VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Novitović: Lice te djevojčice nikad nećemo zaboraviti

    Novitović: Lice te djevojčice nikad nećemo zaboraviti

    Kad smo bili u zemljotresom razorenim područjima Turske držao nas je taj timski duh, privrženost Republici Srpskoj, osjećaj patriotizma, kaže Milan Novitović, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite Srpske.

    Iako smo bili 2.500 kilometara daleko od kuće, svi naši spasioci dali su maksimum i pokazali da je Srpska s ovim timom spremna da pruži pomoć gdje god se ukaže potreba. Najvažnije je da su se svi momci živi i zdravi vratili i da je, vjerovatno, ovaj tim okosnica buduće cijele specijalizovane jedinice i sistema zaštite i spasavanja u Republici Srpskoj, navodi Novitović.

    Prošlo je, kaže, dovoljno vremena od povratka iz Turske da se slegnu utisci i analiziraju postupci svakog pojedinca, rad i učinak tima, ali i dovoljno da prođu zajedno kroz naučene lekcije i vide šta treba doraditi i na koji način treba razmišljati kada su katastrofe u pitanju.

    – Svaka naredna katastrofa, bilo da je poplava, požar biće većih razmjera s većim posljedicama i jednostavno moramo i mi i građani da se pripremimo, ali znamo da ćemo imati kvalitetan prvi odgovor na prirodne katastrofe, a svjesni smo i da imamo mnogo prijatelja u okruženju i svijetu da bi kroz sve to prošli. Imali smo srećnu okolnost da 12. februara ispod ruševina pronađemo živu djevojčicu koja je svim članovima tima dala dodatnu snagu i energiju za dalje – priča Novitović.

    Šta je Vama, kao čovjeku, pa i prvom među jednakima u spasilačkoj misiji iz Srpske bilo najteže?

    • Prvi prizor bio je svima šok. Gotovo 1.000 srušenih zgrada. Kada radite vježbe, radite da su objekti djelimično srušeni, da ima opcija ulaska u njih, pružanja pomoći preživjelima. U Turskoj smo imali ruševine zgrada koje imaju osam spratova, a iznad zemlje složenih svega sedam, osam ploča. Cijeli sprat se pretvarao u 50 centimetara prostora između dvije ploče. Stravične su sve te scene. Uz to, veoma mnogo ljudi je na ruševinama iščekivao da spasioci i sve službe izvuku smrtno stradala lica, a do posljednjeg je postojalo ono zrno nade da će biti i preživjelih. Cijeli grad je pretvoren u kolektivni centar. Njihove porodice su mnogočlane, a imate jednog ili dva preživjela koji se spletom nekih okolnosti nisu našli u zgradi pa gledate i te scene u kojima oni iščekuju vijesti o svojim najmilijima. Ali u cijeloj toj patnji, imate dostojanstvo turskog naroda koji u trenucima, kada počnu akcije spasavanja, stvara muk, tišinu i čekanje da li će se pojaviti zvuk iz ruševine – ističe Novitović.

    I Vi ste pomenuli, ali i ostali članovi tima, da će do kraja života upravo pamtiti lice i ime spasene djevojčice?

    • Spasioci su prvo izvukli tijelo njenog srodnika, a kad se čuo njen glas, javila se nada. Prokopan je tunel. Interesantno je da je živjela na drugom spratu, a mi smo kopali četiri metra ispod zemlje i onda možete da zamislite silinu udara. Mnogo pripadnika turskog AFAD-a i mašina je tad radilo. Sreća pa je i ona bila komunikativna te je mogla svojim glasom da navodi spasioce ka sebi. Prvi prizor nje ostaje zauvijek. Spasili smo je i taj 12. februar ostaće urezan u životima svih spasilaca – kazao je Novitović.

    Ona se zove Irmak Bajrak. Pojedini spasioci žale što nisu uspjeli da je vide još jednom dok su bili u Turskoj jer je premještena u drugu bolnicu. Da li ste u kontaktu s nekim od njenih bližnjih?

    • Prva dva dana je bila u Kahramanmarašu na intenzivnoj njezi gdje je zabranjen ulazak. Da smo se pojavili u bolnici i tada kao spasioci svi bi nam izašli u susret, ali ostalo je da se nadamo jer smo željeli da nastavimo normalno da radimo na terenu. Poslije nekoliko dana smo rekli da bi bilo dobro da smo je vidjeli, uzeli neke podatke, uspostavili kontakt. Međutim, ona je trećeg dana transportovana u bolnicu u Istanbul. Preko Ambasade BiH u Ankari pokušaćemo da stupimo u kontakt s njom. Predsjednik Srpske je ponudio da se zdravstvena briga o njoj nastavi u Srpskoj i da se sva djeca u čitavoj toj regiji Kahramanmaraš koja su povrijeđena transportuju ovamo. To će predsjednik Srpske nastaviti da nudi u razgovorima s turskim vrhom. Nije jednostavno poslati 30 ljudi 2.500 kilometara daleko. Ta briga za nas nam je mnogo značila, kad nazovu predsjednik Republike ili predsednik Vlade pa pitaju i kako je Tora – naveo je v.d. direktora RUCZ.

