Kategorija: Vijesti

Nakon što je obustavljena istraga u slučaju “Kiseonik” na banjalučkom Trgu Krajine danas protesti medicinskih radnika UKC-a i pacijenata zbog širenja panike i nanesene štete.

Osuđuju, kažu postupke Draška Stanivukovića koji je u jeku borbe protiv ove bolesti, zbog, kako kažu, jeftinih političkih poena plasirao laž da je kiseonik kojim su liječeni pacijenti neispravan.

Zora Zrnić posvetila je pune četiri decenije najhumanijoj profesiji. Posao medicinske sestre daleko je od jednostavnog, a sigurno najteže bilo je u periodu korone. Kao i za brojne pacijente, kiseonik je i za Zoru Zrnić, ali i njenog supruga, značio život.

• Bili smo i fizički i psihički iscrpljeni. U maju iste godine, oboljeli smo i suprug i ja. Kao i ostali bolesnici, imali smo isti tretman. Nas je kiseonik spasao – kaže Zrnićeva.

Kroz Klinički centar Srpske za vrijeme pandemije prošlo je više od 30.000 pacijenata. Zdravstveni radnici, u jeku najintenzivnijeg talasa, bili su prinuđeni da se nose i sa dezinformacijama o kvalitetu kiseonika koje je, kažu, iznosio gradonačelnik Draško Stanivuković.

• Svo vrijeme nemilosrdne teške borbe sa kovidom mi smo imali teških momenata, ali jedan od najtežih jeste afera “Kiseonik”. Svaki pokušaj ometanja zdravstvenih radnika u tako teškim situacijama, naši građani treba da preispitaju. Treba da preispitaju namjere svih onih koji takve situacije masovnih nesreća, pandemija, epidemija koriste u bilo koje druge svrhe – istakla je načelnica Urgentnog centra Slavica Zeljković.

Direktor UKC-a Republike Srpske Vlado Đajić istakao je da zdravstveni radnici nisu dozvolili da se pacijenti pokolebaju.

• Bilo je mnogo pacijenata i rodbine koji su vršili pritisak da ne koristimo kiseonik, ali mi smo nastavili, bez obzira na mnoge prijetnje, da dajemo kiseonik našim pacijentima i uspjeli smo. To je naša velika pobjeda i došli smo ovdje danas da kažemo da mu to ne smijemo oprostiti ni zaboraviti – poručio je Đajić.

Stanivuković danas, umjesto izvinjenja paciejntima i zdravstvenim radnicima, kaže da ne zna šta je bilo u bocama. Iako je obustavljena istraga, on i dalje govori da je riječ je o grubom kršenju zakona.

• Mi ne znamo šta je bilo u tim bocama, ali znamo šta je u papirima prošlo. Nikakvu drugu namjeru nisam imao osim toga da se radi po zakonu, da su carine zakazale, da su granice zakazale, da je zakon zakazao – dodao je Stanivuković.

Ljekari odgovaraju – Stanivukovićeve izjave nikada ne smijemo zaboraviti. Odgovor pravosudnih institucija jedini je relevantan.

Mjere bezbjednosti u BiH podignute su na viši nivo zbog sukoba na Bliskom istoku i opasnosti od terorizma.

Bezbjednosne strukture upozoravaju da se pripremaju brojni teroristički napadi širom Evrope i da u BiH mnoge terorističke strukture imaju svoje uporište.

U Austriji su na ulici i pripadnici vojske, Slovenija ukida Šengen, pooštravaju se kontrole na unutrašnjim granicama zemalja Evropske unije.

Američki Stejt department izdao je upozorenje svojim državljanima da budu na oprezu prilikom putovanja ili boravka u bilo kojoj zemlji svijeta.

Play Video

Evropa povećava nivo bezbjednosti zbog opasnosti od terorizma – prati je i BiH. Zbog bojazni od eventualnog prelivanja krize sa Bliskog istoka, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić od svih bezbjednosnih agencija u sastavu Ministarstva zatražio je da budu preduzete mjere za obezbijeđivanje bezbjednosti građana i imovine.

• Takođe sam tražio od njih da hitno odgovore koje su mjere i radnje preduzeli kako bi mogli obavijestiti javnost, a da ne ugrozimo preduzete mjere – rekao je Nešić.

