Kategorija: Vijesti

  • Dodik u novembru u Rusiji

    Dodik u novembru u Rusiji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posjetiće Rusku Federaciju početkom novembra, rekao je danas šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi Duško Perović.
    “Predsjednik Republike Srpske posjetiće Rusiju početkom novembra, a krajem tog mjeseca doći će i naši poslanici”, rekao je Perović, prenosi ruski dnevnik “Izvestija”.

    “Izvestija” posjeća da je predsjednik Srpske ranije najavio da će u oktobru ili novembru posjeti Kinu, gdje će razgovarati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, te da je izrazio nadu da će se do kraja godine susresti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

  • Srpska i Srbija slave Dan srpskog jedinstva

    Srpska i Srbija slave Dan srpskog jedinstva

    Republika Srpska i Srbija slave 15. septembar – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Centralna manifestacija obilježavanja je u Nišu, kojoj će prisustvovati predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić.

    Na proslavi će biti i brojni zvaničnici Srpske i Srbije koji su pozvali srpski narod, gdje god da živi, da na svojim kućama istaknu narodnu zastavu – “trobojku”.

    Vlade Republike Srpske i Srbije odlučile su da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, zajednički praznuju. Praznik je ustanovljen 2020. godine, kao sjećanje na dan proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Ova bitka spada među najvažnije događaje u srpskoj istoriji, bila je odlučujuća za slom Centralnih sila, jer je mjesec i po dana kasnije, Austrougarska kapitulirala.

  • UIO BiH nije produžila ugovor zaposlenicima

    UIO BiH nije produžila ugovor zaposlenicima

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije produžila ugovor o radu na određeno vrijeme sa ukupno 54 zaposlenika kojima je 31. avgusta istekao ugovor o radu na određeno vrijeme, potvrđeno je iz UIO za CAPITAL.
    „Među 54 zaposlena kojima nije produžen ugovor o radu na određeno vrijeme, nalazi se i devet osoba koje su prvi put zasnovale radni odnos u UIO na određeno vrijeme prije pet ili više godina“, navodi se u odgovoru.

    Na pitanje da li će ti ljudi zbog stečenog iskustva biti ponovo angažovani na određeno vrijeme za rad u UIO, iz ove institucije su podsjetili na odgovor koji je direktor UIO Zoran Tegeltija dao u intervjuu za naš portal 23. avgusta.

    „Direktor Uprave najavio je da će u narednom periodu biti objavljeni javni oglasi za prijem zaposlenih na neodređeno vrijeme. Svi koji budu ispunjavali uslove moći će konkurisati, pa i lica koja su već radila u UIO po osnovu ugovora na određeno vrijeme“, precizirali su iz UIO.

    Prema saznanjima našeg portala, među devet osoba koje su više od pet godina radile po ugovoru na određeno vrijeme, nalaze se i oni koji su radili skoro deset godina bez riješenog konačnog statusa.

    „Za te ljude nema tajni u carinskom poslu i imaju ga praktično u malom prstu. Ukoliko se na konkursu koji se najavljuje bude vrednovalo praktično znanje, ti ljudi će sigurno biti u vrhu liste“, uvjeren je naš sagovornik iz vrha UIO.

    On podsjeća da je Zoran Tegeltija nedavno upravo na CAPITAL-u najavio da će do nove godine uspostaviti sistem školskog centra u kojem će budući službenici UIO sticati neophodna znanja, jer ima dovoljno iskusnih ljudi koji mogu prenijeti znanje.

    „Ovi ljudi kojima nisu produženi ugovori svojim znanjem bi komotno mogli predavati carinski postupak u tom školskom centru“, zaključuje naš sagovornik.

    On objašnjava da poslije dvije godine rada na određeno, radniku po sili zakona mora da se da ugovor na određeno ili stalni radni odnos, ističući da je to u UIO izbjegavano tako što je službenicima pravljen prekid u vrijeme kada bi im se navršilo pune dvije godine.

    „Stalno su im produžavani ugovor na određeno vrijeme na mjesec ili dva, a kada bi došlo do dvije godine, onda im samo ne bi bio produžen ugovor, već bi išli 15 dana „na pauzu“, nakon čega bi ponovo potpisali ugovor na određeno i nastavili da rade dok ponovo ne navrše nepune dvije godine i sve tako“, objašnjava naš sagovornik.