    Junak misije je svakako pas tragač Tora, pohvaljen od mnogih?

    • Tora je bila ravnopravni član tima i nije radila samo za nas. Onog trenutka kada je markirala nešto što smo mi radili, ostali bi pitali može li da pregleda i njihov dio radnog zadatka. Sarađivali smo i bili ispoštovani od AFAD-a preko svih drugih kolega na terenu i naroda koji nam je zahvaljivao, kao i drugim timovima – izjavio je Novitović.

    Spasilačka misija u Turskoj je, osim izazova, bila i svojevrsni ispit spremnosti naših pripadnika CZ u vanrednim situacijama? Da li je i to pokazatelj da Srpska, u slučaju prirodnih katastrofa, može za veoma kratko vrijeme formirati iskusan i dobar tim?

    • U priču osposobljavanja tima za spasavanje iz ruševina ušli smo ozbiljno prije tri godine. Prema standardima postoje tri vrste timova – laki, srednji i teški. Turska je tražila srednje i teške timove, a imajući u vidu distancu od 2.500 kilometara rekli smo da imamo na raspolaganju laki tim, ali to uključuje četiri kamiona, osam kontejnera, po šest kombija i džipova. Iz Banjaluke do Kahramanmaraša bi putovali tri do četiri dana. I tačno je da smo pitali kolege iz Turske da li prihvataju nestandardni način pomoći da mi prvo uputimo ljude da rade s tamošnjim timovima, a da će oprema kasnije stići. To je prihvaćeno tako. Da li sve ovo treba da uliva sigurnost građanima Srpske? Da, to garantuje da ćemo imati adekvatan prvi odgovor, ali i da ćemo imati dovoljan broj prijatelja i u okruženju, i šire koji će, u slučaju potrebe i ako sami ne budemo mogli da odgovorimo, doći u Republiku Srpsku. Uvijek sam govorio da ne postoji nijedna država dovoljno razvijena koja u ovakvim ili čak i ne daj bože gorim situacijama može samostalno da odgovori. Ali i traženje i prihvatanje međunarodne pomoći je organizovan proces i nije stihijski i Republička uprava civilne zaštite ima kapacitet da sa svojim jedinicama organizuje prvi odgovor, a da kvalitetno prihvati pomoć koja nam bude ponuđena – dodaje Novitović.

    Pokazalo se i da su spasioci, uz to što su sposobni i hrabri, i humani jer su spremni da se odreknu dijela prihoda u korist stanovništva Turske i Sirije? Da li je tu riječ o redovnim dnevnicama ili onih 5.000 KM nagrade?

    • Još u Turskoj smo razgovarali o tome kada nismo uspjeli da ostvarimo kontakt s djevojčicom. Tada nije bilo ni govora o nagradi koju je dodijelio predsjednik Republike. Srce sve i jednog spasioca je bilo puno kada je ona spasena, a pričali smo kako da se finansijski organizujemo i da dio dnevnica, jer tada nije bilo pojma o nagradi, odvojimo, pronađemo dijete i da bude naš gost u Srpskoj. Novac je za nju, a ako je tačno da je izgubila sve iz uže porodice, biće joj veoma teško. Mi želimo i pomoći ćemo joj koliko god budemo mogli, kroz neki svojevrsni fond, jer će i interes javnosti za žrtve biti sve manji. O svemu tome ćemo detaljnije kada stupimo u kontakt s njom i vidimo šta su njeni prioriteti. Nikada je nećemo zaboraviti i nikada je nećemo ostaviti bez naše brige – rekaoje Novitović.

    Kakvi su planovi Republičke uprave civilne zaštite kada je riječ o modernizaciji opreme i obukama specijalizovanih jedinica?

    • Uspjeli smo da analiziramo stanje i utvrdimo prioritete. Trebaju nam tri laka tima – po jedan u Banjaluci, Bijeljini i Istočnom Sarajevu. Moraćemo da tražimo partnere i među vatrogasnim jedinicama i pripadnicima gorskih službi spasavanja. Pričamo s kolegama iz Hrvatske koji su već sprovodili obuke spasavanja iz ruševina. Oni su u Turskoj bili u punom kapacitetu i školski su primjer kako se izlazi i radi na terenu – poručio je Milan Novitović.
  • Dodik smatra da svi oni koji imaju veze sa prodajom diploma treba da budu sankcionisani

    Dodik smatra da svi oni koji imaju veze sa prodajom diploma treba da budu sankcionisani

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se dijelom slaže sa stavovima koje je iznio (privrednik) Marinko Umičević u vezi s problemom lažnih diploma, ali da se ne slaže s lociranjem krivaca u Vladi Republike Srpske i pojedinih ministara, pa ni Antona Kasipovića.

