Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izabrala je za Milorada Kojića za svog predsjedavajućeg, a za drugog zamjenika Erminu Salkičević Dizdarević.
Dosadašnji predsjedavajući ove komisije Zoran Tegeltija i drugi zamjenik predsjedavajućeg Zukan Helez imenovani su za ministre finansija i trezora, odnosno odbrane u Savjetu ministara, pojašnjeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
Bosna i Hercegovina će nakon deset godina napokon riješiti problem kontakt tačke s EUROPOL-om i tako napraviti veliki iskorak u polju sigurnosti i rada policijskih agencija.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić rekao je za Klix.ba da se konačno rješava problem nakon desetogodišnjih pregovora i da je ovo pokazatelj da se može doći do svakog rješenja kada postoji volja, želja i uzajamno poštovanje svih u BiH.
“Poznato je da BiH jedina nije imala sporazum s EUROPOL-om, za razliku od država regiona i Evrope, što je dovodilo u nezavidan položaj naše policijske agencije jer nisu imali potpune informcije i nisu mogli učestvovati u nekim akcijama. Sutra potpisujemo protokol i to je veliki iskorak”, kaže Nešić.
Prema postignutom dogovoru, kontakt tačka BiH sa EUROPOL-om bit će smještena u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH.
“Sve je dogovoreno i sa Republikom Srpskom i sa Federacijom BiH. Ovo je možda i neki put kako bi svi u budućnosti trebali da sarađujemo, da se uzajamno uvažavamo, da dolazimo do zajedničkih rješenja, da prihvatamo tuđe prigovore i primjedbe i da tražimo kompromise. Ovo što ćemo uraditi jeste kompromis u interesu svih građana BiH i Bosne i Hercegovine uopšte”, dodao je Nešić.
Ističe da će nakon sutrašnjeg potpisivanja veoma brzo biti otvorena kancelarija Kontakt tačke u zgradi Ministarstva sigurnosti BiH u Sarajevu, a zatim će biti otvoren i ured u Hagu.
“Tamo će predstavnik biti Aleksandar Stjepanović, pripadnik MUP-a RS-a tako da ćemo imati potpunu saradnju s EUROPOL-om što do sada nismo imali. Očekujem da će naše policijske agencije imati višestruku korist tj da će brže i lakše rješavati pojedine slučajeve”, rekao je Nešić.
Ceremonija potpisivanja Pravilnika o radu i operativnoj saradnji zajedničke kontakt tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju s EUROPOL-om bit će upriličena u Sarajevu, a potpisat će ga predstavnici policijskih agencija koje su uključene u rad Kontakt tačke. Potpisivanju će prisustvovati ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i šefica Odjela za strategije i vanjske odnose EUROPOL-a Patricia Silveira.
Prvi masovni zločin tokom rata u BiH desio se nad Srbima u Sijekovcu kod Broda 26. marta 1992. godine, a od nalogodavaca još uvijek niko nije procesuiran, rekao je za Јutarnji program RTRS-a vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić.
Ovih dana se navršava 31. godina od sijekovačkog masakra, prvog masovnog ratnog zločina na teritoriji BiH u kojem su učestvovale i regularne jedinice države Hrvatske.
Kako Nuždić ističe, mnogo bitna kultura koju Centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica njeguje, jeste kultura sjećanja, te napominje da fraza “Istorija je učiteljica života”, zaista jeste istinita.
Dodaje, za Srbe sve je počelo u Sarajevu.
– Svi znamo šta se desilo prvog marta, odnosno ubistvo srpskog svata u Sarajevu, tako je sve počelo. Ni za ovo ubistvo još niko nije odgovarao. Lično ne vjerujem u pravosudne organe BiH. – rekao je Nuždić.
Problem velikih kolčinina otpada na rijeci Drini svake zime bude aktuelizovan u javnosti, međutim zajednička akcija nadležnih godinama izostaje.
Još prošlog mjeseca ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik najavio je sastanak resornih ministara iz Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i Federacije BiH o problemu plutajućeg otpada na Drini, koji se sakuplja nedaleko od Hidroelektrane “Višegrad”.
