VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Amidžić imenovan za guvernera BiH u Svjetskoj banci

    Amidžić imenovan za guvernera BiH u Svjetskoj banci

    Savjet ministara BiH imenovalo je Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH za guvernera BiH u Svjetskoj banci.

    Na sjednici Savjeta ministara BiH usvojena je Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za period od januara do juna ove godine. U tom periodu ukupna robna razmjena iznosila je 22 milijarde i 300,63 milijuna KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 8 milijardi i 682,04 miliona KM, a uvezene robe 13 milijardi i 618,59 miliona KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4 milijarde i 936,55 milijuna KM.

    Ukupna vanjskotrgovinska razmjena bilježi pad za 2,14 % u ovom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz pad uvoza za 0,61 % i pad izvoza za 4,46 %, dok je vanjskotrgovinski deficit porastao za 6,99 %. Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu ove godine imali smo s Austrijom 176,59 %, Hrvatskom 136,22 %, Slovenijom 126,72 %, Njemačkom 88,04 % i Srbijom 76,83 %.

    Ministri su imenovali Zoranu Tovilović-Glavaš za člana Upravnog odbora Regionalne kancelarije za saradnju mladih kao predstavnicu omladinskih nevladinih organizacija u BiH.

    Na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova, Savjet ministara BiH dao je saglasnost za imenovanje Alie Tejlor na dužnost pomoćnika odbrambenog atašeao SAD u BiH.

  • Vlada Srpske utvrdila Prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Srpske utvrdila Prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta Srpske čiji je okvir 5,523 milijarde KM i veći je za 140 miliona KM ili za 2,6 odsto nego planirani budžet.

    Razlog za donošenje rebalansa proizilazi iz činjenice da je procjena izvršenja budžetskih prihoda i priliva za 2023. godinu veća od ukupnog iznosa planiranog budžetom Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    U strukturi prihoda planiranih ovogodišnjim budžetom, došlo je do značajnijih odstupanja kod pojedinih vrsta prihoda.

    U Prijedlogu rebalansa navedeno je da će prihodi po osnovu doprinosa i poreza biti ostvareni u znatno većem iznosu od onoga koji je planiran budžetom za 2023. godinu.

    Poreski prihodi iznose 3,8 milijardi KM, što je više za 44,6 miliona KM ili 1,2 odsto nego što je planirano ovogodišnjim budžetom.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 266,2 miliona KM, što predstavlja uvećanje prihoda po ovom osnovu za 39,8 miliona KM ili 17,6 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2023. godinu.

    Na pomenuti rast najvećim dijelom uticala je veća uplata po godišnjim prijavama, zatim rast najniže plate sa 650 KM na 700 KM od januara, rast broja zaposlenih, kao i rast plata u javnom i privatnom sektoru.

    Prihodi od indirektnih poreza biće ostvareni u znatno manjem iznosu od iznosa planiranog budžetom za 2023. godinu.

    Od projektovanih ukupnih prihoda od indirektnih poreza, Prijedlogom rebalansa planirano je 1,857 milijardi KM sa ino dugom od 410,9 miliona KM, što predstavlja umanjenje za 50 miliona KM ili 2,6 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ovu godinu.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Prijedlogu rebalansa iznose 1,3 milijarde KM, što predstavlja uvećanje od 59,3 miliona KM ili 4,6 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet Republike Srpske.

    Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja u Prijedlogu rebalansa iznose 1,614 milijardi KM, što je više za 4,5 odsto u odnosu na budžet za 2023. godinu.

    Doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz Budžeta uvećane su za dva odsto i iznose 376,1 milion KM.

    U okviru ove grupe rashoda, planirano je uvećanje doznaka za borački dodatak u iznosu od 20 miliona KM, u skladu sa izmjenom uredbe o boračkom dodatku kojom je omogućeno da svi kategorisani borci mogu ostvariti pravo na mjesečni borački dodatak.

    U okviru ove grupe rashoda planirana su sredstva za pružanje finansijske pomoći nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, u iznosu od 57 miliona KM.

    Finansiranje planirano u Prijedlogu rebalansa iznosi 1,260 milijardi KM, što je za 49,7 miliona KM više u odnosu na budžet za 2023. godinu.

