BiH, na Kosmetu. To su sve primjeri naše golgote i stradanja – rekao je Dodik.

Direktor Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” Denis Bojić istakao je da je prikazan samo dio svjedočenja porodica stradalih i da je srpski narod preživio golgotu na prostorima bivše Јugoslavije.

• Cilj ove fondacije jeste da se prvi put nakon ratnih dešavanja srpsko stradanje geografski objedini, te da bude stvorena jedinstvena digitalna baza o stradanju Srba u Ljubljani, Zagrebu, Vukovaru, Kninu, Sarajevu, Mrkonjić Gradu, Mostaru, Prištini, Prizrenu, Kravici, Brodu, te brojnim drugim mjestima širom nekadašnje Јugoslavije – rekao je Bojić u obraćanju na promociji ovog projekta.

On kaže da bi time prvenstveno srpski narod, ali i cijelo čovječanstvo u ispovijestima iz prvog lica koja su objedinjena u multimedijalnoj platformi, bili informisani o obimu i razmjerama stradanja srpskog naroda na prostorima bivše Јugoslavije.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac istakla je danas u Banjaluci da srpska stradnja ne smiju biti zaboravljena i da je više od 50.000 Srba ubijeno na prostoru bivše Јugoslavije devedesetih godina.

• Srbi i danas brane istinu pritisnuti sa svih strana. Istina o stradanju srpskog naroda mora biti zabilježena vizuelno, što je od izuzetnog značaja – rekla je Graorčeva.

Zora Vuković, majka poginulog borca Vojske Republike Srpske, rekla je da ne smiju biti zaboravljeni heroji koji su dali život za slobodu srpskog naroda i odbranu Republike Srpske.

• I narednog 9. januara opet ćemo proslaviti Dan Republike u slobodi i miru. Za njeno stvaranje život su dali najbolji sinovi – navela je Vukovićeva.

Olga Božanić sa Kosmeta kojoj je zvjerski ubijeno 15 članova porodice rekla je da i danas osjeća neizmjernu bol, tugu i patnju za svojim najmilijim.

• Te nesrećne 1998. godine naš srećan život je prestao. Dotadašnje komšije krvnički su ubijali Srbe na Kosmetu, a među njima i članove moje porodice – navela je Božanićeva.

U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci danas je na promociji projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” prikazan dio potresnih svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine zvjerski ubijenih Srba na prostoru bivše Јugoslavije.

Promociji su osim Dodika i Viškovića, prisustvovali ministri u Vladi Srpske, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, te predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije Republike Srpske, nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i zvanice iz javnog života.

Projekat Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” realizovan je u saradnji sa Republičkom organizacijom porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, a pod pokroviteljstvom predsjednika Srpske.

Projekat predstavlja jedan od najznačajnih i najviših nacionalnih interesa srpskog naroda.

Njime će biti ostavljeno, kao trajni zapis, svjedočanstvo o stradanju Srba tokom ratnih dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Јugoslavije.

U Banjaluci je održana svečana ceremonija primopredaje ambulantnih vozila koja su dar Narodne Republike Koreje. Tri vozila, ukupne vrijednosti 223.568,17 USD, predstavljaju dragocjenu podršku zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini.
Zamjenica ministra civilnih poslova Marijana Mojić, izrazila je zahvalnost Narodnoj Republici Koreji na ovoj značajnoj donaciji, naglasivši dosadašnju uspješnu saradnju između dvije zemlje. Podsjetila je na donacije vakcina, testova i opreme tokom pandemije COVID-19, ističući kako je Republika Koreja pružila dragocjenu podršku u borbi protiv virusa.

“Primopredaja ambulantnih vozila danas predstavlja simbol saradnje između naših dviju zemalja i jasan pokazatelj odlučnosti da zajedno radimo na unapređenju kvaliteta života stanovnika Bosne i Hercegovine”, izjavila je Mojić.
Ambulantna vozila će biti raspoređena Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, s ciljem značajnog poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga.
Primopredaji su prisustvovali i Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, pomoćnik ministra Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milana Latinovića, te šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta BiH Asmir Mujanovića .
Vozila su u ime krajnjih korisnika preuzeli direktor JZU Bolnice Gradiška Rajko Dodik,  direktorica  Županijske bolnice “Dr. fra Mihovil Sučić” Livno Irena Periša i direktor JZU Zdravstveni centar Brčko Emir Osmanović.
Vozila su uručili predstavnici Ambasade Narodne Republike Koreje u Zagrebu koja pokriva Bosnu i Hercegovinu.

