Kategorija: Vijesti

Direktor Univerzitetske bolnice u Foči Nenad Lalović potvrdio je pojavu tifusa u Foči, ali je naglasio da nema razloga za zabrinutost.

Informacije koje su objavljene u medijima, moram da kažem, previše su bombastične i nemaju medicinsko, stručno utemeljenje. Kada je u pitanju trbušni tifus, to je bolest koja se javlja endemski u Indiji i prilikom ulaska u zemlje Evrope i svijeta ne nalazi se na listi bolesti koje podliježu kontroli. Čak osoba može da bude i kliconoša, u trenutku kada uđe u zemlju apsolutno nema simptome i kasnije razvije simptome te bolesti – istakao je doktor Lalović za ATV.

Govoreći konkretno o slučaju studentkinje iz Indije kod koje je bolest potvrđena, rekao je da se ona osjeća dobro, ali da je bila razvila i komplikacije nakon kojih je uspješno operisana.

– Ona je prije sedam do deset dana hospitalizovana na Odjeljenje za infektologiju zbog bolova u stomaku i povišene temperature, gdje se, između ostalog, i sumnjalo da se radi o trbušnom tifusu, gdje je potvrđena bolest. Kasnije je razvila komplikaciju akutne upale slijepog crijeva, koja je jedna od komplikacija tifusa gdje je studentkinja operisana vrlo uspješno – naglasio je Lalović.

– Nakon toga, provedene su sve moguće mjere, epidemiološki nadzor, kontakti sa svima s kojima je dolazila u kontakt. Sve analize stolica i urina, jer se bakterije izlučuju putem stolice i urina, koje su urađene za sada su negativne. Tako da apsolutno nema nikakvog razloga za zabrinutost i epidemiološka situacija je apsolutno pod kontrolom – dodao je Lalović.

Rekao je da je to prvi slučaj u više decenija koji je registrovan u Foči.

– Ta bolest se kod nas ne javlja. Javlja se u Indiji, jer je to bolest endemska i vezana je upravo za područja Indije – rekao nam je doktor Lalović.

Naglasio je da je pacijentkinja otpuštena na kućno liječenje i da se trenutno nalazi u izolaciji.

– Uredno se vrši epidemiološki nadzor – zaključio je Lalović.

Studentkinja iz Indije koja studira na Medicinskom fakultetu u Foči boluje od tifusa, potvrđeno je za portal “Capital”.

“Ova bolest za koju se smatralo da je davno iskorijenjena na našim prostorima otkrivena je kod studentkinj3 iz Indije čiji identitet je poznat redakciji ovog portal”, navodi se u objavi na njihovim profilima na društvenim mrežama.

Nakon ovog šokantnog otkrića, studentkinja je stavljena u izolaciju, a kao osnovni uzrok infekcije smatraju se katastrofalni higijenski uslovi u kojima je živjela.

Za “Nezavisne” je potvrđeno da su nadležne institucije preduzele sve mjere kako se zaraza ne bi širila, u skladu sa protokolima u ovakvim slučajevima.

Svi kontakti koji su testirani su negativni, a kako nam je rečeno, utvrđeno je studentkinja već bila oboljela kad je stigla u BiH.

Radnici i rudarska mehanizacija Rudnika i termoelektrane Ugljevik već od utorka, 4. novembra, moći će ući u eksploataciono polje “Ugljevik-Istok 2”, što će omogućiti nesmetan nastavak proizvodnje u ovom preduzeću.

Kompletan posao oko preuzimanja Comsar Energy RS od strane Gas-RES, odnosno isplata preostalih 60 miliona maraka, mogao bi da bude završen 7. novembra.

Poručeno je ovo nakon sastanka rukovodstava RITE Ugljevik,  Elektroprivrede Republike Srpske,  Gas-RES i Vlade Republike Srpske koji je održan 3. novembra u Banjaluci.

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, poručio je da je dogovoreno šest stvari.

“Od ovog momenta, danas u toku dana će Gas-RES zakazati Nadzorni odbor i ukoliko oni pristanu, Vlada Srpske će u četvrtak na sjednici dati saglasnost za zaključenje tog ugovora koji bi onda mogao biti zaključen do petka, 7. novembra ili najkasnije za desetak dana. Od tog trenutka, sve se isključivo daje na raspolaganje RiTE Ugljeviku”, poručio je Minić.