    Podsjećamo, Kancelarija za reviziju BiH u revizorskom izvještaju o radu UIO navela je neopravdano veliki broj zaposlenih na određeno vrijeme. Govoreći o tome, Zoran Tegeltija je precizirao da je Savjet ministara BiH 2015. godine donio odluku da se za svako novo zapošljavanje u UIO traži njegova saglasnost i da dugo nije davana ta saglasnost.

    “Kada je ta odluka stavljena van snage, UIO je zaposlila određen broj ljudi, ali taj proces ide dosta sporo. Potrebno je promijeniti način zapošljavanja i precizirati da ljudi moraju proći određene obuke prije nego što počnu da rade. Na jesen ću raspisati veći broj konkursa za one sa srednjom i visokom stručnom spremom, ali iskoristiću mogućnost da svi koji mogu budu zaposleni kroz interne konkurse, odnosno da se omogući interno napredovanje ljudi koji već duži vremenski period rade u UIO. Nažalost, oni koji rade na određeno moraće da prođu redovnu konkursnu proceduru”, rekao je Tegeltija za CAPITAL.

  • Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Dodika i Lukića

    Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Dodika i Lukića

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio Tužilaštvu na doradu.

    Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, predsjednik Srpske je podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića.

  • Nešić: Služba tvrdi da je Šmitov boravak u BiH upitan

    Nešić: Služba tvrdi da je Šmitov boravak u BiH upitan

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, saopštio je, da je od Službe za poslove sa strancima dobio informaciju da je boravak Kristijana Šmita u BiH upitan, jer nije u potpunosti u skladu za pozitivnim zakonskim propisima.

    “Propisi BiH jasno definišu pod kojim uslovima strani državljani mogu boraviti u našoj zemlji, kao i rokove boravka. Takođe, zatražiću od bezbjedonosnih agencija da provjere i dostave informaciju ko su osobe koje obavljaju poslove obezbjeđenja Kristijana Šmita. Da li imaju dozvole od naših agencija za obavljanje tog posla, kao i dozvole za posjedovanje i nošenje oružja”, saopštio je ministar Nešić.

  • Počela vježba EUFOR-a “Brzi odgovor 2023”

    Počela vježba EUFOR-a “Brzi odgovor 2023”

    Godišnja vježba “Brzi odgovor 2023” EUFOR-a počinje danas i trajaće do 29. septembra širom Bosne i Hercegovine.

    Održava se s ciljem da pokaže spremnost ove misije i potvrdi njena stalna podrška u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u ovoj zemlji, saopćeno je iz EUFOR-a.

    U vježbi će sudjelovati vojnici iz 22 zemlje sudionice EUFOR-ove misije, koji će privremeno ojačati sastav misije slanjem rezervnih snaga koje su trenutno u pripravnosti u tim zemljama.

    U danima koji prethode samoj vježbi, građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati pojačano kretanje trupa i prijevoz opreme rezervnih snaga prilikom dolaska u BiH, saopćeno je iz EUFOR-a.

  • U Istočnoj Ilidži obilježen Dan sjećanja na stradale u NATO bombardovanju

    U Istočnoj Ilidži obilježen Dan sjećanja na stradale u NATO bombardovanju

    Tokom septembra 95. godine NATO bombe ubile su najmanje 50, a ranile 130 civila i vojnika, uz ogromnu materijalnu štetu. Bačeno je 1.026 bombi i navođenih raketa, ukupne težine eksploziva oko 10 hiljada tona. Koliko je osiromašenog uranijuma bilo u bombama, nikada nije utvrđeno.

    Na Dan sjećanja i 28-mu godišnjicu od nekažnjenog zločina položeno je cvijeće na grobove prvih žrtava, brata i sestre Radenka i Radmile Galinac i služen pomen u Hramu Svetog Petra Sarajevskog u Vojkovićima u Istočnoj Ilidži.

    Brata i sestra Radenka i Radmilu Galinac pilot NATO aviona pogodio je topom 20 milimetra u Semizovcu kod Sarajeva, dok su se automobilom vraćali sa groba brata Radenku, stradalog od ratnih posljedica 15 dana ranije. Nema utjehe za majku Mirjanu.