Apelaciono vijeće Specijalnog suda u Hagu osudilo je danas bivšeg komandanta tzv. Oslobodilačke vojske Kosova Saljiha Mustafu na 22 godine zatvora.

Predsjednik sudskog vijeća rekao je da je Apelaciono vijeće ocijenilo da kombinovana kazna od 22 godine zatvora, računajući vrijeme provedeno u pritvoru, odražava ukupnost kriminalne aktivnosti Mustafe.

U žalbi je utvrđeno da je Mustafa imao direktnu namjeru da počini protivpravno ubistvo, dajući pravo prvostepenom sudu da je “osoba koja se pominje kao žrtva protivpravnog ubistva ubijena u periodu od 1. aprila 1999. do kraja aprila 1999. o djelovanju i nečinjenju gospodina Mustafe i njegovih potčinjenih”.

• Vijeće je utvrdilo da je od približno 1. aprila 1999. do približno 19. aprila 1999. godine u zatočeničkom kompleksu u Zlašu, koji je bio baza gerilske jedinice OVK u Zlašu, najmanje šest osoba lišeno slobode od strane pripadnika OVK koji su bili pod kontrolom i moći komandanta OVK gospodina Mustafe – navodi se u obrazloženju.

Dodaje se da su Mustafa i drugi pripadnici tzv. OVK držali zatočenike u nehumanim i ponižavajućim uslovima zatočeništva i redovno ih zlostavljali, kako fizički tako i psihički, navodi se u saopštenju i dodaje da je prvostepeni sud utvrdio da je osoba koja je navedena kao žrtva protivpravnog ubistva ubijena u periodu od 1. aprila 1999. do kraja aprila 1999. godine kao rezultat radnji i propusta Mustafe i njegovih podređenih, prenosi Gazeta ekspres.

Apelaciono vijeće poništilo je skoro sve Mustafine primjedbe na prvostepenu odluku, a predsjednik suda je rekao da je Mustafa u nekim tačkama svoje žalbe “propustio da potkrijepi svoje argumente relevantnim dokazima, prenosi Gazeta ekspres.

Mustafa je 16. decembra 2022. prvostepeno osuđen na 26 godina zatvora zbog protivpravnog ubistva, proizvoljnog zatvaranja i mučenja. On se u četiri tačke optužnice, tereti za ratne zločine, odnosno za proizvoljno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo, koje su vršili pripadnici takozvane OVK protiv lica zatvorenih na imanju u Zlašu, u regionu Goljak na KiM.

Prema optužbama, Mustafa i pripadnici tzv. OVK su od 1. aprila 1999. do pred kraj aprila 1999. godine, imali zajednički cilj da saslušavaju i zlostavljaju lica zatvorena na imanju u Zlašu.

Sudija za prethodni postupak potvrdio je optužnicu protiv Saljiha Mustafe 12. juna 2020. godine, a on se u pritvoru Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu nalazi od 24. septembra 2020. godine.

Suđenje Mustafi počelo je 15. septembra 2021. godine, a prvostepenom presudom od 16. decembra 2022. godine osuđen je na 26 godina zatvora, kao i reparaciju žrtvama u iznosu od 207.000 evra.

Na prvostepenu presudu odbrana je podnijela žalbu, nakon čega je određen panel Apelacionog suda i žalbeni pretres je održan 26. i 27. oktobra ove godine.

U ovom trenutku na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH postoji 245 miliona KM koje su prikupljene po osnovu putarine za izgradnju auto-puteva, ali taj novac, koji po pravilu pripada “Autoputevima RS”, “Autocestama FBiH” i Brčko distriktu, i dalje čeka na raspodjelu, jer Upravni odbor UIO, koji je nadležan za to pitanje, ne može da se dogovori.

A da se novac sada prebaci na račune pomenutih preduzeća, BiH bi, kažu dobro upućeni, imala mogućnost da napravi još 15 kilometara auto-puta (ovdje su u obzir uzete cijene materijala za izgradnju i opremanje saobraćajnica i inflacija).

Zbog ovakve situacije trpe svi, od preduzeća do države, a prema riječima predstavnika UIO BiH, dodatni problem je i to što je Uprava primorana da Centralnoj banci BiH plaća proviziju sve dok je novac od putarina na njenim računima.

“Zaista je šteta da ta sredstva ostanu neraspoređena”, kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, koji je potvrdio da je sve u rukama Upravnog odbora UIO.

“Čeka se da Upravni odbor UIO BiH donese odluku ili o metodologiji konačne raspodjele putarine ili da privremeno raspodjeli ta sredstva”, naveo je Kovačević.