– Sastaćemo se u Višegradu da svi dođu i vide šta je to kako bi krenuli u rješavanje problema – istakao je Vipotnik početkom februara.
Bojan Vipotnik, Mladen Đurević i NedeljkoPerišić o smeću u DriniFOTO: SRNA
Međutim, kako sada kažu iz ovog ministarstva, najavljeni sastanak nije održan jer ministri iz Srbije i Crne Gore nisu mogli usaglasiti termine.
– Čim budemo imali dogovoren termin, obavijestićemo javnost – poručili su.
Iz resornog ministarstva navode da izvor ovog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle i otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine.
– Rješenje je u intenziviranju svih mjera koje moraju provesti susjedne zemlje, kako bi se problem plutajućeg otpada u slivu Drine trajno riješio- poručuju. Dodaju da je problem plutajućeg otpada na Drini to ministarstvo prepoznalo u strateško-planskim dokumentima, kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crna tačka“.Godišnje se na ovom mjestu nakupi između šest i osam hiljada kubika otpada, a problem je posebno izražen kada je povećan dotok vode. Smeće iz rijeke svakodnevno kupe radnici HE na Drini kako bi se spriječilo da on ugrozi rad hidroelektrane.
– Lančanica koju smo improvizovali i napravili 2021. godine je izdržala ovogodišnji nalet vode i smeća – pojasnio je ranije direktor HE na Drini Nedeljko Perišić.
Silni otpad uglavnom dolazi rijekom Lim iz Srbije i Crne Gore, a ostatak je iz BiH.
– Taj otpad je najbolja slika lošeg stanja životne sredine u sve tri zemlje. Problem se može riješiti samo ako sve tri zemlje spreče odlaganje otpada na obalama rijeka, međutim, sve to sporo ide i bojim se da ćemo ovakve prizore sa Drine još dugo gledati – upozorava Anes Podić iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Podsjeća da se otpad sa Drine odvozi na višegradsku deponiju, gdje su česti požari, a što stvara dodatni problem lokalnom stanovništvu.
Rijeke pune smeća
Anes Podić napominje da se problem sa Višegradskog jezera, manje-više ponavlja na svim našim rijekama. Kako ističe, više od petine teritorije BiH uopšte nije pokriveno organizovanim odvozom otpada, zbog čega stanovništvo smeće baca na divlje deponije koje se često nalaze na obalama rijeka i potoka.
– Nakon velikih kiša, kada rijeke nabujaju, smeće završava u vodi. Specifičnost Drine je što tu imamo veliku branu, pa smeće postane vidljivo, ali naše rijeke su prepune otpada i to je, nažalost, tužna činjenica, a vlasti ništa ne pokušavaju da sistemski riješe problem. Sve što se uradi jeste da se otpad skloni sa gradskih ulica, a šta će posle sa njim biti, to jedva da je koga briga – ističe Podić.
U tekstu “Implementacionog aneksa Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije”, koji je noćas objavila EU, naglašeno je da se Beograd i Priština obavezuju da će poštovati sve članove Sporazuma i Aneksa ekspeditivno i u dobroj volji.
“Strane primaju k znanju da će Sporazum i Implementacioni aneks postati sastavni dijelovi procesa pridruživanja Kosova i Srbije EU”, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu Službe za spoljne poslove EU.
U tekstu se dodaje da strane prihvataju da će EU odmah po usvajanju Sporazuma i ovog aneksa započeti proces izmjene kriterijuma za Poglavlje 35 za Srbiju zbog novih obaveza koje proističu iz Sporazuma i Aneksa.
“Radi primjene člana sedam Sporazuma, Kosovo odmah pokreće pregovore u okviru dijaloga uz posredovanje EU o uspostavljanju specifičnih aranžmana i garancija za obezbjeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu sa relevantnim prethodnim sporazumima iz dijaloga koje je utvrdila EU”, navodi se u tekstu, objavljenom nakon sastanka u Ohridu.
Jedna od tačaka glasi da su “strane saglasne da u roku od 30 dana formiraju zajednički odbor za praćenje, kojim će predsjedavati EU” i da će “sprovođenje svih odredaba biti obezbijeđeno i nadgledano od zajedničkog odbora za nadzor”.
“Radi primjene člana devet Sporazuma, EU će organizovati donatorsku konferenciju u roku od 150 dana da bi bio obezbijeđen investicioni i finansijski paket pomoći za Kosovo i Srbiju. Pomoć neće biti distribuisana prije nego što EU utvrdi da su sve odredbe Sporazuma u potpunosti sprovedene”, naglašava se u tekstu.
U tekstu se dodaje da će agenda kosovske Specijalne grupe za normalizaciju podjednako odražavati nove obaveze Kosova koje proizilaze iz Sporazuma i ovog aneksa.
“Strane su saglasne da hitno usvoje deklaraciju o nestalim osobama, kako je dogovoreno u okviru dijaloga uz posredovanje EU”, navodi se u tekstu.
Takođe je navedeno da se “Kosovo i Srbija slažu da neće blokirati primjenu nijednog člana” i da će se “svi razgovori povezani sa implementacijom Sporazuma odvijati u okviru dijaloga pod okriljem EU”.
“Kosovo i Srbija prihvataju da svako nepoštovanje sopstvenih obaveza iz Sporazuma, ovog aneksa ili prethodnih sporazuma postignutih u okviru dijaloga može imati direktne negativne posljedice na procese njihovog pristupanja EU i na finansijsku pomoć koju dobijaju od EU”, navodi se na kraju teksta objavljenog na sajtu Službe za spoljne poslove EU.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik povodom sinoćnjeg napada na aktiviste “Bh. povorka ponosa”, rekao je da oni koji su napali ljude su poznati i oni će odgovarati za to što su učinili.
“Naravno da imam svoju odgovornost kao predsjednik što se tiče tih događaja. Banjaluka nije grad koji razumije takve događaje, i to je organizovano od strane ljudi koji nisu iz Banjaluke. Pripadam tradicionalnim vrijednostima koje poznaju oca majku, odnosno muškarca i ženu. Nemam nikakav osjećaj griže savjesti”, istakao je Dodik i dodao da i dalje ostajem pri svom ranijem izrečenom stavu, te da je policija jasno rekla da ih ne može zaštititi.
“Ono što sve prevazilazi javni red i mir mora biti kažnjeno”, kategoričan je Dodik.
Na pitanje da li je tačno da su navijači iz Novog Sada bili juče u Banjaluci, Dodik je odgovorio da on nije carinska služba.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, povodom sinoćnjeg napada na aktiviste “Bh. povorka ponosa”, rekao je da osuđuje svaku vrstu nasilja.
“Osuđujem svaku vrstu nasilja, ali naš stav nikako nije doprinio ovome. To su zlonamjerne tvrdnje” poručio je gradonačelnik Banjaluke na društvenoj mreži “Twitter”.
Prema njegovim riječima, ovo nije promjenilo njihov ranije izražen stav.
“Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti i na to sam ponosan, ne ulazeći u ničije pravo da voli koga hoće, ali ne i da paradira na taj način”, kazao je Stanivuković.
Kako je dalje napisao, svaka vlast je dužna da svojom politikom kreira one vrijednosti u koje vjeruje, a prema njegovim riječima, gradska administracija vjeruje da je porodica stub društva. S tim u vezi, pozvao je policiju da uradi svoj dio posla.
“Policiju pozivam da uradi svoj dio posla odgovorno i da odlučno suzbije svaku vrstu nasilja”, poručio je Stanivuković.
Podsjećamo, sinoć je u prostorijama Transparensi internešnala BiH u Krfskoj ulici u banjalučkom naselju Obilićevo prijavljen napad na učesnike sastanka koordinacionalnog odbora organizacije “Bh. povorka ponosa”. Kako je rečeno sa lica mjesta, policija je brzo stigla i intervenisala.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini i Misija OSCE-a osudili su večerašnji napad huligana na aktiviste “BH Parade ponosa” u Banjaluci poručivši da se moraju identifikovati počinioci.
“Osuđujemo nasilni napad na večeras mirne aktiviste u Banja Luci. Vlasti moraju identifikovati i krivično goniti one koji su počinili ovaj gnusni čin”, naveli su na Twitteru uz podjelu objave Misije OSCE-a odakle su uputili oštru poruku:
“OSCE BiH najoštrije osuđuje večeras nasilni napad na novinare i aktiviste u Banjaluci. Svaki pojedinac ima pravo da živi slobodno i sigurno bez straha od nasilja ili diskriminacije”.