    • Tuga me ubi. Kako sreće da su oni živi, a ne ja. Svi dani su mi teški,a najteže je kad dođu praznici – kaže Mirjana.

    Prvi NATO udari počeli su po položajima VRS u sarajevsko-romanijskoj regiji. Opravdanje im je bila eksplozija bombe na pijaci Markale u Sarajevu 28. avgusta, Srbi su odmah optuženi za masakr iako su tadašnji međunarodni autoriteti Јasuši Akaši i general Majkl Ropuz rekli da ne postoje dokazi da je granata ispaljena sa srpskih položaja…

    • Mnogima odgovara da se zaboravi, kad nešto ne može da se dokaže, a niko nije dokazao to stradanje civila na Markalama, koje nije sporno, ali da li ga je uzrokovala VRS – kaže Ljubiša Ćosić gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    “Markale” su se desile 28. avgusta a već 30. avgusta počeli su udari. NATO avijacija nije birala, uništavali su predajnike, kasarne, mostove, puteve, rezervoare za vodu, time otvoreno pomažući tzv. Armiju BiH. U rušilačkom pohodu praznili su svoja skladišta ubojitih sredstava sa osiromašenim uranijumom …

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac je podsjetio da je tri tone osiromašenog uranijuma bačeno na Republiku Srpsku.

    • Mi to ne možemo, nećemo i ne smijemo da zaboravimo – naglasio je Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    On je istakao da će u trajno sjećanje srpskog naroda biti utkani bol, nepravda i taj ratni zločin.

    • Danas smo se okupili da odamo počast prvim žrtvama NATO bombardovanja Republike Srpske, kao i da se sjetimo tih strašnih dana koje smo i mi srpski vojnici i naše stanovništvo doživjeli i preživjeli uprkos granatama osiromašenog uranijuma koje i danas ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi u Republici Srpskoj, jer je sve više oboljelih od karcinoma kao posljedica bombardovanja – rekao je Danijel Egić ministar rada i boračko – invalidske zaštite Republike Srpske.

    Boško Tomić izaslanik srpskog člana Predsjedništva rekao je da izmišljaju razne načine i pokušavaju da nas oslabe i omalovaže

    • To je posebno vidljivo u NATO bombardovanju Republike Srpske i njenog nedužnog stanovništva – rekao je Tomić

    Oboljevanja Hadžićana, nastanjenih u Bratuncu od malignih oboljenja dosegla su epidemijske razmjere. Najmanje 800 ih je preminulo, a 400 je umrlo od karcinoma. Institucije Srpske staće iza svojih građana spremnih na tužbu, po uzoru na Italiju;

    • Lokalna zajednica i Dom zdravlja izaći će u susret svakome ko podnese adekvatnu dokumentaciju. Imamo kontakte sa ekspertskim timovima – naglasio je Lazar Prodanović načelnik opštine Bratunac.

    Namjernom silom nad narodom Republike Srpske Nato je ispisivao sramne stranice svoje istorije od 30. avgusta do 14. septembra 95-te. Epilog 15 dana bombardovalnja najmanje 50 ubijenih i 130 ranjenih civila i vojnika. Žrtve kontaminiranih bombi teško je prebrojati, a priznali to ili ne imuni na posljedice nisu ni oni koji su prizvali NATO intervenciju.

  • Stevandić: Građani Stanara žive najbolje godine sa aktuelnim rukovodstvom

    Stevandić: Građani Stanara žive najbolje godine sa aktuelnim rukovodstvom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da građani Stanara žive najbolje godine sa aktuelnim rukovodstvom ove opštine s obzirom na direktne strane i domaće investicije koje su ovoj lokalnoj zajednici rezultirale novim domom zdravlja, vodovodom, modernizovanom putnom infrastrukturom.
    Stevandić, kome je danas uručena Povelja zaslužnog građanina sa zlatnim grbom za poseban doprinos razvoju Stanara, rekao je da je posebno ponosan na to što se ukazala potreba da se proširi lokalni vrtić.

    “Proširivanju vrtića treba biti podređeno sve ono šta radimo i to je kruna svake politike, jer ako se ovdje rađa više djece trebamo i više mjesta u vrtićima. To je najbolji znak da neka opština uspješno radi. To je znak da su ljudi zaposleni u novim kapacitetima i novim fabrikama, da je riješena zdravstvena zaštita, infrastruktura”, rekao je Stevandić novinarima.