Radnici od utorka, 4. novembra u “Ugljevik-Istok 2”

Premijer je rekao da će radnici već od utorka moći ući u eksploataciono polje “Ugljevik-Istok 2”.

Diko Cvijetinović, vršilac dužnosti direktora Rudnika i termoelektrane Ugljevik, rekao je da problemi u ovom preduzeću nisu od juče, ali da se nada da će sve uskoro biti riješeno, te je pozvao radnike da se vrate na posao već od utorka.

“Želim da vjerujem da smo nakon današnjeg sastanka po pitanju Comsara i Gas RES sve stvari priveli kraju i da ćemo moći da koristimo polje i da će radnici koji štrajkuju već od sutra biti na svom poslu”, naveo je Cvijetinović.

Petrović: RiTE će imati ugalj za 25 godina

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, istakao je da postoji problem sa ugljem u Ugljeviku i da se dosad nisu mogle obezbijediti dovoljne količine.

“Vidljivo je da je mehanizacija stara i da RiTE ne može da posluje sa ovim što ima. Nakon ovog dogovora, RiTE će imati proizvodnju uglja za 25 godina”, naveo je Petrović.

Poručio je da nijedan radnik ne treba da sumnja da cilj nije bio da se koncesija vrati u ruke Srpske.

Veća cijena struje za RiTE

Najavio je da je dogovoreno da se poveća cijena struje za RITE Ugljevik sa 65 na 75 evra po megavat času.

Istakao je da je RITE proizvela manje struje i da se to mora nadomjestiti.

“Da ne kupujemo iz inostranstva po daleko većoj cijeni. Moramo ostati u dva velika projekta HE Dabar i Bistrica, ali imamo male prihode u sistemu i to moramo vidjeti kako ćemo stabilizovati sistem”, poručio Petrović.

Hoće li poskupjeti struja za građane

Na pitanje da li će ovo poskupljenje značiti poskupljenje struje za građane, Petrović je rekao da je raspisan javni konkurs za otkup struje od građana koji je proizvode i da je to jeftin način da zadovolje potrebne količnie struje.

Međutim, nije konkretno odgovorio da li će iduće godine doći do poskupljenja struje.

“Mi u javnom konkursu kupujemo za 48 evra po megavat času i već pokušavamo da kupimo jeftinu struju. Ukoliko to uspijemo možda nećemo morati raditi ništa na tom planu poskupljenja, ali imali smo jako loše godine, znate kakvo je stanje u hidroelektranama. Okrećemo se i nebu, molimo se Bogu da bude i padavina…”, rekao je Petrović između ostalog.

Vranješ: Došli smo do rješenja

Nikica Vranješ, direktor Gas-RES, poručio je da su došli do rješenja.

“Radnici će ući u polje Ugljevik-Istok 2 i nesmetano raditi. Do sad smo već isplatili 93 miliona evra, još oko 30 miliona evra imamo da upišemo taj udio za 4 koncesije”, naveo je Vranješ.

Odgovarajući na pitanje kako su dogovoreni uslovi oko Gas-RES i RITE Ugljevik, Savo Minić nije odgovorio konkretno već da će sve biti poznato čim posao oko preuzimanja bude završen.

“Ako bude u petak, saopštićemo tada. Sada je najbitnije da Ugljevik krene da radi i da smo dogovorili oko Comsara”, poručio je Minić.

Đokić: RiTE će moći raditi do kraja radnog vijeka

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, kazao je da će se osigurati nesmetan pristup uglju.

“Tamo na raspolaganju ima 73 miliona tona, nesmetan kop do kraja radnog vijeka”, istakao je Đokić.

Empatija nije nasilje, već saosećanje, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, komentarišući aktuelnu situaciju u Srbiji i njen odjek u Republici Srpskoj.

„Empatija nije nasilje. To je saosećanje, a ne političko pumpanje. Odgovornost utvrđuju sudovi, a ne ulica, pucanje u nevine ljude i divljanje“, izjavio je Stevandić za „Novosti“.

On je istakao da mu je žao što pojedini mediji, pa i oni iz Republike Srpske, nisu prepoznali razliku između saosećanja i političke manipulacije.

„Posebno mi je žao što studente u Banjaluci, pod geslom solidarnosti, uvlače u blokadersku priču“, rekao je Stevandić.