Podsjetimo, u večernjim satima u Banjaluci je došlo do napada na aktiviste “BH Parade ponosa” u kojem su povrijeđene tri osobe. Napad se desio nakon što je danas njihov skup zabranjen i nije održan.
Iz policije su za N1 rekli da su obaviješteni o ovom događaju te da rade na rasvjetljavanju slučaja, ali nisu komentarisali to da njihove kolege nisu reagovale i stale u zaštitu aktivista. Da nisu stali u zaštitu za N1 je rekla Žana Gauk, novinarka Žurnala rekavši da je aktiviste napalo 30-tak huligana.
Policijska uprava Banjaluka saopštila je da je zabranila za danas najavljeno javno okupljanje u Banjaluci u organizaciji nezavisnih stavaralaca i aktivista “Geto” iz ovog grada i “BH povorka ponosa” iz Sarajeva.
Policijska uprava Banjaluka donijela je rješenje o zabrani ovog javnog okupljanja u vremenskom periodu od 17.30 časova do 1.00 čas, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku i Zakonom o javnom okupljanju.
“Rješenje je doneseno nakon analize svih bezbjednostih aspekata i okolnosti ovog javnog okupljanja, te je procijenjeno da postoji realna mogućnost da na istom može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine”, navedeno je u saopštenju.
Imajući u vidu da je proteklih dana u vezi s ovim javnim okupljanjem bilo mnogo negativnih reakcija i da je upuućen niz prijetnji organizatoru i učesnicima ovog okupljanja, Policijska uprava je apelovala da građani poštuju pozitivne zakonske propise i da svojim ponašanjem ne dovode do ugrožavanja drugih, istaknuto je u saopštenju
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je izdavanje naloga Međunarodnog krivičnog suda /MKS/ u Hagu za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina politička i selektivna odluka koja osim političkih tenzija neće dovesti ni do čega drugog.
Dodik je istakao da Srbi ne vjeruju tim sudovima i da su oni formirani da bi nad malim nacijama provodili silu međunarodne politike.
“Ti sudovi su uvijek bili pod političkim uticajem, ne treba misliti da to nije i danas tako”, rekao je Dodik.
On je dodao da je to odraz politike prema Rusiji, a ne činjenica, prava ili nečeg drugo.
Prema njegovim riječima, činjenica je da Rusija očigledno nije članica tog suda, ne pripada njegovoj jurizdikciji i da je to više politički nego pravni sud.
“A da su htjeli da pričaju o stradanju djece mogli su da završe ovaj proces koji je bio vezan za BiH kada su se na zapad odvozila djeca koja su bila siročad u BiH. To je samo bilo pokrenuto i nikada nije završeno”, podsjetio je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske je naglasio da se zalaže za to da svi koji su počinili zločine u bilo kojem ratu, pa i u ovom u Ukrajini, apsolutno trebaju odgovarati.
“Ali, to bi značilo da treba da odgovoraju i oni koji su bacali bombe sa osiromašenim uranijumom na Srbe u dva navrata i da se time pokaže da pravda može da stigne sve, a ne da bude selektivna priča prema politički izabranim protivnicima. To je sukob koji Zapad dalje gura, ali je isto tako odraz stanja koje smo ranije upoznali u vezi sa činjenicom da su to samo politički motovisane odluke tih međunarodnih instanci i sudova”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, da je međunarodne pravde onda bi sigurno odgovarali Naser Orić i mnogi koji su pobili Srbe ili oni koji su bacali bombe na Srbiju i Republiku Srpsku i ubili djecu kao što je trogodišnja Milica Rakić u Srbiji.
“Međutim, to nećemo gledati nikada u životu, ali je činjenica da je to selektivno i, u svakom slučaju, mislim da osim političkih tenzija neće dovesti ni do čega drugog”, istakao je Dodik.
Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda u Hagu izdalo je nalog za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina na osnovu optužbi za navodne ratne zločine u Ukrajini.