VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Od kraja oktobra tri leta sedmično na relaciji Beograd – Banjaluka

    Od kraja oktobra tri leta sedmično na relaciji Beograd – Banjaluka

    Kompanija “Er Srbija” od kraja oktobra saobraćaće tri puta sedmično na relaciji Beograd-Banjaluka-Beograd, saopšteno je iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske”.
    Letovi će biti organizovani ponedjeljkom – slijetanje u 17.05 časova, polijetanje u 17.35 časova, srijedom – slijetanje u 11.25 časova, polijetanje u 11.55 časova i petkom, kada je slijetanje predviđeno za 12.00 časova, a polijetanje u 12.30 časova.

    Iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” ističu da je riječ o veoma značajnoj avio-liniji jer su u ovoj godini sa Aerodroma “Nikola Tesla” u Beogradu putnicima dostupni letovi ka 116 destinacija u Evropi, Sjevernoj Americi, Sjevernoj Africi i Aziji.

    “Takođe, grad Beograd, u zavisnosti od interesovanja naših sugrađana, nudi poslovne, privredne, kulturno-istorijske i mnoge druge mogućnosti koje će letovi tri puta sedmično približiti našim putnicima”, navedeno je u saopštenju.

    Iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” napominju da sa komapnijom “Er Srbija” imaju dugogodišnju odličnu saradnju koja se nastavlja.

    Sve informacije o cijenama karata i rezervacijama putnici mogu dobiti u agenciji “Ars turs” i na internet stranicama avio-kompanije “Er Srbija”.

    Do sada su na relaciji Beograd-Banjaluka-Beograd bila organizovana dva leta sedmično.

  • Izabran sudija koji će voditi proces protiv Dodika

    Izabran sudija koji će voditi proces protiv Dodika

    Mirsad Strika, sudija Suda BiH vodiće proces protiv Milorada Dodika.


    Striku je izabrao CMS.

    Biralo se između devet sudija.

    Za sudiju Suda BiH Strika je imenovan 17.12.2009. godine, a na dužnost je stupio 15.01.2010. godine.


    Tokom svoje karijere sudija Mirsad Strika je bio član VSTV-a od novembra 2004. godine do novembra 2008. godine, zatim član Federalne izborne komisije od 1996. godine do 2001. godine.

    Rođen je 1958. godine u Klopču kod Zenice. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Odjeljenje u Zenici, diplomirao je 1981. godine. Pravosudni ispit je položio 1984. godine. Od 05.01.1982. godine pripravnik je na Vojnom sudu u Sarajevu, a 1985. godine imenovan je za sudiju.

    Od tada je obavljao dužnost sudije u Vojnom sudu Sarajevo i Okružnom vojnom sudu u Zenici, a funkciju tužioca u Okružnom vojnom tužilaštvu Sarajevo, Višem javnom tužilaštvu Sarajevo, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo i Tužilaštvu BiH.

  • Raste pritisak na BiH da potpiše sporazum s Frontexom

    Raste pritisak na BiH da potpiše sporazum s Frontexom

    Nekoliko evropskih zemalja pojačava pritisak na BiH da potpiše sporazum s evropskom agencijom za granice Frontex, kako bi pripadnici ove evropske agencije zajedno s bh. policijskim snagama radili na obezbjeđenju spoljnih granica EU prema BiH.

    Podsjećanja radi, BiH je jedina zemlja koja sporazum s ovom agencijom nije ni potpisala, dok su ostale zemlje u regiji osnovni sporazum potpisale još prije nekoliko godina. Kasnije je taj sporazum zamijenjen novim koji bi Frontexu dao mnogo veća ovlaštenja unutar zemalja regiona, a BiH nije potpisala nijedan, dok Srbija još nije potpisala drugi.

    Juče smo se obratili i Frontexu i Ministarstvu bezbjednosti BiH, ali nismo dobili odgovore.