    Načelnik Stanara Radojica Ćelić rekao je da je tokom protekle godine ova opština zahvaljujući finansijskoj disciplini realizovala brojne aktivnosti, da je u završnoj fazi izgradnja objekta Doma zdravlja, da je u poodmakloj fazi izgradnja vodovoda, da se kreće sa rekonstrukcijom elektro-mreže u naseljima Brestovo i Mitrovići, da je potpisan sporazum za izgradnju nove moderne tržnice.

    On je istakao da su stvoreni svi preduslovi za izgradnju novog objekta Administrativnog centra gdje će biti smješten i Centar za socijalni rad, a pripremljen je i projekat za regulaciju rječice Ostružnje.

    Ćelić je naglasio da je rad njegovog tima prepoznat i dobijanjem BFC sertifikata.

    Predsjednik Skupštine opštine Stanari Denis Stevanović rekao je da je lokalni parlament usvojio sve neophodne dokumente za nesmetanu realizaciju projekata i da se do kraja godine očekuje rebalans budžeta i usvajanje novog za 2024. godinu.

    U okviru obilježavanja Dana opštine Stanari danas je održana svečana sjednica Skupštine opštine na kojoj je povelja počasnog građanina opštine Stanari sa zlatnim grbom posthumno dodijeljena Mladenu Kršiću za značajne rezultate i zalaganje od interesa za opštinu i širu zajednicu.

    Pohvale za poseban doprinos razvoju opštine Stanari dodijeljena su Ambasadi Poljske u BiH, Generalnom konzulatu Srbije u Banjaluci i organizacionoj jedinici predškolskog vaspitanja i obrazovanja “Matko” Stanari.

    Pohvala sa novčanom nagradom od 500 KM dodijeljena je Ljubiši Kovaču za nesebičan, human i primjeran rad u zdravstvu, Dijani Bajić Bilanović za postignute rezultate u razvoju nauke i kulture, profesoru fizičkog vaspitanja Nenadu Pekeljeviću za rezultate u oblasti prosvjete i kulture, kao i zasluge u razvoju sporta, Ratku Jeriniću za rezultate u oblasti poljoprivrede i stočarstva, Željku Nikoliću za izuzetne prinose u poljoprivredi i stočarstvu, Miri Radić za hrabrost i odvažnost u spasavanju ljudi – dobrovoljnom davaocu koja je krv dala 73 puta.

    Isto priznanje dodijeljeno je Mitru Radiću za hrabrost i odvažnost u spasavanju ljudi i imovine, Marini Bojinović, apsolventu vojne akademije za postignute izuzetne rezultate u studiranju, Kristini Čikojević, studentu medicinskog fakulteta za postignute izuzetne rezultate u studiranju i Milanku Kvržiću za nesebičan, human i primjeran rad u zdravstvu.

    Telegrame podrške opštini Stanari uputili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan i drugi.

    Današnjoj svečanosti prisustvovale su delegacije Generalnog konzulata Srbije u Banjaluci i Ambasade Srbije u BiH, Ambasade Poljske u BiH, lokalni odbornici, gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš, predstavnici opštine Modriča i Topole iz Srbije, predstavnici kompanije EFT-a Rudnik i Termoelektrana “Stanari”, Policijske uprave Doboj, sveštenstvo i drugi gosti.

    Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici 9. septembra 2014. godine usvojila Zakon o osnivanju opštine Stanari kojim se uređuje osnivanje, područje, nadležnosti, organi, njihov izbor i finansiranje ove opštine.

  • Sa mirnih protesta u Oštroj Luci i Vlasenici poručeno – Nema predaje, granica postoji

    Sa mirnih protesta u Oštroj Luci i Vlasenici poručeno – Nema predaje, granica postoji

    U ime svih koji su dali život za Republiku Srpsku, mi nemamo pravo da se povlačimo. Nema predaje, granica postoji, ovo su samo neke od poruka koje su građani uputili sa mirnih protesta organizovanih na međuentitetskoj lininiji kod Vlasenice i Oštre Luke u znak podrške predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika Milošu Lučiću.