Sve bezbjednosne strukture informisane su da se pripremaju brojni teroristički napadi širom Evrope, upozoravaju bezbjednjaci. Ističu da je evropski kontinent posebno ugrožen jer mnoge terorističke organizacije imaju uporišta u Evropi, a najviše je takvih, kažu, u BiH u kojoj su brojni džihadisti ostali nedirnuti.

• BiH je u posebnom problemu. Oni koji su režirali terorističke akcije, oni koji su slali Muamera Topalovića da ubija porodicu Anđelić, koji su slali Enesa Omeragića da ubija dva vojnika, oni koji su poslali Nerdina Ibrića da ubije policajca u Zvorniku, oni koji su poslali ljude na američku Ambasadu – ta grupa je ostala nedirnuta. Teroristička organizacija koja je posla 500 Bošnjaka u džihad je nedirnuta – ističe stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević.

Galijašević upozorava da je “Muslimansko bratstvo” formiralo Hamas, te da je centar te organizacije u Sarajevu, u kojem djeluje kroz organizaciju “Muslimanska braća”. Ista ta organizacija u ratu je formirala odred El mudžahedin koji je činio najsvirepije zločine nad Srbima. Radikalne islamističke ciljeve ima i oko 400 terorista obučavanih na prostoru Kosova i Metohije.

• Siguran sam da će se ti pojedinci sada priključiti na poziv Hamasa, Hezbolaha, ISIS-a, i otići na to područje da ratuju zajedno sa njima zbog njihovih ciljeva – kaže stručnjak za bezbjednost Miroslav Bjegović.

Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu kaže da je jedan od osnovnih ciljeva terorističkih napada, kakav je bio napad za “Krvavi šabat” 7. oktobra, da isprovocira druge da krenu istim putem.

Nakon početka sukoba na Bliskom istoku uslijedio je niz terorističkih napada – ubistva u Briselu, dojave o bombama u Francuskoj, molotovljevim koktelom na sinagogu u Berlinu, uzbune u Rimu. Evropski ministri unutrašnjih poslova na nogama. Migraciona strategija nije dala rezultate. Moraju biti pooštrene kontrole migranata i tražilaca azila, pa čak i uz upotrebu sile protjerani oni za koje se smatra da predstavljaju bezbjednosni rizik.

• Bez, naravno, miješanja svih ljudi koji stižu u Evropu sa potencijalnim teroristima. Ali očigledno je da ta veza postoji, tako da od sada moramo da primjenjujemo pakt o migraciji i da prekinemo diskusije – kaže francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen.

Devet članica EU pojačalo je i privremenu kontrolu unutrašnjih granica. Tokom vikenda nadzor na granici sa Slovenijom uvešće i Italija, a od subote desetodnevnu kontrolu uvodi i Slovenija sa Hrvatskom i Mađarskom.

Hrvatska traži od BiH snažniju saradnju u kontroli migranata na granici.

• Što se tiče Hrvatske, mi imamo 6.700 graničnih policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu i sa te strane smo jasno rekli da Hrvatska ima snage i načina da čuva svoju granicu, ali da je pitanje izlaska iz BiH nešto pri čemu bi iskustva Fronteksa mogla pomoći – rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin smatra da je pooštravanje mjera na unutrašnjim granicama u EU potpuno negiranje Šengena i da govori o ozbiljnim problemima, pa i mogućem unutrašnjem raskolu u Evropi, čije članice se okreću sebi i svojoj zaštiti.

Zabrinjava i podatak da je među počiniocima terorističkih napada mnogo onih koji su na prostor Evrope ušli migrantskim rutama, a migraciona politika nije dala rezultate.

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini izjavilo je žalbu na odluku suda da pusti na slobodu Denija i Bojana Savića, te Dejana Šarića, osumnjičene za pomaganje Nikoli Kokanoviću u slučaju ubistva policijskog inspektora Nenada Markovića ispred kluba “Džil” u Bijeljini.

OJT Bijeljina je izjavilo žalbu Vijeću Okružnog suda u Bijeljini zbog bitnih povreda krivičnog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – saopštilo je OJT Bijeljina.