    Slažem se da svi oni koji su učestvovali u prodaji diploma moraju biti najoštrije sankcionisani, te da ustanovama u kojima je to bila praksa treba da budu oduzete licence za dalji rad. U tom smislu podržavam rad svih nadležnih institucija da ovu pojavu istraže do kraja i kazne sve odgovorne napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Dodik ističe da je potrebno ispitati i utvrditi valjanost diploma koje dolaze iz ovih privatnih fakulteta na osnovu kojih su pojedini zaposleni u institucijama vlasti, kao i da se detaljno ispitaju i diplome iz Travnika i Širokog Brijega na osnovu kojih su se pojedinci zapošljavali u njima.

    – Međutim, treba redefinisati čitav sistem visokog obrazovanja koji je na ovaj način uspostavljen po Bolonjskom procesu. On je modeliran po zahtjevima iz Evropske unije kao dio reformi koje su tražili da budu sprovodene i po ustaljenom pravilu bili smo uslovljeni da bismo dobili određena sredstva iz evropskih fondova – naveo je Dodik.

    On smatra da treba ući u proces provjere i novog licenciranja svih privatnih fakulteta u vezi sa kojima sa pravom postoji negativan stav javnosti.

    – Ovo je suštinski važno pitanje za Republiku Srpsku i moramo ući u taj proces. U vezi sa tim je Umičević u pravu – dodao je Dodik.

    Tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” Banjaluka i ugledni privrednik Marinko Umičević ocijenio je danas da je reakcija nadležnih institucija u slučaju privatnih fakulteta koji su izdavali lažne diplome izuzetno “mlaka”, te pozvao da se ovaj slučaj ispita do kraja i izreknu rigorozne sankcije.

    Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH su protekle sedmice u okviru akcije “Klaster”, koja je usmjerena na suzbijanje organizovanog kriminala i sistemske korupcije, uhapsili 11 lica povezanih sa nezakonitim izdavanjem i nedozvoljenom trgovinom fakultetskim diplomama na području BiH.

  • Protest novinara ispred Policijske uprave Banjaluka, glasna podrška kolegi Morači

    Protest novinara ispred Policijske uprave Banjaluka, glasna podrška kolegi Morači

    Veliki broj novinara okupio se na Trgu Krajine u znak protesta zbog postupanja policije i tužilaštva prema našem kolegi Nikoli Morači, novinaru “EuroBlica” i portala Srpskainfo.

    Novinari su došli i pred Policijsku upravu Banjaluka. Na ulazu su se nalazila dva policajca koja su posmatrala okupljene.

    Novinari su u u znak podrške kolegi ispred PU Banjaluka podigli telefone, na kojima se nalazila fotografija kolege Morače sa porukom “Vratite telefon”.

    – Od kada postoji novinarstvo čuvanje izvora bila je prva lekcija koju smo savladali pri ulasku u redakciju. Ukoliko ovim pritiskom žele da nam onemoguće da imamo vlastite izvore, onda će se novinarstvo svesti na prekucavanje saopštenja, a ova profesija obesmisliti. Pitam se da li je sljedeći korak da njima šaljemo tekstove na autorizaciju – kaže novinar Nezavisnih novina i Nikolin dugogodišnji kolega Dragan Sladojević.

    Novinar Nikola Morača je juče saslušan u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo povreda tajnosti postupka, a u vezi teksta koji je objavio o slučaju silovanja 18-godišnjakinje, koje je nedavno prijavljeno u Banjaluci za koje je osumnjičen M.K. (19) iz Banjaluke. Status osumnjičenog Morača je dobio tek nakon što je odbio status svjedoka, kao i otkrivanje izvora informacija. Morači je policija oduzela mobilni telefon.

    Na informativni razgovor privedeni su i glavni urednik Siniša Trkulja i direktor razvoja i izvršni urednik za onlajn Boris Lakić, koji su takođe osumnjičeni.

  • Direktor Centra za ljudska prava: Novinar nije dužan saopštiti izvor informacije

    Direktor Centra za ljudska prava: Novinar nije dužan saopštiti izvor informacije

    Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske propisuje da se ne može saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne, a to je između ostalih i novinar u svrhu zaštite izvora informacija.

    Zakon o zaštiti od klevete Republike Srpske navodi da novinar, kao i svako drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarski posao traženja, primanja ili saopštavanja informacija javnosti, koju je dobio informaciju od povjerljivog izvora nije dužan saopštiti izvor informacije.

    “Ovo pravo uključuje pravo da ne otkrije bilo koji dokumenat koji bi mogao da razotkrije identitet izvora, naročito uključujući: usmene, pisane, audio, vizuelne ili elektronske materijale. Ni pod kakvim okolnostima pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ograničeno kontekstom postupka u smislu ovog zakona”, napisao je direktor Centra za ljudska prava Dejan Lučka nakon što je Nikola Morača, novinar EuroBlica i portala Srpskainfo, saslušan danas u PU Banjaluka u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo povreda tajnosti postupka.

    Kodeks za štampane i onlajn medije BiH navodi da novinari imaju obavezu da štite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to jesu li te ličnosti izričito zahtijevale povjerljivost ili nisu.