    Primici od dugoročnog zaduživanja su niži za 0,3 miliona KM i rebalansom iznose 1,079 milijardi KM, dok su primici od kratkoročnog zaduživanja viši za 52 miliona KM.

    Planirano je da na kraju 2023. godine kratkoročni dug iznosi 81,8 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova u Prijedlogu rebalansa budžeta iznose 988,3 miliona KM.

    Budžetski deficit koji je u usvojenom budžetu Republike Srpske za 2023. godinu planiran u iznosu od 261,2 miliona KM, Prijedlogom rebalansa je manji i iznosi 255,4 miliona KM.

    Planirani budžetski deficit biće pokriven neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

    Uz Prijedlog rebalansa budžeta, Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici je usvojila i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske, koji propisuje način izvršenja.

  • NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Narodna skupština Republike Srpske predloženom rezolucijom, koja će biti razmatrana na sjednici 2. novembra, izražava apsolutno protivljenje uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u hrvatskoj opštini Dvor, koji bi mogao da ugrozi zdravlje velikog broja ljudi u slivu rijeke Une.

    Narodna skupština zahtijeva da Hrvatska preispita razloge zbog kojih je odabrala Trgovsku goru kao lokaciju za izgradnju spornog nuklearnog objekta – navodi se u Prijedlogu rezolucije o protivljenju aktivnostima izgradnje i uspostavljanja nuklearnog objekta Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    U predloženoj rezoluciji ističe se da je apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva namjera Hrvatske da izgradi taj objekat.

    • Tražimo od nadležnih organa u Srpskoj i BiH da s ciljem zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, intenziviraju i koordinišu sve raspoložive političke, pravne i diplomatske aktivnosti u skladu sa odredbama međunarodnog prava s ciljem sprečavanja Hrvatske da odloži radioaktivni otpad, istrošene izvore i istrošeno nuklearno gorivo iz “Krškog” na lokaciji Trgovske gore – navodi se u predloženom dokumentu.

    Narodna skupština poziva Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i grupu poslanika “Zeleni klub” da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju, putem svojih rukovodstava i predstavnika, upoznaju najviše predstavnike zemalja EU, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Međunarodne zajednice za atomsku energiju i druge međunarodne organe i agencije koje su nadležne za ovu oblast.

    “Skupština podržava rad i aktivnosti Pravnog i Ekspertskog tima, naučna istraživanja, kao i uključivanje stručne i akademske zajednice, gradova i opština koji se nalaze u slivu rijeke Une, te nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, u kreiranje i vođenje informativne kampanje u javnim medijima i u sve druge oblike izražavanja nezadovoljstva i neslaganja sa namjerom Hrvatske o ovom pitanju”, navodi se u Prijedlogu rezolucije.

    U predloženoj rezoluciji precizira se da je neprihvatljiva izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Hrvatskoj u kojem će se odlagati otpad niske i srednje radioaktivnosti, te se utvrđuju i osnovni okviri za rješenje navedenog problema.

    “Rezolucija se donosi s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, bezbjednosti i zdravlja građana, te životne sredine”, navodi se u obrazloženju prijedloga ove rezolucije, a koji se nalazi skupštinskim materijalima dostavljenim pred redovnu sjednicu 2. novembra.

    U dokumentu se podsjeća da su na tom planu organi Srpske, zajedničke institucije i agencije na nivou BiH, te lokalne vlasti u Republici i Federaciji BiH aktivno i u skladu sa međunarodnim i evropskim konvencijama preduzimale i preduzimaju brojne aktivnosti, pa i istraživanja i procjene.

    Cilj tih aktivnosti je da spriječe izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori jer bi ono moglo da nanese nesagledive posljedice po zdravlje i život stanovnika opština i gradova u slivu rijeke Une, odnosno na granici BiH i Hrvatske, dodaje se u priejdlogu rezolucije.

    Na ovom planu institucije u BiH su reagovale ka organima Hrvatske da odustanu od izgradnje odlagališta, a Narodna skupština je na sjednici u julu usvojila zaključke kojima se podržavaju sve dosadašnje aktivnosti na tom planu, te se traži angažman Predsjedništva BiH, kao i donošenje novih rezolucija/deklaracija na svim nivoima vlasti u BiH.