Iz saopštenja tužilaštva se vidi da je do puštanja osumnjičenih na slobodu došlo nakon velike pravne borbe. Naime, sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Bijeljini je u dva navrata donosio odluku da se osumnjičenima odredi pritvor, ali su po žalbi njihovih branilaca ta rješenja ukidana i vraćana na ponovno odlučivanje.

U konačnici donesena je odluka kojom je odbijen prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora Savićima i Šariću. Istom odlukom osumnjičeni su, bez odlaganja, pušteni na slobodu. Nisu im izrečene čak ni mjere zabrane, poput napuštanja mjesta boravišta ili oduzimanja putnih isprava, kao svojevrsnog ”osigurača” od eventualnog bjekstva i obezbjeđenja njihove dostupnosti istražnim organima.

U saopštenju tužilaštva decidno je pobrojano da je Kokanoviću i pomagačima pritvor određen rješenjem Okružnog suda u Bijeljini od 4. oktobra. Nakon žalbe branilaca to rješenje je, u odnosu na trojicu pomagača, ukinuto 9. oktobra i predmet je vraćen sudiji za prethodni postupak na ponovno odlučivanje.

Novo rješenje o pritvoru sudija za prethodni postupak donio je 10. oktobra, da bi nakon žalbe advokata osumnjičenih i to rješenje bilo ukinuto 13. oktobra. Predmet je ponovo vraćen sudiji za prethodni postupak koji je 17. oktobra donio odluku kojom se odbija prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora trojici osumnjičenih.

– Rješenjem Suda, broj 12 0 K 010016 23 Kpp 11 od 17.10.2023. godine, odbija se Prijedlog Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini za određivanje pritvora osumnjičenim D.S., B.S. i D.Š., te se isti imaju odmah pustiti na slobodu – navodi se u saopštenju tužilaštva, uz napomenu da je na to rješenje izjavljena žalba o kojoj sud tek treba da odluči.

Podsjetimo, trojka se tereti za pomaganje počiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, te za nedozvoljeno posjedovanje oružja, odnosno tri pištolja koji su tokom istrage pronađeni odbačeni pored kontejnera za smeće. Branioci osumnjičenih od starta tvrde da se Savići i Šarić ne mogu dovesti u vezu sa tim pištoljima i da nije dokazano da su ti pištolji njima pripadali.

Radi se o pištoljima “Valter” kalibra 7,65 mm, sa okvirom i sedam metaka, “Crvena zastava” kalibra 9 mm sa okvirom i osam metaka i pištolj “Crvena zastava” kalibra 7,62 mm i devet metaka.

Policijski inspektor Nenad Marković ubijen sa dva hica u prsa u noći između 1. i 2. oktobra ove godine, ispred noćnog kluba ”Džil”. Za ubistvo je osumnjičen Nikola Kokanović, sin narodnog poslanika i člana Socijalističke partije Zorana Kokanovića, koji je uhapšen zajedno sa trojicom pomagača.

Mirsad Strika, sudija Suda BiH vodiće proces protiv Milorada Dodika.

Striku je izabrao CMS.

Biralo se između devet sudija.

Za sudiju Suda BiH Strika je imenovan 17.12.2009. godine, a na dužnost je stupio 15.01.2010. godine.

Tokom svoje karijere sudija Mirsad Strika je bio član VSTV-a od novembra 2004. godine do novembra 2008. godine, zatim član Federalne izborne komisije od 1996. godine do 2001. godine.

Rođen je 1958. godine u Klopču kod Zenice. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Odjeljenje u Zenici, diplomirao je 1981. godine. Pravosudni ispit je položio 1984. godine. Od 05.01.1982. godine pripravnik je na Vojnom sudu u Sarajevu, a 1985. godine imenovan je za sudiju.

Od tada je obavljao dužnost sudije u Vojnom sudu Sarajevo i Okružnom vojnom sudu u Zenici, a funkciju tužioca u Okružnom vojnom tužilaštvu Sarajevo, Višem javnom tužilaštvu Sarajevo, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo i Tužilaštvu BiH.

Nekoliko evropskih zemalja pojačava pritisak na BiH da potpiše sporazum s evropskom agencijom za granice Frontex, kako bi pripadnici ove evropske agencije zajedno s bh. policijskim snagama radili na obezbjeđenju spoljnih granica EU prema BiH.