Naglasio je da je čuvanje države, bez koje bi narod nestao, uz dobre međusobne odnose, najvažniji zadatak Srbije i Srpske.

„Zato mi iz Republike Srpske moramo prepoznati kritične trenutke i delovati mudro, ali i odlučno. Neznanje ne opravdava, a gde vlada jedinstvo, tu stanuje Bog“, zaključio je Stevandić.

Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik predali su Sindikalnom odboru i predsjedniku Sindikata preduzeća listu zahtjeva koje, kako su naveli, imaju obavezu da upute Vladi Republike Srpske. Dok se zahtjevi ne ispune, poručuju da obustava rada ostaje na snazi.

Radnici traže da koncesiono polje „Ugljevik Istok 2“ bude u potpunom vlasništvu RiTE Ugljevik, bez naknade i odmah. Među zahtjevima je i smjena kompletne uprave preduzeća, kao i ostavka resornog ministra Petra Đokića.

Zatražili su da predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić hitno dođe u Ugljevik i lično objasni radnicima situaciju u vezi sa ovim pitanjima.

Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se i na zabranu angažovanja trećih lica u bilo kom obliku u okviru RiTE Ugljevik.

Radnici insistiraju i na poštovanju Kolektivnog ugovora te povećanju koeficijenata proizvodnim radnicima. Traže i dodatne investicije u Radnu jedinicu „Ugljevik“, koje bi obuhvatile nabavku mehanizacije, sprovođenje eksproprijacije i obezbjeđenje rezervnih dijelova.

Kako poručuju, obustava rada će trajati sve dok Vlada Republike Srpske ne ispuni njihove zahtjeve.

Univerzitet u Banjaluci 7. novembra proslaviće 50 godina posvećenosti nauci, znanju i mladima, prisjećajući se puta od prvih indeksa do jedne od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u regionu.

Univerzitet u Banjaluci 7. novembra obilježava 50 godina rada.
Rektor Radoslav Gajanin ističe kontinuitet i međunarodnu saradnju.
Dekanica Dragana Purković Macan i profesor Miroslav Malinović govore o razvoju i značaju Univerziteta.
Studentski parlament naglašava kvalitet studiranja i praksu.
Studenti najveći potencijal Univerziteta
Tokom pola vijeka postojanja i rada banjalučki Univerzitet postao je temelj akademskog i društvenog razvoja, a prema riječima rektora Radoslava Gajanina, 50 godina Univerziteta svjedoči o snazi vizije, predanosti i trajnoj misiji visokog obrazovanja.

“Ponosni smo na postignuto, ali smo i svjesni odgovornosti da očuvamo i unaprijedimo ono što su stvorile generacije prije nas”, kazao je Gajanin za “Nezavisne novine”.

On je naglasio da Univerzitet u Banjaluci danas aktivno učestvuje u brojnim međunarodnim projektima, ostvaruje saradnju sa prestižnim univerzitetima širom svijeta i ostaje posvećen razvoju nauke i studentima kao svom najvećem potencijalu.

“Naš zadatak je da mladima omogućimo uslove za kvalitetno obrazovanje, istraživanje i stvaralaštvo, kako bi upravo oni bili nosioci razvoja društva u godinama koje dolaze”, istakao je Gajanin, dodajući da ovaj jubilej predstavlja priliku da se prisjete svih koji su u proteklih pet decenija ugrađivali svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj ove institucije.

Većina studenata na budžetu
Svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj Univerziteta ugrađivala je i ugrađuje Dragana Purković Macan, dekanica Akademije umjetnosti, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da 50 godina nije dug period, ali da je u njemu mnogo urađeno za Univerzitet.

“Univerzitet se zaista razvija u pravom pravcu i napredan je. Imamo zadovoljavajući broj studenata i trudimo se da iz godine u godinu poboljšamo kvalitet rada i da poboljšamo uslove našim studentima. Takođe, ono što nam je jako bitno jeste da nam dolaze studenti iz drugih država, najčešće iz država okruženja, i da su jako zadovoljni. Ono što je takođe pozitivno jeste da kod nas većina studenata studira na budžetu, mali je broj samofinansirajućih”, ističe ona za “Nezavisne novine” i dodaje da svi studenti koji dođu studirati na banjalučki Univerzitet budu jako zadovoljni uslovima studiranja.