    Predlagač ističe da je usvajanje ove rezolucije u Narodnoj skupštini neophodno da bi se izrazilo protivljenje i utvrdila politika od najvišeg nivoa zakonodavne vlasti u Republici u vezi sa izborom lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.

    “Neophodno je da sve nadležne institucije u Srpskoj i BiH, stručna i akademska zajednica, gradovi i opštine koji se nalaze u slivu rijeke Une, kao i nevladine organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, zauzmu jedinstven stav i preduzmu sve aktivnosti s ciljen sprečavanja realizacije aktivnosti na toj lokaciji, a s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja stanovništva i ustavom zagarantovanog prava na zdravu životnu sredinu”, precizira se u Prijedlogu rezolucije.

    U dokumentu se izražava bojazan da bi eventualno izgradnja odlagališta, osim zdravlja ljudi, mogla da ozbiljno zagadi vodotokove i izvore vode za
    piće, te ugrozi poljoprivredne i turističke kapacitete u Srpskoj i BiH.

    Šesta redovna sjednica Skupštine biće održana 2. novembra u Banjaluci.

  • Tužilaštvo BiH neće više da se oglašava o predmetu u vezi sa Šmitom

    Tužilaštvo BiH neće više da se oglašava o predmetu u vezi sa Šmitom

    Tužilaštvo BiH saopštilo je da se neće više oglašavati u vezi sa predmetom koji se odnosi na Kristijana Šmita, a za koji su ranije objavili da je dodijeljen u rad tužiocu.Tužilaštvo BiH saopštilo je da se neće više oglašavati u vezi sa predmetom koji se odnosi na Kristijana Šmita, a za koji su ranije objavili da je dodijeljen u rad tužiocu.

    Nećemo se više oglašavati o navedenom – navodi se u odgovoru na upit Srne da li ova pravosudna institucija vodi istragu protiv Šmita, ispituje istinitost informacija i šta će preduzeti.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešiću rekao je ranije da čeka odgovor Tužilaštva, koje je na osnovu informacija koje su mu dostavljane o Šmitu dužno da sve ispita, utvrdi istinitost i u skladu sa tim podnese optužnicu.

    Srna nezvanično saznaje da je grupa pravnika iz Republike Srpske spremna da sastavi krivičnu prijavu protiv Šmita.

    Na pitanje RTRS od prije tri dana upućeno Tužilaštvu, ko je tužilac, koji je odabran putem CMS sistema, a kojem su dostavljene informacije SIPA o Šmitu, odgovor još nismo dobili.

    Iz Tužilaštva BiH ranije su naveli da su “prije više od mjesec dana primili akt Agencije za istrage i zaštitu BiH, koji je putem CMS sistema dodijeljen u rad tužiocu”.

    SIPA je dostavila Tužilaštvu BiH objedinjene provjere ove agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH koje su prikupili na osnovu zahtjeva ministra bezbjednosti Nenada Nešića.

    Nešić je 16. oktobra predao Tužilaštvu BiH dokumentaciju koje su mu dostavile bezbjednosne agencije u sastavu Ministarstva u vezi sa lažnim predstavljanjem Šmita i nezakonitim unošenjem oružja u BiH.

  • U Zvorniku veliki narodni miting “Branimo Srpsku”

    U Zvorniku veliki narodni miting “Branimo Srpsku”

    U Zvorniku se održava narodni miting “Branimo Srpsku”. Okupljeni su pozvali na jedinstvo i odlučnost da se odbrani ono što je Republici Srpskoj zagarantovano Dejtonom.

    Na mitingu se okupilo više od 4.000 građana.

    Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović pozvao je na jedinstvo.

    -Da kažemo “ne” nasrtajima na naše institucije i zvaničnike. Od toga zavisi opstanak naše Republike Srpske – poručio je Ivanović.

    Kaže da je obaveza braniti identitet.

    • Ovo je trenutak kadda moramo biti zajedno radi budućnosti naše djece. Republika Srpska je ključna za očuvanje i zaštitu identiteta srpskog naroda – istakao je Ivanović tokom govora na mitingu.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da će Srpska pobijediti.

    • Svaki put kad smo imali kriznu situaciju, a naš narod bio je zajedno uz svoje institucije, mi smo pobijedili. I ovaj put pobjeđuje Republika Srpska, i ne samo zato što je to rekao Zvornik, već je to rekla sve i jedna opština i grad u našoj Rrpublici Srpskoj – kaže ona.

    Zato što, kaže Cvijanovićeva, znamo vrijednosti i važnosti institucija, znamo koliko je bitno i koliko je prelomni momenat sada da li ćemo ili nećemo imati budućnost.

    A, mi smo ovdje da pokažemo da ćemo imati budućnost – poručila je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je veličansteana slika iz Zvornika poslala jasnu poruku.

    • Ne može niko ponižavati predsjednika Republike Srpske. Ako ponizite predsjednika, onda su poniženi svi građani Srpske. Nećemo dozvoliti predsjedniku da se pojavljujue u montiranom procesu u Sarajavu i nećemo dozvoliti ponižavanje institucija Srpske – poručio je Višković.

    Pozvao je na poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma.

    Predsjednik NSRS i Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić istakao je da predsjednik Republike Srpske proglasio ukaze o dva zakona koje su mu poslali iz Parlamenta Srpske.

    • Da Dodik to nije učinio, prekršio bi Ustav i iznevjerio naše glasove. On je birao između sarajevske zamke i poštovanja svog naroda – poručio je Stevandić.

    Naglasio je da nema zamjene za slobodu.

    • Sloboda znači da mi biramo predsjednika Srpske i sve ostale zvaničnike Srpske – poručio je Stevandić.

    Predsjednik NPS-a i poslanik u NSRS Darko Banjac rekao je da Srpska ima pravo da brani svog predsjednika.

    • Građani Srpske biraju predsjednika Republike i građani su odlučni da svoje pravo odbrane – poručio je Banjac.

    Skupu prisustvuju srpski član Presjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, ministri rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, energetike i rudarstva Petar Đokić, trgovine i turizma Denis Šulić, prosvjete i kulture Željka Stojičić, kao i šef kabineta predsjednika Srpske Danijel Dragičević.

    Prisutni su predstavnici partija koalicionih partnera SNSD-a, načelnici opština Vlasenica Miroslav Kraljević, Milići Marko Savić, Bratunac Lazar Prodanović, Srebrenice Mladen Grujičić, predsjednik Obora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, kao i gradonačelnik Bojan Ivanović.

    Prethodni narodni miting pod nazivom “Branimo Srpsku”, na kome je pružena podrška institucijama Srpske u odbrani nadležnosti Republike Srpske, održana je u ponedjeljak u Trebinju.

    Narodni miting pod nazivom “Branimo Srpsku” na kome će biti pružena podrška institucijama Srpske u odbrani nadležnosti Republike Srpske biće održan sutra u Doboju.

    Iz dobojskog Gradskog odbora SNSD-a pozvali su građane da dođu na skup i zajedno pruže podršku institucijama u odbrani nadležnosti Republike Srpske.

    Na mitingu će prisustvovati i najviši zvaničnici Republike Srpske, srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH, kao i drugi gosti.

    Narodni miting počeće u 18.00 časova na rukometnom stadionu.

  • UKC RS o stanju maloljetnika koje je udario opel, uhapšen zamjenik načelnika

    UKC RS o stanju maloljetnika koje je udario opel, uhapšen zamjenik načelnika

    Jedan maloljetnik (16) koji je sinoć povrijeđen kao pješak u Doboju priključen je na aparat za mehaničku ventilaciju i sve dalje prognoze u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem su neizvjesne, dok je drugi (17) stabilnog zdravstvenog stanja, potvrđeno je “Nezavisnim” iz UKC RS.

    Inače policija je uhapsila Miloša Garića (26), koji je zamjenik načelnika opštine Stanari za kojeg se sumnja da ih je pijan udario i pobjegao.

    Nezgoda se desila sinoć oko 18,35 časova, na magistralom putu M1-105 u mjestu Pločink, grad Doboj.

    “Pacijent M.B. (17) primljen je u Kliniku za anesteziju i intenzivno liječenje, a primljen u toku noći i zbrinut. Zadobio je povrede kostiju lica i priključen je na aparat za mehaničku ventilaciju. Sve dalje prognoze u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem su neizvjesne. Pacijent P.B. (16) primljen je u Kliniku za neurohirurgiju. On je dobio povrede glave, stabilnog je zdravstvenog stanja, zbrinut, te ostaje na daljem praćenju i liječenju”, navode iz UKC RS.