    Baš kao i prije sedam dana, kada su svoje nezadovoljstvo radom Suda i Tužilaštva BiH, koje bi trebalo da bude nepristrasno i nezavisno, poslali građani iz Hercegovine, Istočnog Sarajeva, Doboja i Majevice, slike i poruke danas gotovo identične.

    Okupljeni građani i članovi organizacija proisteklih iz proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata poručili su da će svim dozvoljenim sredstvima braniti Republiku Srpsku, njenu imovinu i njene institucije.

    Takođe, jedna od poruka bila je i da o sudbini Republike Srpske neće odlučivati neizabrani stranci nego legalno izabrani predstavnici našeg naroda.

    Pored mnogobrojnih građana skupu u Oštroj Luci prisustvovali su i gradonačelnici i načelnici potkozarskih gradova i opština, ministri finansija Republike Srpske Zora Vidović te rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, poslanici u Narodnoj skupštini Srpske i Parlamentarnoj skupštini BiH, predstavnici javnog i privrednog sektora, organizacija proisteklih iz Oodbrambeno-otadžbinskog rata.

    Okupljeni građani nosili su trobojke.

    Mirnom protestu na međuenitetskoj granici u Lukama prisustvovalo je 5.000 građana, a među njima i savjetnik predsjednika Republike Srpske Danijel Dragičević, ministri privrede i preduzetništva Srpske Vojin Mitrović i trgovine i turizma Denis Šulić, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, načelnik Vlasenice i okolnih opština.

    Skup na međuentitetskoj granici obezbjeđivali su pripadnici MUP-a Republike Srpske, a prisutni su bili i pripadnici EUFOR-a.

    Na ovakav potez građani Srpske odlučili su se nakon što im je MUP-a Kantona Sarajevo zabranio da se okupe ispred pravosudnih institucija u Sarajavu da bi tamo izrazili nezadovoljstovo zbog podizanja optužnice protiv predsjednika Republike i v.d. direktora Službenog glasnika.

    Mirni protesti održani su 1. septembra na entitetskoj granici kod Istočnog Sarajeva, Lopara, Doboja i Nevesinja. Okupljeni građani su i tada na pola sata blokirali saobraćaj.

  • Dodik: Nikada nećemo prestati da pamtimo, a stalno ćemo da podsjećamo

    Dodik: Nikada nećemo prestati da pamtimo, a stalno ćemo da podsjećamo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da agresija NATO snaga i njihov suludi pohod na Republiku Srpsku u srcima svih njenih građana, kao i svakog normalnog čovjeka budi samo gorčinu i neoprostivo i tužno sjećanje na dane kad su Srpskoj i njenim građanima naneseni ogromni i teški gubici.


    “Za tih 15-ak dana, od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine, NATO silnici i zločinci bacili su na teritoriji Republike Srpske 1.026 bombi, među kojima je i 13 ‘tomahavki’, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000 tona. U toj operaciji, licemjernog naziva ‘Namjerna sila’, ubijeno je 46 srpskih vojnika i najmanje sedam civila. Nemilosrdno su bacali osiromašeni uranijum po jednoj maloj zemlji i brojčano malom a ustvari velikom, prkosnom i ponosnom narodu kojeg ni ‘Namjerna sila’ nije istrijebila, iako im je to bila očigledna namjera”, naglasio je Dodik.

    U prilog ovoj tvrdnji o njihovoj “namjernoj namjeri”, rekao je Dodik za Srnu, govori i zvanični “razlog” za bombardovanje Republike Srpske – granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je UNPROFOR bez ijednog validnog dokaza optužio Vojsku Republike Srpske.


    Predsjednik Srpske je naglasio da je svaka ta bačena bomba na teritoriji Republike Srpske razdirala i srce i dušu svakog Srbina, ali još više su boljeli jauci srpskih majki, očeva, braće i sestara za svojim najdražim koje je “Namjerna sila” namjerno ubijala.

    Povodom obilježavanja 9. septembra – Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj, predsjednik Republike je izjavio za Srnu da za ovaj zločin niko nikada nije odgovarao, niko nije rekao ni izvinite, niko nikada nije zažalio za stradalim u ovoj zločinačkoj operaciji i niko nikada nije rekao da je to zločin, jedan od najvećih, ako ne i najveći u 20. vijeku.

    “Da li ijedan taj NATO zločinac koji je nemilosrdno bacao osiromašeni uranijum po ovoj srpskoj zemlji, po srpskoj djeci, mirno spava, da li ima bar trunku savjesti, časti, obraza? Da li ih proganjaju naše žrtve, da li se sjete brata i sestra Radenka i Radmila Galinac koji su stradali 9. septembra 1995. godine kada je bomba zločinačkog NATO pakta pala na njihovo vozilo? Da li su ikad pomislili kako je njihovim roditeljima, kako je njihovoj majci Mirjani koja je samo 10-15 dana ranije sahranila sina Radovana, pripadnika Vojske Republike Srpske!? Zato ne smijemo, nećemo i ne možemo prestati da pamtimo, kao što nećemo prestati ni da stalno podsjećamo na ovoj monstruozni napad. Na to nas obavezuju Radenko, Radmila, Radovan, Mirjana – majka heroj i sve ijedna žrtva NATO bombardovanja. Svakog dana, a ne samo 9. septembra, kad god imamo priliku podsjećaćemo svjetske moćnike, tzv. borce za pravdu, na naše žrtve koje su ubijali NATO bombama i osiromašenim uranijumom. Nikada nećemo preestati da ih pitamo – zašto!? Da li samo zato što smo Srbi, zato što smo uvijek bili na strani mira, slobode, prava i pravde, zato što nikada nismo pristali da budemo sluge i strani poslušnici?”, istakao je Dodik.


    On je naveo da su NATO zločinci prije 28 godina pokušali svojom “Namjernom silom” da ubiju Republiku Srpsku, da ubiju svakog Srbina, da zatru i iskorijene jedan narod, ali nisu uspjeli.

    “Uspjeli su da ubiju nedužne i bespomoćne ljude, borce, civile, a do kraja su ubili pravo i pravdu i po ko zna koji put nam potvrdili da za Srbe i srpske žrtve pravde nema. Na vrhuncu svoje moći željeli su da nam pokažu da mogu šta god hoće i da za svoje zločine ostanu nekažnjeni, ali to ne znači da svoju silu mogu uvijek ‘sipati’ iz svojih krvavih letjelica, a da neće biti kazne i odgovornosti. Kazna uvijek stigne, prije ili kasnije, ali stigne”, naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da danas kada pričaju o NATO integracijama treba samo da im poručimo da se sjete šta su radili Republici Srpskoj 1995. i Srbiji 1999. godine.

    “Nikada nećemo biti dio tog saveza, saradnja može, ali članstvo nikada. Zato danas svi u Republici Srpskoj moramo da budemo što jedinstveniji i složniji, jer samo tako možemo biti najjača brana pred raznim izazovima i nasrtajima čiji je jedini cilj potpuno uništenje i razvlašćenje Republike Srpske, otimanje njene imovine, a ako vam uzmu imovinu, uzeli su Republiku Srpsku. Njenim nestankom neće biti ni srpskog naroda u BiH i to moramo da imamo stalno na umu. Moramo se držati zajedno, zajedno se boriti za Republiku Srpsku zarad svih naših predaka koji su dali svoje živote za njeno očuvanje i slobodu koju mi danas uživamo, ali i zbog budućih pokoljenja, za njihov mir i ljepšu budućnost u Republici Srpskoj. Mi smo narod koji dobro zna šta je rat i zato toliko cijenimo mir”, istakao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.


    U Republici Srpskoj 9. septembra obilježava se Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja, koje su snage NATO saveza izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji Republike Srpske.

    Tokom NATO operacije “Namjerna sila” poginulo je 46, a ranjeno najmanje 98 pripadnika Vojske Republike Srpske, te pet pripadnika radne obaveze, podaci su Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica.

    U NATO bombardovanju Republike Srpske poginulo je najmanje sedam civila, dok je najmanje 21 civil ranjen.

    Snage Alijanse su na teritoriju Republike Srpske bacile ukupno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

    Zvaničan razlog za bombardovanje Republike Srpske bilo je granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je UNPROFOR bez dokaza odmah za to optužio Vojsku Republike Srpske.

    Inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja pokrenuta je u Andrićgradu 26. avgusta 2018. godine na prijedlog Novinske agencije Republike Srpske – SRNA.