    U slučaju pred Evropskim sudom za ljudska prava Goodwin protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1996. godine jasno stoji da je zaštita novinarskih izvora jedan od osnovnih uslova za slobodu štampe.

    “Bez takve zaštite moglo bi doći do odvraćanja izvora od pružanja pomoći novinarima u informisanju javnosti o pitanjima od javnog interesa. Rezultat bi bio potkopavanje uloge stražara javnosti, a mogućnost štampe da daje tačne i pouzdane informacije mogla bi trpjeti negativne posljedice”, dodao je on.

    Smjernice za saradnju policije sa medijima, odnosno medija sa policijom Misije OSCE u BiH navode da novinari imaju obavezu da štite izvor informacija tokom ispitivanja i provjera od strane policije. Uz to, policija ne smije da koristi metode prisile i zastrašivanja novinara kako bi novinari otkrili izvor informacija.

  • Kako će se finansirati referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine

    Kako će se finansirati referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine

    Skupština Grada Bijeljine, u Odluci o pokretanju opoziva gradonačelnika, usvojila je i odluku o finansiranju referenduma, navodeći sa kojih tačno budžetskih stavki uzima novac.

    Međutim, gradonačelnik Ljubiša Petrović tvrdi da je taj novac već preusmjerio za druge potrebe. Svojevoljno, kako tvrde u Skupštini, i za to će da odgovara pred zakonom.

    Dok dva politička bloka vode svoju bitku u Bijeljini, postavlja se pitanje odakle će Komisija za opoziv gradonačelnika finansirati svoje obaveze za referendum zakazan za 19. mart.

    Troškovnik
    Ko će raspisati i platiti tender za štampanje glasačkih listića, njihovu distribucuju i inostranstvo? Ko će da plati lokalnu izbornu administraciju? Odgovori na ova i druga pitanja još su magloviti, a tek skučeni rokovi za tendere i žalbe.

    Ad
    U odluci gradske Skupštine od 8. februara 2023. piše da sredstva za sufinansiranje opoziva gradonačelnika obezbjeđuju iz budžeta Grada za 2023. u okviru gradske Skupštine, sa sljedećih pozicija: Rashodi za stručne usluge 15.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 5.500 KM, Nabavka materijala za rad Gradske izborne komisije 20.000 KM, Rashodi za stručne usluge i oglašavanje 10.000 KM, Rashodi za stručne usluge GIK 10.000 KM, Troškovi reprezentacije 5.000 KM, Rashodi za bruto naknade članova GIK 110.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 250.000 KM i sa pozicije Nabavka opreme u iznosu od 20.000 KM.

    Ipak, gradonačelnik Petrović je uzburkao političke duhove tvrdnjom da u budžetu nema novca za referendum o njegovom opozivu. Kako? Petrović je izjavio da je, kao izvršilac budžeta grada, iskoristio zakonsko pravo da taj novac preusmjeri za subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće. Još je u politički ostrašćenom govoru naglasio da oni koji žele ga da opozovu imaju novac za to, prozivajući predsjednika RS Milorada Dodika i njegov budžet od oko 56 miliona KM.

    Najavili krivičnu prijavu
    Pri tome Petrović zna da se iz takvih izvora ne može finansirati lokalni referendum, možda unaprijed tražeći alibi za postreferendumsku priču o krađama izbora i sumnjivim štampanjima glasačkih listića.

    Po starom običaju, Ljubiša Petrović nije odgovarao na naše telefonske pozive.

    Istovremeno, predsjednik Skupštine Grada, Aleksandar Đurđević, za Srpskainfo kaže da Petrović nije imao nikakvog osnova da novac za jednu namjenu preusmjeri u drugu.

    – Mi smo usvojili Budžet, usvojili smo Odluku o izvršenju budžeta, koja je stupila na snagu i koja sadrži svaku pojedinačnu budžetsku stavku. Odlukom o izvršenju budžeta su zabranjene bilo kakve jednostrane realokacije. Za svaku realokaciju sada je potrebna saglasnost Skupštine Grada. Odlukom o opozivu, vidjeli ste, određena su finansijska sredstva i ta odluka je takođe stupila na snagu. Pravilnikom je definisano da lokalna zajednica snosi troškove referenduma, a gradonačelnik je javno rekao da je on izvršio neke realokacije. Znači, on je uradio nešto što Zakon o budžetskom sistemu RS i Odluka o izvršenju budžeta ne dopušta. To je nezakonito i zbog toga će biti podnijeta krivična prijava protiv njega. Jedino je sporno što će neko morati kroz sudske sporove da obezbijedi sredstva koja treba Grad da uplati. To će onda biti samo dodatni troškovi za grad – kaže Đurđević.

    Prema njegovim riječima, bilo bi potpuno apsurdno da se pokrene opoziv protiv bilo kog (grado)načelnika, a da on kaže da ne da novac za to.