  • Karan: MUP prati situaciju, biće sačuvana bezbjednost Srpske

    Karan: MUP prati situaciju, biće sačuvana bezbjednost Srpske

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da MUP preduzima sve neophodne aktivnosti kada je riječ o migrantima i učiniće sve da sačuva ukupnu bezbjednost u Srpskoj.

    Već nekoliko godina preduzimamo mjere ne samo kada je riječ o migrantima, nego i na planskom strateškom pristupu u okviru naših institucija, ali i u saradnji sa drugim – rekao je Karan.

    Odgovarajući na pitanje da li će biti povećan stepen bezbjednosti kao u EU zbog migracionih pritisaka, ali i situacije na Bliskom istoku, Karan je rekao da se prati situacija i da će u skladu sa saznanjima biti preduzete adekvatne mjere za održavanje bezbjednosti u Srpskoj.

    • U skladu sa saznanjima kojima raspolažemo i koja razmjenjujemo sa drugima, preduzećemo adekvatne mjere za održavanje ukupne bezbjednosti i stabilnosti u Republici Srpskoj – rekao je Karan za Srnu.

    Dvadeset ekstremističkih džihad ćelija trenutno operiše na Balkanu sa ciljem terorističkih napada širom Evrope, prenio je italijanski list “Il tempo” upozorenja obavještajne službe njihove zemlje.

  • Presuda Džombiću u petak u podne

    Presuda Džombiću u petak u podne

    Okružni sud u Banjaluci izreći će u petak presudu bivšem predsjedniku Vlade Republike Srpske Aleksandru Džombiću, optuženom za zloupotrebu položaja i ovlašćenja prilikom odobravanja kredita zvorničkoj „Energoliniji“.

    Džombić je paralelno uz funkciju premijera bio i predsjednik velikog kreditnog odbora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske u vrijeme kada je ovo preduzeće dobilo 19,4 miliona maraka vrijedan kredit za investiciju u kotlovnicu i zamjenu energenta.

    Međutim, kredit nije vraćen, a dio sredstava je utrošen nenamjenski pa je Republičko javno tužilaštvo označilo Džombića kao glavnog krivca.

    Suđenje je počelo u martu prošle godine, a današnjim izvođenjem završnih riječi odbrane i tužilaštva, ono je okončano.

    Tužilac Radenko Janković je mišljenja da je dokazao da je Džombić izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i tražio od suda osuđujuću presudu.

    Rekao je da je ovaj postupak prevazilazi značaj običnog predmeta jer se u njemu postavlja pitanje odnosa prema javnim sredstvima, a što je jedno od najznačajnijih pitanja današnjice.

    Prema njegovim riječima „Energolinija“ je bila sredstvo za izvlačenje novca od strane državljana Litvanije te da su za to postojali nagovještaji, ali da je ipak po ubrzanoj proceduri ovo preduzeće od IRB-a dobilo kredit i to značajno veći nego što su i sami tražili.

    „Preduzeće je i prije dobijanja kredita poslovalo izvan zakona kada je prevara i osmišljena, a vrijednost radova bila višestruko uvećana. „Energolinija“ je bila prezadužena i bilo je jasno da nije mogla vraćati kredit“, kazao je Janković.

    Dodao je da je mnogo stvari otkriveno kontrolom, odnosno posjetom predstavnika IRB-a fabrici u Zvorniku, ali da to u konačnoj odlici o odobrenju kredita nije uzeto u obzir.

    „Pogoni nisu bili u funkciji a radnika nije bilo. Formalno je bilo zaposleno 80 ljudi. Zar to nije bilo dovoljno da se upali alarm?“, upitao se tužilac.

    Podsjetio je da je prvobitni zahtjev „Energolinije“ odbijen, nakon čega je Vlada, opet na čelu sa Džombićem usvojila zaključak da se njihov zahtjev ponovo obradi.