    Problem i prilikom potpisivanja prvog i najnovijeg sporazuma s BiH je u tome što vlasti Republike Srpske žele da i njihove policijske snage budu vidljive u okviru ovog sporazuma, dok Frontex, odnosno EU, ima mandat da sporazum potpisuje s državama, a da se onda operativni sporazumi razrađuju na nižem nivou.

    Pritisak na BiH raste u onim državama EU čije vlasti trpe pojačanu kritiku njihovih građana, zbog čega ekstremna desnica uživa sve veću snagu i postoji mogućnost da bi mogli doći na vlast. Zbog pritiska ilegalnih migracija, Austrija je čak blokirala ulazak u šengen zonu Bugarske i Rumunije, jer smatra da se vlasti ove zemlje ne bore dovoljno efikasno na suzbijanju ilegalnih migracija.

    Rumunska javnost je posebno ljuta jer zvanični podaci pokazuju da se brojevi ilegalnih migracija u toj zemlji smanjuju, a da na zapadnom Balkanu i u BiH brojevi stalno rastu, dok istovremeno većina migranata koji iz BiH i Srbije ulaze u EU preko Hrvatske ne stižu tamo iz Rumunije i Bugarske, već s sredozemnog područja i Grčke. A Hrvatska je, kako je naglašeno, bez problema dobila dozvolu za ulazak u šengen.

    Oni podsjećaju na zvanične podatke Frontexa, koje su i “Nezavisne” objavile, da je u prvih devet mjeseci 2022. godine došlo do povećanja procenta ulazaka ilegalnih migranata preko Srbije i BiH u EU od 170 odsto, dok je u Rumuniji u istom periodu bilo 43 odsto ulazaka manje.

    Da stvari budu komplikovanije, Rumunija prijeti da će austrijskom energetskom divu OMV zabraniti pristup gasnim energetskim poljima na njenoj teritoriji, ako Austrija, koja ima udio u vlasništvu nad ovom kompanijom, nastavi da blokira rumunski ulazak u šengen. To je dodatni razlog što je porastao pritisak na BiH, jer Austrija ne želi da bude viđena da je popustljiva prema zemljama kandidatkinjama za ulaz u EU, a da vrši pritisak na zemlje koje su već članice.

    Kako nam je nedavno rekao Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, on očekuje od Austrije, koja je posebno zainteresovana za rješenje problema ilegalnih migracija, da utiče na ostale članice EU da shvate zašto je važno da i MUP RS bude viđen kao Frontexov partner u okviru budućeg sporazuma.

    Čini se da je dodatni zahtjev sa strane BiH da se konotrola obavlja i na granici prema Srbiji, jer bi se na taj način spriječilo da migranti ulaze u BiH, a da na granici sa Hrvatskom ostanu “zarobljeni” unutar BiH, posebno u bihaćkom regionu.

    Nije samo Austrija zemlja koja je zainteresovana da BiH konačno potpiše ovaj sporazum.

    Prošlog mjeseca su ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Slovenije Davor Božinović i Boštjan Poklukar naglasili potrebu ne samo bolje saradnje dvije zemlje na ovom pitanju, koji već uključuje zajedničke granične patrole, već i da se u problem rješavanja migracija što prije uključi i BiH.

    U saopštenju nakon sastanka dva ministra naglašeno je da “dvije zemlje pozivaju Evropsku komisiju da potpiše sporazum između BiH i Frontexa”.

    U saopštenju je naveden još jedan zanimljiv podatak – slovenačka policija uhapsila je ove godine 261 krijumčara ljudi, među kojima je 56 Rumuna, 31 Srbijanac, 26 Ukrajinaca i 11 državljana BiH.

  • BiH naloženo da zaustavi eksploataciju rude u Varešu

    BiH naloženo da zaustavi eksploataciju rude u Varešu

    Sekretarijat Bernske Konvencije pri Vijeću Evrope naložio je nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice koje je u svojoj tužbi iznijela Hajrija Čobo, ekološka aktivistkinja iz Kaknja.