Univerzitet stasao u renomiranu instituciju
Dio Univerziteta još od 1999. godine je i Darko Tomaš, sada univerzitetski profesor i gradonačelnik Prnjavora, a te davne godine brucoš Ekonomskog fakulteta.

Kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, gledajući s ove distance, nije pogriješio što je izabrao Univerzitet u Banjaluci i Ekonomski fakultet, a upravo ljudi koji su tada radili na fakultetu bili su najveći razlog zašto je došao i ostao u toj visokoškolskoj ustanovi.

“Nakon više od 25 godina koliko sam aktivan na Ekonomskom fakultetu, u svim sferama, moram reći da se Ekonomski fakultet, ali i cijeli univerzitet, od tog perioda do danas i više nego razvijao te da je sve ono što je učinjeno posljednjih godina bilo u korist prije svega studenata, a onda i svih zaposlenih”, kaže Tomaš.

Prema njegovom mišljenju, Univerzitet je stasao u renomiranu instituciju i može biti na ponos Banjaluci, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ali i mnogo šire.

Razvojna faza osamdesetih godina kao inspiracija
Mnogo o Univerzitetu zna i Miroslav Malinović, profesor i jedan od autora monografije o ovoj visokoškolskoj ustanovi, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je formiranjem Univerziteta 1975. godine omladina iz Banjaluke i cijele Krajine dobila visoko obrazovanje u svom gradu.

“Mislim da je doprinos tih školovanih kadrova na razvoju društva u zadnjih 50 godina vjerovatno najvažniji doprinos Univerziteta”, navodi on.

Malinović objašnjava da banjalučki Univerzitet ima dva kampusa, jedan na desnoj obali Vrbasa gdje su smješteni Pravni, Ekonomski, Tehnološki i Mašinski fakultet, te drugi gdje je smještena zgrada Rektorata, a koji je sve do 2004. godine služio za vojne namjene.

Kada je riječ o budućnosti, profesor Malinović ističe da neki detalji iz razvojnih faza Univerziteta iz osamdesetih godina mogu poslužiti kao inspiracija.

“To je vrijeme kada je Univerzitet veoma intenzivno sarađivao sa privredom, kada su radnici privrednih društava iz Banjaluke i cijele regije bili zaposleni u raznim vidovima nastave na Univerzitetu i kada se osjetila jaka sinergija između realnog sektora i akademija”, navodi Malinović za “Nezavisne novine”.

Položaj studenata na dobrom nivou
A upravo o vezi akademske zajednice i privrede govori i Ana Sibinčić, predsjednica Studentskog parlamenta banjalučkog Univerziteta, ističući da je obavljanje stručne prakse iz godine u godinu sve bolje organizovano.

“Sve više preduzeća, generalno privreda, ima sluha za to i omogućavaju nam da obavljamo praksu. Konkretno, govorim za Ekonomski fakultet jer sam student tog fakulteta. Imamo lijep i širok spektar i preduzeća i ustanova gdje možemo da obavimo praksu. Treba još više da spremamo studente za taj realni svijet, za ono što dolazi poslije fakulteta”, kaže ona.

Prema njenim riječima, položaj studenata danas je na dobrom nivou, a osim mnogih beneficija, u posljednje vrijeme mnogo je urađeno i na polju infrastrukture, što je, prema njenim riječima, od velikog značaja za studente.

“Ove godine smo na Generalnoj skupštini Evropske studentske unije u Banjaluci imali sastanke i debate na temu školstva i možemo se pohvaliti da nigdje na svijetu studiranje nije ovako jeftino, a i život u domu je besplatan”, kaže Sibinčićeva za “Nezavisne novine”.

Bogat program povodom jubileja
Inače, povodom pola vijeka rada pripremljen je bogat i sadržajan program, a svečana akademija zakazana je za petak, 7. novembar, u 12 časova u Kulturnom centru Banski dvor.

Osim toga, biće otkrivena i bista prvom rektoru Univerziteta, te služen pomen poginulim studentima i radnicima. Takođe, tokom narednih dana biće upriličena i promocija doktora nauka te održane konferencija posvećena nauci i studentski naučnostručni skup.

Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

Klimatske promjene

“Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

“Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

Povećan broj elementarnih nepogoda

Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

“Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

“Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

U Bijeljini u jednom danu 25 požara

“U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

“Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

“Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

Česte poplave

Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba.