Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je na lokalnim izborima u Srbiji trijumfovala državotvorna ideja i čestitao listi Aleksandra Vučić.
Stevandić je na drušptvenoj mreži “Iks” napisao “nema više kruga dvojke – sad je krug trojke”.
“Nisam glasao na lokalnim izborima 2023. godine, jesam 2010. i 2011, ali su me vrijeđali autošovinisti, 2024. jesam i opet me vrijeđaju. Do njih je, a ne do glasanja”, rekao je Stevandić.
Kompanija Wizz Air pregovara oko otvaranje svoje baze u Bosni i Hercegovini.
Aerodrom Banjaluka pregovara sa Wizz Airom oko otvaranja baze. Ovu informaciju dobio je avioportal Zamaaero iz dva pouzdana izvora.
Jasno, ovo su sada tek pregovori. Na direktno pitanje direktorici Aerodroma Banjaluka Nataliji Trivić na kongresu u Dubrovniku, rekla je da ovu informaciju ne može niti potvrditi, niti opovrgnuti.
BiznisInfo.ba podsjeća da je Wizz Air imao baze u Tuzli i u Sarajevu. No, obje baze su zatvorene a broj letova sa oba aerodroma drastično je smanjen.
Centralna izborna komisija BiH poništila je postupak nabavke, štampanja i pakovanja glasačkih listića za lokalne izbore jer nije zaprimljena nijedna ponuda, a ukoliko se procijenjena vrijednost ove nabavke značajno ne poveća, pitanje je da li će se iko prijaviti i na drugi tender koji treba da bude raspisan.
Procijenjena vrijednost ove nabavke koja je poništena je oko 1,5 miliona KM sa PDV-om, što je tek malo manje nego koliko je plaćeno za izbore 2022. godine, s tim da na lokalnim izborima ima manje izbornog materijala. U ovom trenutku još nije poznato da li će drugi tender koji će biti raspisan biti procijenjen na veći iznos.
“Za te pare to se ne može uraditi, a to je tender i pokazao. Neće niko da to radi za taj novac. Papir je drastično poskupio i nekada su se štamparije otimale za taj posao, a danas ga izbjegavaju”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Isti izvor navodi da taj posao ozbiljne štamparije neće uzeti u ovom trenutku, prvo jer je malo plaćen i ne isplati se, a drugo jer u tom periodu svi imaju posla jer je predizborno doba kad se rade i predizborni materijali.
“Taj posao podrazumijeva da se samo to radi i štampaju listići, i to po cijenama koje oni misle, a to neće niko. Siguran sam da ni na sljedećem tenderu se neće prijaviti niko ako ostanu iste cijene”, ispričao je isti izvor.
Kada je riječ o količini glasačkih listića, procjena iz tenderske dokumentacije govori da se radi o 77 tona papira, koliko je nabavljeno 2020. godine, što je dovoljno za štampanje 6.800.000 listića. Svaki glasač na glasačkom mjestu za lokalne izbore dobija po dva glasačka listića.
“Svi dobavljači će biti obavezni da daju ponudu cijene za 30-gramski papir. Obaveza dobavljača je da u svojim ponudama navedu detaljne podatke o proizvodnji papira, kao i sve detalje o načinu, uslovima i vremenu isporuke papira za potrebe štampanja glasačkih listića”, pisalo je u tenderskoj dokumentaciji koja je poništena.
Ono što je zanimljivo jeste da su tendersku dokumentaciju za štampanje i pakovanje glasačkih listića preuzela čak 24 ponuđača, međutim na kraju nijedan od njih nije predao ponudu. Nezvanično saznajemo da je rijetko ko u ovom trenutku u mogućnosti da posao štampanja i pakovanja preuzme sam, a osim toga prepreka su i teški uslovi koji su postavljeni, kao to da je neophodno cijeli proces pokriti video-nadzorom koji mora biti online 24 sata.
Podsjećanja radi, na lokalnim izborima 2020. godine posao štampanja i pakovanja glasačkih listića dodijeljen je kompaniji “Unioninvestplastika” iz Sarajeva, koja je taj posao odradila za oko 800.000 KM. Za te izbore, za štampanje glasačkih listića bila je zainteresovana i kompanija “Atlantik bb” iz Banjaluke, koja je zajedno sa saradnicima izašla sa ponudom od malo preko milion KM, što je za Centralnu izbornu komisiju BiH bilo skupo.
Kasnije, 2022. godine na opštim izborima posao štampanja glasačkih listića dobila je takođe kompanija “Unioninvestplastika” iz Vogošće, a vrijednost tog ugovora iznosila je 1,63 miliona KM.
Ranije, za posao štampanja i pakovanja glasačkih listića firme iz Bosne i Hercegovine su se “otimale”, što govori i činjenica da do sada ta nabavka nije poništavana.
Zamjenica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Marijana Mojić, sastala se sa predstavnikom ambasade Južne Koreje u Hrvatskoj Joongkeun Oh. Sastanku su prisustvovali i predstavnici sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH.
Gospodin Oh posjetio je Bosnu i Hercegovinu u okviru inicijative ambasade Južne Koreje za identifikaciju novih projekata grant pomoći u narednoj godini. Povodom obilježavanja 30 godina diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Južne Koreje, ambasada planira proširiti donacije, a od Ministarstva civilnih poslova zatraženo je da dostavimo spisak prioritetnih oblasti za podršku.
Zamjenica ministra Marijana Mojić je istakla da je Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu najpotrebnija podrška u sektoru zdravstva, ali je naglasila i važnost ulaganja u obrazovanje. ukoliko to bude moguće. Spisak prioritetnih projekata bit će dostavljen ambasadi Južne Koreje u najkraćem mogućem roku.
Ova posjeta predstavlja značajan korak ka unapređenju saradnje između dvije zemlje. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine izrazilo je zahvalnost ambasadi Južne Koreje na kontinuiranoj podršci.
Predsjednik Narpdne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić pružio je podršku izbornoj listi “Srbija sutra” i poslao poruku građanima Srbije pred predstojeće lokalne izbore, u kojoj je poručio da istorija ne diže spomenike onima koji napadaju i omalovažavaju svoju zemlju, a da iza onih koji vole Srbiju ostaju djela a ne prazne riječi.
https://x.com/nenad_stevandic/status/1795724553236455634
“Morate da birate između onih koji su Srbiju kritikovali i onih koji su joj vratili dostojanstvo, ugled i snagu.Mi iz Republike Srpske nismo zaboravili na uvrede koje su nama upućene i zato pozivamo građane Srbije da podrže one koji nisu napadali svoj narod. Zato glasajte za listu “Srbija sutra” Aleskandra Vučića” – napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.
Nijedna ponuda nije dostavljena za štampanje i pakovanje glasačkih listića za predstojeće lokalne izbore, a rok je istekao danas, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.
U saopštenju je precizirano da je u 14.00 časova istekao rok za dostavljanje ponuda.
– CIK BiH je na današnjoj sjednici donio odluku o poništenju postupka javne nabavke usluge štampanja i pakovanja glasačkih listića – navedeno je u saopštenju.
Izrada softverskog rješenja za pokretanje sistema za obavještavanje javnosti u slučaju nestanka maloljetnog lica “Pronađi me” do kraja godine, a možda i ranije, trebala bi biti okončana, a sistem pušten u upotrebu.
Istakao je ovo danas Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS na konferenciji za novinare povodom Konferencije “Hitno obavještavanje javnosti u slučaju nestanka maloljetnog lica – ‘Pronađi me’ u Republici Srpskoj” koju je organizovao MUP RS.
Prema njegovim riječima, informatičke službe već izrađuju softversko rješenje.
“Ovo je poseban iskorak koji se odnosi na situacije kada bi naša djeca mogla biti proglašena nestalim, kada nestanu ili budu oteta i moram reći, na sreću, mi u Republici Srpskoj u proteklih pet godina nemamo nijedan takav slučaj. MUP i sada preduzima niz mjera radnji odmah po prijavi o nestanku ili otmici djeteta”, rekao je Karan.
Želja je da se uključi kompletna društvena zajednica i svaki građanin i da svaki građanin na taj način bude od pomoći policiji.
“Pokazalo se da su prvi momenti, hitni momenti, često ključni i odlučujući da li ćemo blagovremeno djelovati u takvim situacijama da ne dođe do tragedija”, naveo je on.
Kako je rekao, MUP Srpske je od prošle godine, tačnije od tragičnih događaja u Ribnikaru, posebnu pažnju posvetio maloljetničkoj delikvenciji, vršnjačkom nasilju i generalno djeci.
Milan Andrić, pomoćnik sekretara MUP-a Srbije, kazao je da je Srbija prošle godine iplementirala ovaj sistem koji postoji u 22 zemlje Evrope, a prilagodili su ga potrebama Srbije.