    Sekretarijat je takođe izrazio žaljenje zbog izostanka službenog odgovora vlasti u Bosni i Hercegovini, koja je potpisnica Bernske konvencije, ključnog sporazuma posvećenog zaštiti biljnih i životinjskih vrsta te očuvanju njihovih prirodnih staništa.

    Sekretarijat izražava ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje je podnositelj tužbe iznio u vezi s rudarskom aktivnostima kompanije Adriatic Metals u Varešu, što potencijalno dovodi do gubitka vrsta, degradacije staništa, zagađenja vazduha, vode i tla te općenito štetnih posljedica za ekosistem. Takođe je istaknuta zabrinutost zbog nedostatka učešća javnosti u procesu donošenja odluka, posebno kada je riječ o lokalnom stanovništvu. Od obiju strana, a posebno od vlasti u Bosni i Hercegovini, je zatražena dostava ažuriranih izvještaja o ovim pitanjima za nadolazeći sastanak Sekretarijata u proljeće 2024. godine.

    Ovom odlukom je potvrđeno da se pravni postupak protiv Bosne i Hercegovine nastavlja nakon što je Sekretarijat Bernske Konvencije krajem prošle godine u cijelosti prihvatio tužbu zabrinutih građanki i građana iz Kaknja okupljenih u neformalnu grupu Park prirode Trstionica i Boriva.

    U navedenoj tužbi je istaknuto da je izdavanjem koncesije za eksploataciju teških metala na izuzetno vrijednom i biološki raznolikom, ali istovremeno osjetljivom području, Bosna i Hercegovina prekršila odredbe Bernske konvencije te tako ozbiljno ugrozila opstanak rijetkih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, prenosi Indikator.

  • Bivši visoki oficir tzv. Armije BiH potencijalni sudija u procesu protiv Dodika i Lukića

    Bivši visoki oficir tzv. Armije BiH potencijalni sudija u procesu protiv Dodika i Lukića

    Velike su šanse da sudija u sudskom procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića bude Goran Radević, koji je tokom rata bio generalštabni oficir u takozvanoj Armiji BiH, saznaje Srna.

    Potencijalni sudija Radević u ratnom štabu tzv. Armije BiH bio je najviši po činu, nakon zamjenika načelnika Glavnog štaba Jovana Divjaka, što i više nego dovoljno govori o kakvom montiranom političkom procesu je riječ, naveo je izvor Srne.

    Radević je bio na spisku Uprave bezbjednosti u vrijeme kada je general takozvane Armije BiH bio Sefer Halilović.

    U Sudu BiH danas je održano ročište na kome su se Dodik i Lukić izjasnili da ne razumiju optužnicu koja ih tereti za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    Ročište za izjašnjenje o krivici zakazala je sudija za prethodno saslušanje Jasmina Ćosić Dedović, čije je izuzeće Dodikova odbrana dva puta tražila, a Vijeće Suda BiH oba puta odbilo.

    Nakon izjašnjenja o krivici prestao je angažman Ćosić Dedović, a preostalo je da se izabere sudija pojedinac koji će mu suditi, a koji će CMS (Random sistem za upravljanje predmetima) birati između devetoro sudija Odjeljenja dva Suda BiH.

  • Dodik: Ne razumijem optužnicu i nemam povjerenja u Sud BiH

    Dodik: Ne razumijem optužnicu i nemam povjerenja u Sud BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić nisu se danas u Sudu BiH izjasnili o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    stakli su da ne razumiju optužnicu, te da nemaju povjerenja u Sud BiH.

    • Ovaj sud je neustavan i nelegalan. Ne mogu da vjerujem da u takvom neustavnom sudu sjede pravnici. Srpska nema razloga da učestvuje u kršenju Ustava BiH. Ovaj proces će pokazati ima li ustava ili nema – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je “stranac ovdje nametnuo određene akte i kao nigdje u svijetu rekao da ako se on ne poštuje, da svako može da ide u zatvor”.

    • Prvi sam po tom osnovu ovdje doveden. Nisam razumio na čemu je zasnovana optužnica. Ovo je politički proces kojim se želi obračunati sa Republikom Srpskom i sa mnom kao predsjednikom – poručio je Dodik.

    Dodik je istakao da je ukaz o proglašenju zakona koji je on potpisao prošao proceduru Narodne skupštine Srpske i da ni bošnjački klub u Vijeću naroda nije potegao vitalni interes po tom pitanju.

    • Na ovakav način se razgrađuje BiH. Braniću se ovdje kao predsjednik Republike jer sam došao u sudnicu gdje su jasno pokazali kako tretiraju ustavni poredak time što su u sudu istakli zastave BiH i FBiH, ali ne i zastavu Republike Srpske – naveo je Dodik, dodavši da nije dobio ni optužnicu na ćirilici.
  • Zbog ročišta Dodiku i Lukiću pojačane mjere bezbjednosti u Sarajevu

    Zbog ročišta Dodiku i Lukiću pojačane mjere bezbjednosti u Sarajevu

    Danas će u Sarajevu biti pojačano prisustvo policije, posbno na širem području oko zgrade Suda Bosne i Hercegovine u opštini Novi grad, a povodom zakazanog sudskog ročišta i dolaska predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.

    Neke procjene govore da bi se ispred zgrade Suda moglo naći više stotina osoba, pa se pretpostavlja da Milorad Dodik neće ući na zvanični ulaz u zgradu Suda BiH, nego VIP procedurom kao štićena osoba, a sve u cilju da bi se izbjegao bilo kakav incident.

    Iako nema zvaničnih najava moguć je dolazak i određenog broja pristalica lidera SNSD-a u Sarajevo kako bi mu i na taj način dali podršku, što je stepen sigurnosti i broja policijskih snaga na terenu dodatno podiže.

    Pred Sudom BiH danas će biti održano ročište na kojem bi se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić trebali izjasniti o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

    Ročište bi, kako je najavljeno iz Suda BiH, trebalo da počne u 13 časova.

    Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Srpske, rekao je juče da, da je bilo vladavine prava i pravne države, do ove faze postupka nije trebalo ni doći.

    Dodik i Lukić trebalo bi da se izjasne pred sudijom Jasminom Ćosić Dedović, čije izuzeće je ranije tražio branilac predsjednika Srpske. Sud BiH je odbio kao “neosnovane” prigovore branilaca predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika.

  • “Da je bilo istražnog postupka, ne bi ni došlo do optužnice”

    “Da je bilo istražnog postupka, ne bi ni došlo do optužnice”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i v. d. direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić pozvani su u Sud BiH danas u 13 sati. Trebalo bi da se izjasne – da li su krivi što nisu poštovali odluke Kristijana Šmita.

    Advokat predsjednika Republike Srpske Goran Bubić rekao je, da je bilo vladavine prava i pravne države do ove faze postupka nije trebalo ni doći.

    – Ovdje se vidi da je predsjednik Srpske stvarni ustavobranilac i ovaj slučaj je takav primjer – jasan je Bubić.

    Naglasio je da Ustav ne poštuju u Tužilaštvu BiH.

    – Njihova uloga je da poštuju Ustav. Ovo je postupak protiv Ustava BiH i same BiH – naglasio je Bubić.

    Kaže da u suštini istrage nije ni bilo.

    Dodao je da je bilo istražnog postupka, onda ne bi ni došlo do optužnice.

    – Volio bih vidjeti sličan primjer da je Tužilaštvo završilo istragu u 30 dana. Jer u istrazi je trebalo istražiti pravnu poziciju Kristijana Šmita. A on nije visoki predstavnik, nije legitiman i nema rezolucije Savjeta bezbjednosti UN – rekao je Bubić.

    “Optužnica nije razumljiva”

    Kaže da je za fazu istrage i da li postoji krivično djelo.