Prema očekivanoj raspodjeli, Federaciji BiH trebalo bi da pripadne oko 59 odsto sredstava, Republici Srpskoj oko 39, a Brčko distriktu oko dva odsto.

“To se ne dira od 2017. godine. A inflacija je sigurno pojela oko 30 odsto vrijednosti tog novca. To su strašni problemi”, kaže dobro upućen izvor “Nezavisnih novina”.

Pojašnjavajući koliko je inflacija uticala na cijena usluga i u o ovom sektoru, navodi da u ovom trenutku jedan kilometar auto-puta košta oko 20 miliona KM.

“Za 100 miliona može se napraviti 5-6 kilometara auto-puta, što praktično znači da bi za ovih 245 miliona maraka, mogli napraviti negdje oko 15 kilometara. To je neki prosjek, jer sve zavisi od terena i uslova, da li je ravnica ili brdsko-planinski predio. A da je sve to urađeno na vrijeme, onda kada je gorivo bilo 1,8 KM, moglo se napraviti i 20 kilometara auto-puta”, dodaje naš izvor.

Ove stavove potvrđuje i Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

“Ono što smo mogli napraviti prije, recimo, tri godine, danas možemo napraviti 30 odsto manje, jer su sredstva devalvirala i rastom cijena, znači, samom inflacijom. Dakle, taj novac nema više istu vrijednost na tržištu kao prije nekoliko godina kada je prikupljen, već daleko manju”, kazao je Ćorić.

Ističe da svako dalje zadržavanje sredstava na računima Uprave za indirektno oporezivanje predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje ne samo preduzeća kojim on rukovodi, već i JP “Autoceste FBiH”.

“Ono što je apsurdno u ovom trenutku jeste da, dok sredstva stoje na računu UIO BiH, i ‘Autoputevi RS’ i ‘Autoceste FBiH’ povlače kredite po izuzetno visokim kamatnim stopama, zadužuju se na tržištu kapitala da bi se obezbijedila sredstva za finansiranje određenih projekata i aktivnosti iz redovnog poslovanja. Čini mi se da tu nema sluha, prije svega u FBiH, kod ljudi koji odlučuju o tome”, poručio je Ćorić.

Podsjećamo, o ovom problemu govorio je i u intervjuu za “Nezavisne novine” Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tom prilikom, on je kazao da je neraspodjela novca najlošija politička odluka koja je donesena, jer novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi.

“Odluka je loša i finansijski zato što imamo gubitke preduzeća ‘Autoputeva RS’ i ‘Autocesta FBiH’, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije”, kazao je tada Tegeltija te podsjetio i da zbog svega navedenog trpi i Uprava.

“Mi plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM”, naveo je Tegeltija.

Podsjećanja radi, UIO BiH prikuplja prihode po dvije vrste putarina.

Prva se odnosi na putarinu za održavanje puteva i ona se naplaćuje u iznosu od 0,15 KM po litru naftnog derivata, a druga na putarinu za izgradnju auto-puteva i ona iznosi 0,25 KM po litru derivata.

Predsjednici Srbije, Hrvatske i BiH Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović na ceremoniji u Јelisejskoj palati u Parizu potpisali su na današnji dan, prije 28 godina, Mirovni sporazum o BiH, koji je prethodno dogovoren u Dejtonu.

U jugoslovenskoj delegaciji koja je prisustvovala svečanosti potpisivanja bio je i potpredsjednik Republike Srpske Nikola Koljević.

Sporazum, koji je na snagu stupio časom potpisivanja, sastoji se od 11 članova u kojima su samo načelno navedeni aranžmani, koji su razrađeni u Dejtonskom sporazumu.

Članom 10. Mirovnog sporazuma osigurano je uzajamno priznavanje Savezne Republike Јugoslavije i BiH u međunarodnim granicama.

Do očekivanog priznavanja između Јugoslavije i Hrvatske nije došlo jer je Hrvatska povukla svoje obećanje o tajnoj zamjeni teritorija između Savezne Republike Јugoslavije, Republike Srpske i Hrvatske, to jest o ustupanju Prevlake za takozvano dubrovačko zaleđe.

Pariski mirovni sporazum za BiH kao predstavnici zemalja organizacija garanta sporazuma potpisali su i Bil Klinton, predsjednik SAD, Žak Širak, predsjednik Francuske, DŽon Mejdžor, premijer Velike Britanije, Helmut Kol, kancelar Njemačke, Viktor Černomirdin, premijer Ruske Federacije i Felipe Gonzales, u ime Evropske zajednice.