“Mi smo došli samo sa jednom namerom, a to je da vam prenesemo poruku našeg ministra i našeg ministarstva i Republike Srbije u celini da smo spremni da vam pružimo svu pomoć, i stručnu i tehničku, da i vi uvedete ovaj sistem s namerom da ga nikada ne koristite”, istakao je Andrić.
Izrazio je nadu da će u budućnosti postojati jedinstven sistem koji će pokrivati Srbiju i Srpsku.
Igor Jurić, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, istakao je da je za pokretanje sistema potrebno da se zna da je dijete u životnoj opasnosti.
“Te 2015. godine kada smo mi pokrenuli inicijativu za uvođenje sistema ‘Amber Alert’ u Srbiju, koji se danas zove ‘Pronađi me’ ideja je bila da celi region ima jedan takav sistem i da svi zajedno tražimo decu bez obzira da li je nestalo u Beogradu, Banjaluci, Sarajevu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju ili drugom mestu našeg regiona”, rekao je on.
Dodao je da će Republika Srpska prva pored Srbije imati ovakav sistem, a da su oni pozvali i druge zemlje, odnosno institucije u regionu da slijede njihov primjer i uvedu ovaj sistem.
Kako je istakao, u Srbiji trenutno u okviru ovog sistema imaju 600 činilaca, a trenutno rade na umrežavanju sistema i društvenih mreža, odnosno rade ne rješavanju pitanja da sa društvenih mreža nestanu svi podaci o nestalom djetetu nakon završetka akcije.
Usljed krize javnih servisa Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) danas ukida 15 emisija iz svog programa, a neke emisije će biti skraćene.
Na listi 15 emisija koje se ukidaju su “Jedan”, “Odbrojavanje”, “Putevi zdravlja”, “Nova avantura”, domaći dokumentarni program, “Propuh”, “Thinking Box”, “Art Depo”, “Moja zemlja”, “DVS – Filmski festival u Kanu”, “Identiteti”, “Global”, “Konačno petak sa Majom Miralem”, “Inbox”, “Trend” dok će emisija “Jutro za sve” trajati dva umjesto tri sata.
Federalna televizija je uputila novi poziv BHRT-u, u kojem od njih traže zakonsko postupanje i Poslodavni odbor FTV-a je ponudio rješenje za koje tvrde da će spasiti oba javna emitera.
“S tim u vezi bismo, prethodito potpisivanju ugovora, uspostavili bankovni račun s trajnim nalogom, gdje bi po automatizmu BHRT-u od strane Elektroprivrede BiH i dalje Radio-televizije Federacije BiH stizao pripadajući procenat RTV takse kako ga je zakon definisao, dok bi nakon potpisa ugovora Radio-televizija Federacije BiH promptno uplaćivala iznose za redovne mjesečne tehničke usluge BHRT-u, uz dodatni iznos mjesečne rate po osnovu nastalog duga za tehničke usluge u proteklih pet mjeseci od kada je naplata RTV takse prekinuta”, naveli su.
Istakli su kako bi redovnost uplata iz tri opisana osnova svakomjesečno na računu BHRT donijela 1,8 miliona KM.
“Posljednji nemili događaj s gašenjem signala Radio-televizije Federacije BiH od strane BHRT-a pokazali su koliko se štete može nanijeti jednostranim radnjama i vjerujemo da je Uprava BHRT-a izvukla pouku da je sve odnose moguće riješiti jedino kroz suradnju, uvažavanje i povjerenje, ali samo temeljem postojećih zakonskih propisa koji su, kada je u pitanju raspodjela RTV takse, potpuno precizni. Čekamo vaš pisani odgovor i poziv na zajednički sastanak najkasnije iduće sedmice da bi finalizirali gore opisane detalje i spasili naše kuće i radnike potpisivanjem ugovora u skladu sa zakonom, član 18. Zakona o javnom sistemu BiH i član 57. Zakona o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine”, istakli su iz FTV-a, prenosi “Avaz”.
Centralna izborna komisija (CIK) raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nezvanično saznajemo da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.
Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.
Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.
“Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK-u, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.
On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.
U slučaju da CIK kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.
“Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima”, rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.
On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.
Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
CIK je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.
Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.
Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u Bosni i Hercegovini, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, ta nadležnost data je Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.
Kristijan Šmit ne prestaje da prizemno provocira srpski narod. Ovaj put učinio je to na stradalničkoj Kozari i potomcima žrtava ustaškog i nacističkog logora Јasenovac.