    To je po ocjeni Jankovića bio znak da se kreditni zahtjev mora usvojiti bez obzira što ne ispunjava uslove, a zbog čega je tadašnji direktor IRB-a Milenko Pavlović podnio ostavku jer je bio stava da se ne treba ići u taj proces.

    „O tome kako će se vraćati kredit nije se razmišljalo. Nije bilo ozbiljne procjene koja nije smjela izostati. Džombić je predložio da se zahtjev usvoji mimo malog kreditnog odbora, što je jedinstven slučaj, a što su potvrdili i svjedoci“, zaključuje Janković.

    Rekao je da se ispostavilo da „Alumina“ kao jemac nije toliko dobra kao što se to pokušava predstaviti jer je ovo preduzeće pokrenulo sudski spor samo kako ne bi vratilo svoju preuzetu obavezu.

    Džombićev advokat Zoran Bubić podsjetio je Jankovića da je njegovog klijenta optužio za vršenje pritiska na upravu banke kako bi „Energolinija“ dobila kredit, ali da su oni u svojim svjedočenjima to negirali.

    Tako je, na primjer, direktor IRB-a Milenko Pavlović priznao da se sastao sa Džombićem, ali isto tako i potvrdio da Džombić na njega nije vršio nikakav pritisak, kao što se to navodi u optužnici.

    On je ostao pri stavu da je kredit bio dobro obezbijeđen te da se može odmah vratiti, kao i da na tome treba da insistira IRB.

    Naime, Vrhovni sud Republike Srpske je poništio odluku kojom je „Alumina“ oslobođena obaveze vraćanja kredita.

    „Cjelokupan kredit je naplativ od „Alumine“ kao jemca, koja može da vrati i šest puta veće kredite. Nema nikakvih smetnji za to. Optuženi ne može biti odgovoran za kredit koji IRB ne želi da naplati. Činjenica je da imamo zaduženje koje može biti naplaćeno, odnosno štete u ovom slučaju po banku nema“, kazao je Bubić.

    Naveo je da su organi IRB-a postupali po svim pravilima i procedirama, a da Džombić kao optuženi i kao predsjednik velikog kreditnog odbora nije vršio nikakve poslove van svoje nadležnosti.

    „Da je cilj bio da se kredit ne vrati, ne bi se tražile dodatne garancije, što se u ovom slučaju desilo“, kazao je Bubić.

    Ocijenio je da je tužilac bio primoran da podigne optužnicu, kako bi koliko toliko održao u životu postupak koji se vodi protiv državljana Litvanije, gdje istraga traje još od 2015. godine.

    „Tužilac je po svaku cijenu želio da održi postupak u životu pa mu se žurilo da da bilo koga optuži, a kao žrtvu je odabrao Aleksandra Džombića. Predlažem da se optuženi oslobodi jer nije dokazano krivično djelo“, zaključio je Bubić.

  • Još jedan zemljotres uznemirio građane BiH

    Još jedan zemljotres uznemirio građane BiH

    Područje Bosne i Hercegovine oko 23 časa, pogodio zemljotres, a osjetio se u Sarajevu, ali i okolnim gradovima.

    Prema onome što su građani opisali, zemljotres je trajao kratko, ali je bio jak, prenose federalni mediji.

    Najviše komentara građani su ostavili na službenoj stranici EMSC zavoda.

    “Vrlo kratko i strašno, osjećaj u zgradi kao da je neko protresao kutiju šibica”, neki su od komentara, prenosi.

  • Stevandić: Albanci skrnave srpske kosti, a EU ćuti

    Stevandić: Albanci skrnave srpske kosti, a EU ćuti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Albanci skrnave srpske kosti, ruše groblja i spomenike na Kosovu i Metohiji, a da EU ćuti.

    EU ćuti ali sutra će da nešto pridikuje Srbiji i Srbima. Potop civilizacije i sunovrat morala. Da li težimo autističnoj i srbofobnoj, raspadajućoj tvorevini? – napisao je Stevandić na Iksu.

    On je napomenuo i da je Kosovo Srbija.

    Pravoslavno groblje na crkvenom zemljištu u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, staro više stotina godina, zaorano je bagerom, a prizore prekopanih grobova zabilježila je filolog Mitra Reljić koja se, između ostalog, bavi izučavanjem srpskih pravoslavnih grobalja na Kosovu i Metohiji.