    – Ne može to tako da funkcioniše. Komisija je formirana, u komisiji su članovi Gradske izborne komisije. Imali smo mogućnost da imenujemo koga hoćemo, nismo to uradili, imenovali smo sve članove GIK koja je u tom sastavu bila i kada je Petrović postao gradonačelnik. Ta komisija za opoziv ima ovlaštenja po Izbornom zakonu RS, takva je i naredna Republičke izborne komisije da usvoji svoj finansijski plan i da radi po tom planu. Ne može komisija da zavisi ni od skupštine ni od gradonačelnika, kao zainteresovanih strana. Ona je samostalan, nezavisan organ – zaključuje Đurđević.

    GIK radi kao da je sve u redu
    Predsjednik Republičke izborne komisije Republike Srpske, Oliver Blagojević, takođe kaže da je obaveza lokalne zajednice da ovakav referendum finansira iz svog budžeta.

    Oliver Blagojević: Referendum se finansira iz budžeta gradaFOTO: ATV/SCREENSHOT
    – U službenom glasniku 63/22 objavljen je Pravilnik o postupku provođenja opoziva. U članu 10.1. piše da se postupak provođenja opoziva u cjelosti finansira iz budžeta grada odnosno opštine. Jasno je da on to treba isfinansirati, ima odluke, ima budžet – kaže Blagojević za Srpskainfo.

    Dijana Savić Božić, predsjednica GIK i ujedno predsjednica Komisije za provođenje postupka opoziva, kaže da se, nakon izjava Petrovića, obratila gradskoj Skupštini, koja tvrdi da novac postoji.

    – Za sada komisija fizički radi posao koji je radila i do sada, preko informatike, preko softvera koji su u posjedu Gradske uprave. Malo više radimo, ali mi smo tijelo Skupštine; ona odrađuje svoj posao što se tiče obezbjeđivanja materijala. Ne bih se mnogo bavila izjavama gradonačelnika i predsjednika Skupštine jer su oprečne i kontradiktorne. Naše je samo da radimo svoj posao. A to što imamo pritisak i što nemamo uslove koje bi trebalo da imamo, to je naš problem, ali ćemo završiti svoj posao do kraja – kaže Savić Božić za Srpskainfo.

    Rok
    Na pitanje ko, primjera radi, treba da raspiše tender za štampanje glasačkih listića, nije imala konkretan odgovor.

    – Komisija je ad hok, ona sigurno nema mandat da raspisuje tender ili da ga ne raspisuje. Niti ja kao predsjednik to smijem da tumačim. Stvar komisije jeste da se njoj obezbijedi materijal. Ko će njega obezbijediti, ko će raspisati tender, ko će preporučiti štampariju, to nas ne interesuje – zaključuje ona.

    Prema članu 45v Izbornog zakona Srpske, Komisija za provođenje postupka opoziva, između ostalog, brine se za obezbjeđivanje materijala za glasanje i dostavlja ih biračkim odborima. Odluka o pokretanju postupka opoziva u Bijeljini na snagu je stupila 23. februara.

    Prema Izbornom zakonu RS, postupak opoziva provodi se u roku od 30 dana nakon toga, što znači da je 19. mart nešto prije isteka zakonskog roka. Zakonska obaveza komisije je da najkasnije 15 dana prije referenduma, onima koji glasaju putem pošte, dostavi glasačke listiće. Dakle, već početkom marta.

  • Višković pohvalio naše spasioce koji su među prvima krenuli put razrušene Turske

    Višković pohvalio naše spasioce koji su među prvima krenuli put razrušene Turske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da su spasioci iz Srpske u Turskoj pokazali veliko požrtvovanje, odgovornost, znanje i stručnost, te da su oni heroji i ponos Republike Srpske, jer su joj osvjetlali obraz.

    On je rekao da je Srpska sada dobila oko 50 ljudi koji mogu biti baza kako za edukaciju i obuku mladim ljudima, tako i za intervenciju ukoliko bi se desila slična situacija u Republici Srpskoj.

    Premijer Srpske je zahvalio ljudima iz Civilne zaštite, Gorske službe spasavanja, vatrogasnim jedinicama, kao i ljudima koji su u vlastitoj režiji odlazili da pomognu ugroženima u katastrofi koja se desila na prostoru Turske i Sirije.

    – Republika Srpska sada ima kvalifikovane ljude, koji su za 10 dana naučili više nego za 10 i više godina na obukama, predavanjima i treninzima – rekao je Višković za portal “Banjaluka.net”.

    Višković je istakao da su pretraga, pronalazak i izvlačenje ljudi ispod ruševina bili više nego izazovni i opasni.

    – Naši ljudi su pokazali veliko požrtvovanje, odgovornost, znanje i stručnost, nisu se ni po čemu razlikovali od sličnih ekipa koje su došle iz razvijenijih zemalja- rekao je Višković.

    Višković je podsjetio da se u Narodnoj skupštini Srpske vodila neprikladna rasprava koja šteti svima, kao i da su se spasioci nazivali neznalcima koji su pokupljeni iz kancelarija i da idu na turistička putovanja u Tursku.