Kao dokazani simpatizer nacističkih pilota i doskorašnji član pokreta, koji su predvodili SS generali, nepozvano i nenajavljeno, danas se ukazao u Memorijalnom kompleksu na Mrakovici, a potom i u spomen kompleksu Donja Gradina koji čuvaju uspomene na srpske žrtve likvidirane od ruku i onih koje Šmit simpatiše.
Zaogrnut duhovima ili pritisnut dugovima nacističke prošlosti, Kristijan Šmit pojavio se inkognito na Mrakovici, baš kao pravi turista, a nikako diplomata kakvim se lažno predstavlja. I skrivajući se, kao bjegunac od zakona, u grupi namjernika ušetao u Memorijalni kompleks koji čuva uspomene na herojske borbe partizana protiv SS divizija i ustaša u Drugom svjetskom ratu, ali i na Kozarčane koje su brutalno likvidirali na kućnom pragu ili bez povratka deportovali u logore smrti.
– Šmit je došao nenajavljen tako da nas je iznenadio u svom dolasku, ali eto potrudio sam se da nakon što je pogledao stalnu postavku da razgovaram sa njim i da mu prezentujem ono što se desilo na Kozari u toku Drugog svjetskog rata. Interesovao se povodom čega je izgrađena ova memorijalna zona šta se to dešavalo i ko je bio uključen u te događaje u toku Drugog svjetskog rata – kaže Boris Radaković, istoričar i kustos u Memorijalnom muzeju na Mrakovici.
Šmit se u Memorijalu zadržao 20-ak minuta i otišao u pravcu Donje Gradine. Opet se nenajavljen ušunjao se u kompleks posvećen žrtvama ustaških zločina u logoru Јasenovac.
– S obzirom da je danas neradni dan u Spomen-području Donja Gradina, nismo upoznati s tim da je Kristijan Šmit boravio u spomen području – kaže direktorka javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković.
Da je bavarski “turista” preživio katarzu i iskreno se pokajao zbog genocida NDH, pa i svojih sunarodnika nad srpskim narodom ili nad istim zbog vlastitih ovovremenskih grešaka, teško da bi se, u nedjeljno prijepodne, nepozvan i nenajavljen “uvlačio” u memorijalne komplekse.
Ovako nelegitimni, njemački namjesnik za Federaciju BiH ostaje sa prokazanim sentimentom za nasljeđe nacizma. Ne tako davno, što je i zadokumentovano, pokušao je da rehabilituje nacističkog pilota Njemačkog Vermahta, Vernera Moldersa, rekavši da “nije imao bilo kakve mrlje u svojoj prošlosti”.
“Ništa” osim što je upravljao njemačkim bombarderima u Drugom svjetskom ratu i na nedužne civile i slobodarsku vojsku bacao tone ubilačkih bombi za šta ga je, prema dokazima, lično odlikovao Šmitov zemljak – nacistički vođa Adolf Hitler. I to nije sve! Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske zadokumentovao je i da je bio član pokreta “krug pripadnika društva brdskih trupa” – koji otvoreno i sistematično protežira nacističke heroje.
– Činjenice govore da Šmit ne samo da simpatiše nacističke jedinice nego i učrstvuje u širenju njihovih tradicija svojim članstvom u udruženjima čuvara “ugleda” oficira Trećeg rajha – kaže Živadin Јovanović, predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih.
Na spomenik nacističkim vojnicima Vermahta koji su bili u sastavu SS brdske divizije – njihov simpatizer Šmit, okružen pratnjom u uniformama upravo iz vremena nacističke Njemačke, svojevremeno je polagao i vijence. Јedan sličan, degutantno i dvolično, ovaj put, ostavio je i na memorijal žrtvama tih istih nacista, na Mrakovici. Drugi – u Donjoj Gradini. Završiće, ako već nisu, na deponiji smeća, odmah po saznanju o posjeti neželjenog gosta, rezignirano su najavili Kozarčani i Krajišnici.
– Svaki pokušaj rehabilitacije bilo kog pojedinca koji je bio u tom sistemu koji je sprovodio istrebljenje čitavih naroda, prisilno raseljavanje i koji je išao ka stvaranju jedne nove Evrope u kojoj ne bi bilo mjesta za sve narode, treba osuditi. Naravno, čovjek može da prizna svoje greške i da se izvini – ističe Radaković.
Izvinjenje je izostalo, a imao bi Kristijan Šmit za mnogo toga da se izvinjava Srbima. Ne samo zbog monstruoznih zločina svojih sunarodnika iz Drugog svjetskog rata i vlastitog sentimenta za nasljeđe nacizma, već i zbog aktuelne antisrpske politike koju vodi.