    Naveo je da optužnica nije razumljiva.

    – Jedino ko može da donosi zakone na nivou BiH je Parlamentarna skupština BiH. Visoki predstavnik može biti medijator između strana, a ne zakonodavac. A mi i nemamo visokog predstavnika u BiH – rekao je Bubić.

    Istakao je da se u ovom slučaju sudi Srpskoj, piše RTRS

    – Ovo je u stvarnosti sudar neprava sa pravom. Imamo prije svega udar na NSRS, koje je donijela zaključke. Predsjednik RS sprovodi zaključke Parlamenta RS. Dodik u suštini brani Republiku Srpsku, a ne sebe – kaže Bubić.

  • Siniša Vidović u manastiru Banjska na Kosovu i Metohiji

    Siniša Vidović u manastiru Banjska na Kosovu i Metohiji

    Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, posjetio je danas manastir Banjska na Kosovu i Metohiji.

    Posjeta nije bila nimalo lagan zadatak, jer je pristup ovom manastiru i dijelu Kosova koji ga okružuje i dalje izuzetno teško ostvariti.

    – Bio sam danas na Kosovu i Metohiji, posjetio srpski narod i srpske manastire, između ostalih i manastir Banjska. Uvjerio sam se kako teška situacija vlada među našim narodom na ovom dijelu KiM. Ovom prilikom bih pozvao sve Srbe koji su u mogućnosti da dođu ovdje, da daju podršku, pomognu, da se ne plaše, jer to je naša zemlja. Situacija je nikad teža od 1999. godine – poručio je Vidović sa Kosova.

    Ističe kako će srpski narod na Kosovu opstati.

    – Niko nije uspio da pobijedi narod. Srpski narod je i dalje odlučan da ostane na Kosovu i Metohiji – naveo je Vidović.

    Podsjećamo, manastir Banjska ima bogatu istoriju i predstavlja jedno od najvažnijih kulturnih i duhovnih mjesta za srpski narod. Međutim, u svjetlu nedavnih događaja, ovo mjesto postalo je simbol borbe i otpora za sve Srbe na Kosovu.

  • Višković: Ruska nafta i dalje ulazi na tržište EU ali znatno skuplja

    Višković: Ruska nafta i dalje ulazi na tržište EU ali znatno skuplja

    Nafta iz Rusije i dalje ulazi na tržište EU uprkos sankcijama Zapada, ali sada teče preko posrednika po znatno većoj cijeni, izjavio je danas premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    “Dolaze isti energetski resursi, ali preko različitih posrednika”, rekao je Višković za “Raša tudej” na marginama foruma Ruske energetske sedmice.

    On je dodao da je to “cijena koja se mora platiti” za međunarodna ograničenja za rusku naftu na tržištu EU.

    “Kada veliki igrači na globalnom nivou miješaju karte, strane koje nisu direktni učesnici ovih procesa moraju da preuzmu određene gubitke”, rekao je on, misleći na porast cijena energije u cijelom bloku.

    Prema Viškoviću, Republika Srpska, Srbija i zemlje zapadnog Balkana koje se nisu pridružile ograničenjima EU i G7 prema Rusiji trpe manje gubitke u poređenju sa drugim evropskim zemljama koje su ranije bile u velikoj mjeri zavisne od snabdijevanja energentima iz Rusije.

    “LJudi u Evropi plaćaju mnogo višu cijenu od nas. Trenutno imaju duplo veće cijene i nedostatak energenata. Imali su sreće da je prošla zima bila blaga. Sada im i vrijeme ide na ruku, ali to je pitanje vremena”, upozorio je Višković, prenosi Srna.

    On je naveo i primjer Mađarske koja nije ispoštovala zahtjeve EU da uvede sankcije Rusiji, napominjući da sada Budimpešta “dobija ruski gas i naftu koji se zatim transportuju u Srbiju, a takođe i u Republiku Srpsku i BiH”.