Podsjećanja radi, BiH je jedina zemlja koja sporazum s ovom agencijom nije ni potpisala, dok su ostale zemlje u regiji osnovni sporazum potpisale još prije nekoliko godina. Kasnije je taj sporazum zamijenjen novim koji bi Frontexu dao mnogo veća ovlaštenja unutar zemalja regiona, a BiH nije potpisala nijedan, dok Srbija još nije potpisala drugi.

Juče smo se obratili i Frontexu i Ministarstvu bezbjednosti BiH, ali nismo dobili odgovore.

Problem i prilikom potpisivanja prvog i najnovijeg sporazuma s BiH je u tome što vlasti Republike Srpske žele da i njihove policijske snage budu vidljive u okviru ovog sporazuma, dok Frontex, odnosno EU, ima mandat da sporazum potpisuje s državama, a da se onda operativni sporazumi razrađuju na nižem nivou.

Pritisak na BiH raste u onim državama EU čije vlasti trpe pojačanu kritiku njihovih građana, zbog čega ekstremna desnica uživa sve veću snagu i postoji mogućnost da bi mogli doći na vlast. Zbog pritiska ilegalnih migracija, Austrija je čak blokirala ulazak u šengen zonu Bugarske i Rumunije, jer smatra da se vlasti ove zemlje ne bore dovoljno efikasno na suzbijanju ilegalnih migracija.

Rumunska javnost je posebno ljuta jer zvanični podaci pokazuju da se brojevi ilegalnih migracija u toj zemlji smanjuju, a da na zapadnom Balkanu i u BiH brojevi stalno rastu, dok istovremeno većina migranata koji iz BiH i Srbije ulaze u EU preko Hrvatske ne stižu tamo iz Rumunije i Bugarske, već s sredozemnog područja i Grčke. A Hrvatska je, kako je naglašeno, bez problema dobila dozvolu za ulazak u šengen.

Oni podsjećaju na zvanične podatke Frontexa, koje su i “Nezavisne” objavile, da je u prvih devet mjeseci 2022. godine došlo do povećanja procenta ulazaka ilegalnih migranata preko Srbije i BiH u EU od 170 odsto, dok je u Rumuniji u istom periodu bilo 43 odsto ulazaka manje.

Da stvari budu komplikovanije, Rumunija prijeti da će austrijskom energetskom divu OMV zabraniti pristup gasnim energetskim poljima na njenoj teritoriji, ako Austrija, koja ima udio u vlasništvu nad ovom kompanijom, nastavi da blokira rumunski ulazak u šengen. To je dodatni razlog što je porastao pritisak na BiH, jer Austrija ne želi da bude viđena da je popustljiva prema zemljama kandidatkinjama za ulaz u EU, a da vrši pritisak na zemlje koje su već članice.

Kako nam je nedavno rekao Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, on očekuje od Austrije, koja je posebno zainteresovana za rješenje problema ilegalnih migracija, da utiče na ostale članice EU da shvate zašto je važno da i MUP RS bude viđen kao Frontexov partner u okviru budućeg sporazuma.

Čini se da je dodatni zahtjev sa strane BiH da se konotrola obavlja i na granici prema Srbiji, jer bi se na taj način spriječilo da migranti ulaze u BiH, a da na granici sa Hrvatskom ostanu “zarobljeni” unutar BiH, posebno u bihaćkom regionu.

Nije samo Austrija zemlja koja je zainteresovana da BiH konačno potpiše ovaj sporazum.

Prošlog mjeseca su ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Slovenije Davor Božinović i Boštjan Poklukar naglasili potrebu ne samo bolje saradnje dvije zemlje na ovom pitanju, koji već uključuje zajedničke granične patrole, već i da se u problem rješavanja migracija što prije uključi i BiH.

U saopštenju nakon sastanka dva ministra naglašeno je da “dvije zemlje pozivaju Evropsku komisiju da potpiše sporazum između BiH i Frontexa”.

U saopštenju je naveden još jedan zanimljiv podatak – slovenačka policija uhapsila je ove godine 261 krijumčara ljudi, među kojima je 56 Rumuna, 31 Srbijanac, 26 Ukrajinaca i 11 državljana BiH.