    – Na najgrublji način su ti ljudi izvrijeđani i omalovaženi i prije samog polaska. To je loše i nedopustivo. LJudi koji rizikuju svoje živote i idu tamo gdje je hladnoća, nema struje, hrane i vode, nema uslova za život i bili su spremni da pod vedrim nebom provode dane samo da pomognu- naglasio je Višković, te dodao da je vrijeđanje tih ljudi sramotno.

    Prema njegovim riječima, spasioci su u Tursku išli u ime Republike Srpske i o republičkom trošku i oni su njen ponos, jer su osvjetlali obraz Srpske.

    – Predsjednik Srpske Milorad Dodik i ja smo bili u kontaktu sa njima dok su bili u Turskoj kako bi se informisali šta rade i da li su svi dobro. Komunicirali smo video-pozivom i mogli smo se vidjeti, a tako sam imao uvid i gdje borave. Moja želja je bila samo da se zdravi svi vrate svojim porodicama u Republiku Srpsku – poručio je Višković.

    On je naglasio da je Srpska pripremila 20 kamiona humanitarne pomoći, koja će uskoro krenuti u Tursku i Siriju.

    – Mi imamo određene zalihe robe koje su uzete kroz Zakon o interventim nabavkama, a tu su i pšenica koja će biti pretvorena u brašno, konzervirana hrana, ulje, so i šećer – naglasio je Višković.

    On je istakao i da su nabavljene određene količine ćebadi koje nisu bile na stanju, ali su nabavljene, te da će sve putem Konzulata Turske u Banjaluci biti upućeno gdje oni odluče, dok će jedan dio otići Siriji

  • Teren za „Srpska open“ bez tendera gradi 20 firmi

    Teren za „Srpska open“ bez tendera gradi 20 firmi

    Više od 23 miliona KM javnog novca, bez javnog tendera biće uloženo u infrastrukturu u i oko parka „Mladen Stojanović“, a najviše za potrebe ATP turnira “Srpska open”.

    I dalje je najproblematičnija izgradnja sportskog terena koja će progutati oko 18 miliona KM, a za koju nadležni ne žele precizirati da li ima potrebne dozvole.

    Predsjednik građevinskog odbora i potpredsjednik Teniskog saveza RS Saša Trivić je kazao da se radi o velikom poduhvatu koji treba provesti u kratkom roku.

    “Preko 50 projektanata je u zadnja četiri mjeseca radilo na projektovanju, a na gradilištu radi 20 firmi i svi materijali koji su ugrađeni su kvalitetni”, kazao je Trivić koji je danas sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivkovićem obišao radove.

    Stanivuković: Kako odmiču radovi tako ćemo pribavljati dozvole
    S obzirom na to da je Teniski savez RS investitor, novinarka CAPITAL-a je pitala Trivića da li su za projekat u međuvremenu obrzbijeđene sve dozvole.

    Međutim, odgovor nije stigao od Trivića već od gradonačelnika Draška Stanivukovića koji je rekao da je “on zadužen za pružanje tih vrsta informacija”. No, ponovo nije bio konkretan. Rekao je da su svi radovi na sportskom terenu “pokriveni potrebnim dozvolama”.

    “U ovoj fazi imamo sve što je potrebno kako odmiču radovi tako će se pribavljati potrebne dozvole”, rekao je on.

    Naveo je da imaju privremenu dozvolu koja se uklapa u postojeće prostorno planske dokumente.

    Dodao je da za “sve ono što se vidi ima dozvola”

    “Svaki grumen zemlje je papirološki pokriven dozvolama”, tvrdi Stanivuković i napominje da to važi i za sve radove koji se odvijaju u parku „Mladen Stojanović“.

    Iako gradonačelnik nije precizirao, CAPITAL je već pisao da postoji dozvola za izvođenje pripremnih radova i to samo za izgradnu privremenog sportskog objekta, iako je na prvi pogled i laiku jasno da se tu ne gradi privremeni objekat već armirano-betonska dvorana.

    Izgradnja sportskog terena/arene za potrebe ATP turnira „Srpska open“ bi prema procjenama trebala koštati oko 18,5 miliona KM.

    Grad Banjaluka se obavezao da će izdvojiti najveći dio novca za njegovu gradnju. Planom kapitalnih investicija je predviđeno da se u ovoj godini izdvoji ukupno 16,5 miliona KM. Od te sume Grad iz redovnih budžetski sredstava izdvaja 1,5 miliona KM, deset miliona KM iz kredita, a pet miliona „stiže“ iz ostalih izvora.

    Samu izgradnju sportskog objekta prati niz neregularnosti o čemu je CAPITAL pisao seriju tekstova.

    Radovi su počeli u novembru prošle godine bez potrebnih dozvola. Građevinsku dozvolu za izvođenje pripremnih radova, za izgradnju privremenog sportskog objekta je tek u drugoj polovini januara ove godine izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

    Takođe, uz park se odvijaju radovi mimo važećeg regulacionog plana koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno – konferencijski centar, a ne sportski teren, arena ili dvorana.

    Izvođače radova je birao Teniski savez RS, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.

    Radovi i parku „Mladen Stojanović“
    Osim sportskog terena brojni radovi se odvijaju u samom parku „Mladen Stojanović“ i oko parka.

    Stanivuković je i prošle sedmice takođe bio u obilasku ove lokacije i rekao je da infrastrukturni radovi koštaju ukupno 23,5 miliona KM od čega je 18, 5 miliona KM potrebno za sportski teren za ATP turnir „Srpska open“, a na preostalu infrastrukturu ide oko pet miliona KM.

    U tu preostalu infrastrukturu spada izgradnja kružnog toka „turbo rotor“ uz rekonstrukciju saobraćajnice Ulice olimpijskih pobjednika. Pravi se nova saobraćajnica između parka „Mladen Stojanović“, te sportskog terena koja bi trebala da ima šetalište biciklističke staze i novu aleju koja se pruža prema novom stambenom naselju koje se nalazi u blizini te lokacije.

    Stanivuković je objasnio je da će biti napravljen skver oko buduće arene/sportskog terena te parka „Mladen Stojanović“ i da se radi o površini gdje će se moći održavati koncerti i okupljanja građana, druženja i manifestacije.

    Naveo je da će taj skver imati i spoj prema parku „Mladen Stojanović“ i da će ta staza ići prema fontani u parku gdje će biti izlaz.

    „Staza će biti široka deset metara. Pojedini se pitaju zašto. Ranija staza je bila sedam metara, a sada stavljamo deset, ali smo zadržali sva stabla. Potrebno je da imamo staze koje mogu „primiti“ već broj ljudi. Evo sada nas očekuje teniski turnir. U areni će na primjer biti 5.000 ljudi, a vani najmanje hiljadu. Svi oni trebaju negdje da budu“, objasnio je on.

    Dodao je da će u parku biti urađena trim staza, napravljeni javni toaleti, postavljen novi mobilijar na dječjim igralištima, klupe te urađena nova rasvjeta. Ističe da se osim toga obnavljaju svi postojeći teniski tereni u parku Mladen Stojanović.

  • Rusi duguju Rafineriji ulja Modriča skoro 40 miliona KM

    Rusi duguju Rafineriji ulja Modriča skoro 40 miliona KM

    Rafinerija ulja Modriča potražuje od povezanih lica 43,3 miliona KM, a najviše od ruske „Optima grupe“ i to 39,5 miliona maraka.

    Prethodnih godina rafinerija je vršila uslugu prerade baznog uljnog štoka, a zatim i proizvodnje gotovih proizvoda motornih ulja i maziva za potrebe „Optime“.

    Međutim, revizorski izvještaj ovog preduzeća otkriva da je krajem avgusta prošle godine Rafinerija ulja potpisala ugovor sa povezanim licem „Optima grupa“, u kojem je definisano pružanje usluga proizvodnje poluetilenske ambalaže.

    Od ukupno 39,5 miliona koje potražuje od „Optime“ rukovodstvo rafinerije lani je otpisalo 3,4 miliona tako da su na kraju neto potraživanja iznosila oko 36,1 milion maraka.

    „Društvo ima značajnu koncentraciju kreditnog rizika u vezi sa potraživanjima, jer je najveći dio poslovanja društva orijentisan na uslužnu preradu za povezano preduzeće ’Optima grupa’ i najveći dio potraživanja se odnosi na ovo povezano pravno lice“, navedeno je u revizorskom izvještaju.

    Veći dio potraživanja čine potraživanja starija od godinu dana.

    Rafinerija ulja je prošlu godinu završila u minusu od 1,5 miliona čime je akumulirani gubitak društva dostigao skoro 109 miliona КM.

    Ovoliki gubitak, kako navode revizori, ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja.

    „Sposobnost društva da nastavi poslovanje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva“, piše u izvještaju.

    Rafinerija je i u prošloj godini nastavila sa otpuštanjem radnika tako da je njihov broj na kraju 2022. iznosio 198 odnosno 37 manje nego godinu ranije.

    CAPITAL je u više navrata pisao o otpuštanju radnika u ovom preduzeću, a krajem prošle godine je počelo i suđenje po tužbi bivših radnika koji tvrde da su nezakonito dobili otkaze.

    Rafinerija ulja Modriča privatizovana je 2007. godine zajedno sa Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi „Nestro Petrol“ ruskoj kompaniji „NjeftegazinKor“ za 236 miliona KM.

    Godinu dana kasnije u Banjaluci je osnovana „Optima grupa“ koja zajedno sa rafinerijama i pumpama posluje u okviru „Nestro grupacije“.

    „Optima grupa“ godinama unazad posluje sa ogromnim gubicima, a istraživanje CAPITAL-a je pokazalo da su ruski investitori pod velom tajne i daleko od očiju javnosti, za nepune tri godine, u svojim izvještajima prikazali da su u ovo preduzeće unijeli 1,77 milijardi maraka.

  • Oglasila se banjalučka policija povodom saslušanja novinara

    Oglasila se banjalučka policija povodom saslušanja novinara

    Policijska uprava Banjaluka oglasila se povodom saslušanja novinara iz Banjaluke Nikola Morače saopštivši da se protiv njega i još tri lica preduzimaju istražne mjere i radnje zbog sumnje da su počinili krivično djelo povreda tajnosti postupka.

    “Pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, preduzimaju istražne mjere i radnje protiv NN službenog lica i lica N.M., S.T. i B.L. zbog sumnje da su počinili krivično djelo povreda tajnosti postupka”, saopšteno je iz policije.

    Osim Morače, ATV saznaje da su saslušani i Siniša Trkulja i Boris Lakić, svi zaposleni u istom mediju.

    Kako su saopštili iz policije, uz navođenje inicijala, za sada nepoznato službeno lice se sumnjiči da je učinilo dostupnim podatke iz istrage koja je u toku, a koji se nisu smjeli dati u ovoj fazi postupka. Morača se sumnjiči da je napisao tekst sa podacima iz istrage koja je u toku, a koji se nisu smjeli objaviti, a koji su Trkulja i Lakić svojim odborenjem učinila dostupnim javnosti u dnevnim novinama i digitalnom izdanju.

    “Sva tri lica – N.M., S.T. i B.L. su po nalogu postupajućeg tužioca OJT Banjaluka od strane policijskih službenika pozvana u svojstvu osumnjičenih da daju izjavu u Policijskoj upravi Banjaluka i sva tri lica su se odazvala pozivu”, rekli su u PU Banjaluka.

    Lice N.M. je izjavu dalo u prisustvu svog advokata, dodaje se u saopštenju i ističe da su neistinite tvrdnje ovog lica da je na njega vršen pritisak da „oda“ svoj izvor. Tako nešto može potvrditi i sam advokat ovog, kažu u PU Banjaluka.

    “Isto tako, licu N.M. je po nalogu postupajućeg tužioca, a u skladu sa članom 130. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, privremeno oduzet mobilni telefon koji je isti dobrovoljno predao policijskim službenicima, te je predmet odmah deponovan u Osnovnom sudu u Baljaluci”, saopšteno je iz PU Banjaluka.

    Iz policije su ponovili da krivično djelo koje se stavlja na teret novinaru nije zbog kako on navodi odbijanja da oda svoj izvor i navodnog njegovog postupanja po novinarskim postulatima.

    “Po nalogu postupajućeg tužioca prema licu su preduzmane mjere i radnje zbog sumnje da je počinio krivčno djelo povreda tajnosti postupka u kojem se jasno navodi sankcija za onog ko neovlašteno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom, upravnom ili drugom zakonom propisanom postupku, a što se po zakonu ne može objaviti ili je odlukom suda ili drugog nadležnog organa proglašeno kao tajna”, pojašanjavaju u Policijskoj upravi Banjaluka.

  • Hoće li Zakon o državnim službenicima odvojiti rad od nerada

    Hoće li Zakon o državnim službenicima odvojiti rad od nerada

    Neradu u javnom sektoru moglo bi se uskoro stati u kraj. I to novim “Zakonom o državnim službenicima.” Trebalo bi da poveća radnu disciplinu ali i učinak svih zaposlenih u javnim institucijama, najavljuje premijer Srpske. To nije nikakvo razračunavanje ili represija sa tim ljudima. Želimo samo da odvojimo rad od nerada kaže Radovan Višković.

    “Želimo da odvojimo rad od nerada i to je svugdje, malo prije ste pomenuli realni sektor i tako dalje. Mi želimo da svako ko radi ko je dobio radno mjesto ko je zaposlen i za to prima platu da tu platu zaradi svojim radom svojim angažovanjem i svojom aktivnošću za onaj resor gdje je i primljen za onaj opis posla koji treba da radi”, kaže predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Radna grupa već je formirana. Novim zakonom razbiće se i mit da su državni službenici zaštićeni kao “bijeli medvjedi”, poručuju u sindikatu. Bilo bi dobro kažu i kada bi se jednom mjesečno radnici ocjenjivali.

    “Apsolutno bi uveo u Zakonu stimulaciju i destimulaciju radnika pa bi onda jednom za sva vremena došla pravda koja je za radnike koja je apslutno za radnike koji rade tu i dobijaju ista primanja za one koji ne rade svoj posao”, kaže Branko Zelenović, predsjednik Sindikata lokalne samouprave javne službe Republike Srpske.

    Za hitnu izmjenu su i ministri. Najveći problem je i što su plate iste bez obzira na obavljenu količinu posla. To je, kaže Zora Vidović nešto što ljude destimuliše.

    “Prvo bih predložila da se svakog mjeseca izmjeri rad da li urađeno sve ono što je trebalo pa onaj ko nije uradio ono što je trebalo da uradi da mu se naravno i plata smanji a onaj koji je uradio i više nego što je trebalo da mu se poveća”, kaže Zora Vidović, ministar finansija u Vladi Republike Srpske.

    Ovaj zakon najavio je predsjednik Vlade i u svom ekspozeu. Na potezu je resorno ministarstvo uprave i lokalne samouprave od kojeg je već zatraženo da se procedure maksimalno ubrzaju.