VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • U Varešu porastao broj otrovanih, olovo u krvi djece

    U Varešu porastao broj otrovanih, olovo u krvi djece

    Masovno trovanje stanovništva olovom u opštini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini, upozoravaju iz Udruženja građana Fojničani-Maglaj.

    Objavljeni rezultati testiranja

    Novi nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi, objavljeni tokom ove sedmice za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većeg obima nego što se u početku moglo pretpostaviti.

    Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod žitelja u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom centru Vareša.

    Najnovija testiranja pokazuju da su kod nekolicine zabilježene naročito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.

    “Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu”, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    Podsjećamo da su prethodna ispitivanja, provedena u decembru prošle godine, pokazala da je kod svih 44 testirane osobe, različitih starosnih grupa, zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.

    Povećanje koncesione naknade

    U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Opšine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet, ukoliko osvoji mandat načelnika na predstojećim vanrednim izborima. Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.

    “U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine”, izjavio je za lokalni radio Rizvanović.

    Građani: Zdravlje nema cijenu

    Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje zaista nevjerovatno i otvara ozbiljna pitanja o tome ko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.

    “Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi”, ističu stanovnici Pržića i Daštanskog, prenosi “Radio Sarajevo”.

    U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.

    Vlasti bez odgovora

    Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, vanredno stanje još uvijek nije proglašeno.

    Takođe, nije poznato je li Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uopše pokrenulo istragu o trovanju. Naprotiv, uprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.

  • London podržava Dejton, EU put BiH i postepeno gašenje OHR-a

    London podržava Dejton, EU put BiH i postepeno gašenje OHR-a

    Ujedinjeno Kraljevstvo vidi Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, snažno podržava Dejtonski sporazum, evropski put zemlje i konstruktivan dijalog sa legitimno izabranim predstavnicima Republike Srpske, poručila je u intervjuu za „Nezavisne“ dama Karen Pirs, specijalna predstavnica UK za zapadni Balkan. Naglasila je da London nema netrpeljivost prema Srbima i da želi partnerstvo sa svim građanima BiH.

    „Mi smo prijatelji svih građana. Prijatelji smo i Srbima. Nemamo nikakvu netrpeljivost prema Srbima“, rekla je Pirs.

    Govoreći o međunarodnim okolnostima, ocijenila je da i dalje postoji snažna podrška BiH i Dejtonskom sporazumu unutar međunarodne zajednice. Kao najveći problem na Balkanu izdvojila je ruski uticaj, posebno kroz dezinformacije i političko djelovanje.

    „Ruska pozicija predstavlja problem. Nakon ilegalne invazije na Ukrajinu opravdano je da budemo zabrinuti zbog malignog ruskog uticaja“, navela je ona.

    Istakla je da rat u Ukrajini dodatno naglašava geostrateški značaj proširenja Evropske unije na zapadni Balkan. Prema njenim riječima, to je ubrzalo razmišljanja o integraciji regiona u EU.

    „Zemlje zapadnog Balkana treba da iskoriste ovaj trenutak, jer nema garancije da će te prilike trajati zauvijek“, rekla je Pirs, dodajući da bi eventualni ulazak pojedinih susjeda u EU mogao ostale zemlje dovesti u težu poziciju.

    Na pitanje o odnosu Evrope i SAD, navela je da razlike u stavovima postoje, ali da je zajednička podrška BiH neupitna. Smatra da promjene u američkoj politici neće imati negativan uticaj na stabilnost zemlje.

    „Ono što nam je svima zajedničko jeste snažna podrška državi BiH, njenim građanima i njihovoj evroatlantskoj integraciji“, kazala je.

    Govoreći o Dejtonskom sporazumu, istakla je da ga London u potpunosti podržava, ali da je neophodno njegovo prilagođavanje savremenim okolnostima. Kao otvorena pitanja navela je presudu „Sejdić i Finci“, državnu imovinu i evropske integracije.

    „Dejton mora evoluirati kako bi BiH mogla funkcionisati kao moderna država“, poručila je.

    Dodala je da je moguće imati decentralizovanu državu i istovremeno biti članica EU, navodeći primjere Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva. Naglasila je da rješenja treba da proisteknu iz dogovora domaćih političkih aktera.

    „O tome treba da odluče sami građani BiH. Postoji više mogućih modela“, rekla je.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, Pirs je navela da je tokom posjete Banjaluci razgovarala sa predstavnicima vlasti i opozicije. Poručila je da London želi otvoren i konstruktivan dijalog sa onima koje građani izaberu.

    „Želimo konstruktivan dijalog s onima koje građani Republike Srpske izaberu za svoje lidere“, istakla je.

    Naglasila je da se od izabranih zvaničnika očekuje poštovanje vladavine prava i sudskih odluka, kao i razvoj pluralističke politike zasnovane na programima, a ne isključivo etničkoj pripadnosti.

    Govoreći o OHR-u, rekla je da ne podržava postavljanje rokova za njegovo zatvaranje. Prema njenim riječima, ključno je ispunjavanje uslova „pet plus dva“.

    „Ako žele brže, mi im nećemo stajati na putu. Ali insistiramo da se uslovi ispune u potpunosti, bez prečica“, kazala je, dodajući da OHR i visoki predstavnik i dalje imaju ulogu jer je BiH, kako je navela, i dalje krhka država.

    U vezi sa članstvom u EU i NATO-u, istakla je da je to odluka građana BiH, ali da UK podržava takav pravac. Pozitivnim je ocijenila potpisivanje Individualnog prilagođenog partnerskog plana sa NATO-om.

    „Ukoliko je to demokratska volja građana, snažno ćemo podržati napore ka članstvu“, rekla je.

    Pirs je navela da su BiH i Balkan i dalje među spoljnopolitičkim prioritetima Ujedinjenog Kraljevstva, uprkos krizama u drugim dijelovima svijeta. Kao razloge je navela iskustva iz ratova devedesetih, bezbjednosne izazove i potrebu za stabilnom i demokratskom Evropom.

    Govoreći o Rusiji, ocijenila je da Moskva danas koristi region za osporavanje evropskih vrijednosti i pokušaje destabilizacije. Podsjetila je da je Rusija ranije podržavala ključne odluke vezane za Dejton.

    „Danas, nažalost, Rusija BiH vidi kao priliku da ospori evropske vrijednosti i demokratiju“, rekla je.

    O kineskom prisustvu u BiH navela je da je za sada pretežno ekonomsko, ali da bi politički uticaj koji bi vodio destabilizaciji bio problematičan.

    Na kraju je poručila da građani sami treba da odluče o svom pravcu, ali je ukazala na ekonomske i životne standarde zapadnoevropskih zemalja kao primjer.

    „Ljudi izborom mjesta života jasno pokazuju gdje vide bolju budućnost“, zaključila je Pirs, ponavljajući da je cilj Londona stabilna i uspješna Bosna i Hercegovina.

  • Vidović se sastao sa Perovićem u Moskvi

    Vidović se sastao sa Perovićem u Moskvi

    Siniša Vidović, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i savjetnik predsjednika NSRS, sastao se danas sa Duškom Perovićem, šefom Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.

    Tokom sastanka razgovarano je o položaju i potrebama građana Republike Srpske koji žive i rade u Rusiji kao i o načinima unapređenja saradnje sa srpskom dijasporom.

    Vidović i Perović razmijenili su mišljenja o dosadašnjem radu Predstavništva u Moskvi, te ocijenili da ono ima važnu ulogu u povezivanju institucija Republike Srpske sa ruskim partnerima ali i u pružanju podrške građanima Srpske koji borave u ovoj zemlji.

  • Dodik: O Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom

    Dodik: O Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom

    General Majkl Flin u čast delegacije Republike Srpske koja boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama priredio je večeru u Golden institutu.

    – Prijatno me iznenadio gest Flina, koji je u čast Ane, Željke i mene priredio večeru u Golden institutu, kojoj su prisustvovali i kongresmeni Rič Makormik, Bet Van Dajn, Bajron Donalds, Ana Paulina Luna – istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je dodao da se o Republici Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom.

    Podsjećamo, na poziv administracije američkog predsjednika, Molitvenom doručku prisustvovali su srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Delegacija iz Republike Srpske imala je važne susrete i sastanke sa najužim krugom administracije Donalda Trampa.

  • Vlada i poslodavci najavili novi početak za privredu Republike Srpske

    Vlada i poslodavci najavili novi početak za privredu Republike Srpske

    Savo Minić, premijer Republike Srpske danas, 5. februara je potpisao memorandum o zajedničkim politikama sa predstavnicima Unije poslodavaca RS koji će, između ostalog, omogućiti bolji privredni ambijent u Srpskoj.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Srpske, naveo je da je jedan od razloga potpisivanja memoranduma kriza koja se desila u Evropskoj unije i pad privredne aktivnosti koja se prelila i u RS.

    “Cilj je da nađemo odgovore i da u što većoj dinamici nađemo odredjene teme kako bismo popravljali privredni ambijent i privredne procese, ali i ostvarili što bolje uslove za stanovništvo. Najbitniji su ekonomija, javni sektor i demografija. Kada je u pitanu ekonomija, treba da podstaknemo tehnološki razvoj u privredi da bi pronašli rješenje za konkurenciju iz Azije i Afrike. Imaćemo implementacioni odbor koji će pratiti memorandum i akcioni plan”, naglasio je Škrebić.

    Ozbiljna saradnja
    Minić je istakao da je ovo je ozbiljna saradnja koja se pravi u jednoj pozitivnoj dinamici.

    “Ovo su ljudi sa kojima sa sarađivao dok sam bio u privredi i imao sam povjerenja u njih. Napravićemo akcioni plan oko svih problema u privredi. Svjesni smo da ne možemo u cjelosti riješiti probleme, ali možemo da pomognemo. Vlada kroz svoje uredbe, memorandume, pravilnike i ostalo mora da pomogne kako bi se popravio privredni ambijent. Ubijeđen sam da će ovo biti jedan ozbiljan i novi početak i da će se sve ono o čemu smo do sada pisali i pričali ostvariti. Moramo biti servis svim privrednicima koji već rade ali i za one koji će tek doći, da sve bude povezano od lokalnih zajednica do Vlade RS”, kazao je Minić i dodao da su privreda i demografija najbitniji ciljevi.

  • Đajić: Nevin sam i čist u aferi „kesa“

    Đajić: Nevin sam i čist u aferi „kesa“

    Vlado Đajić objavio je da je danas u Tužilaštvu u Banjaluci, gdje rade profesionalci pravne struke, kako kaže, dao izjavu o spornom snimku afere „kesa“ u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

    “Danas sam još jednom dokazao da sam nevin i čist, jer sam pozvan kao svjedok, a ne kao osumnjičeni i optuženi. Danas je svima jasno, a i ono što kažu stručnjaci koji su gledali taj snimak, a koje sam angažovao i koji se bave tom strukom, da se opojne supstance onako ne pakuju, da ne izgledaju onako i da je u onoj kesi bila neka praškasta bezazlena materija. I zato sam ovdje kao svjedok, a ne osumnjičeni”, rekao je Vlado Đajić u svojoj video objavi na Fejsbuku.

    Dodao je da su to znali mnogi.

    “Ali, ja sam osuđen i prije mogućnosti odbrane i suđenja. Želim da se zahvalim svima za podršku i žao mi je mnogih koji su tog dana plakali od tuge i muke, što je nekome kao što sam ja, dobronamjeran i human, to podvaljeno i namješteno. Istovremeno, neka je sramota onih koji su to organizovali, koji su to izveli i koji su to iskoristili. A naročito neka je sramota onih koji su toga dana likovali i slavili! Znali su da optužuju nevinog čovjeka”, rekao je on.

    Na kraju je onima koji su mu željeli zlo poručio da se  boje Božije pravde, ne zbog sebe već zbog svojih najbližih, njihove budućnosti, njihovog zdravlja.

    “A ja, Vlado Đajić, sam čist kao i uvijek i nisam oštetio nijednog čovjeka na planeti i mogu svakog da pogledam u oči. Protiv mene nije podignuta optužnica ni pred jednim sudom u Bosni i Hercegovini, niti je izrečena osuđujuća presuda za krivično djelo”, rekao je Vlado Đajić danas ispred Tužilaštva, prenose Banjalučke priče.

  • MUP Srpske: Lokacije za izdavanje ličnih dokumenta radiće u 16 lokalnih zajednica

    MUP Srpske: Lokacije za izdavanje ličnih dokumenta radiće u 16 lokalnih zajednica

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzeće sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti sa ciljem omogućavanja povoljnog bezbjednosnog ambijenta za održavanje ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske raspisanih za nedjelju 8. februar 2026. godine.

    Obavještavaju građane da će povodom održavanja ponovnih prijevremenih izbora, u dane vikenda raditi lokacije za izdavanje ličnih dokumenata Ministarstva u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima i to:

    – u subotu 07.02.2026. godine u periodu od 07,00 do 15,00 časova i
    – u nedjelju 08.02.2026. godine u periodu od 07,00 do 19,00 časova.

    U navedene dane, građanima će biti na raspolaganju referati ličnih karata, prebivališta, boravišta i ЈMB, uključujući i akviziciju.

  • Sutra isplata uvećanih januarskih penzija u Srpskoj

    Sutra isplata uvećanih januarskih penzija u Srpskoj

    Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće sutra 178,3 miliona KM za januarske penzije koje su redovnim godišnjim usklađivanjem uvećane za 6,45 odsto u odnosu na decembarsku penziju, najavljeno je iz Ministarstva.

     

    Iz Ministarstva navode da prosječna penzija za januar iznosi 695 KM i čini 44 odsto prosječne plate isplaćene za decembar.

    Usvojenim budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno 2.162.600.000 KM, što je više za 196,6 miliona KM nego u 2025. godini, navodi se u saopštenju.

  • Starlink satelitski internet stiže u BiH ove godine

    Starlink satelitski internet stiže u BiH ove godine

    Građani Bosne i Hercegovine bi tokom 2026. godine, prema najnovijim informacijama sa zvanične Starlink mape pokrivenosti, napokon mogli dobiti pristup Starlink satelitskom internetu, usluzi o kojoj se u domaćoj javnosti govori već nekoliko godina.

    Još donedavno Bosna i Hercegovina je na službenoj mapi bila označena kao teritorija bez najave dolaska ovog servisa, što je kod mnogih izazivalo sumnju hoće li Starlink uopšte uskoro stići.

    Međutim, posljednje ažuriranje donijelo je konkretniju naznaku, 2026. godina sada stoji kao planirani period dostupnosti, što je prvi put da je naznačen okvirni rok.

    Time se Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, svrstava među posljednje evropske zemlje koje će zvanično dobiti ovu vrstu interneta, dok je veći dio kontinenta već godinama pokriven.

    Ipak, činjenica da je rok konačno naznačen mnogima ulijeva optimizam, posebno onima koji žive u ruralnim i planinskim područjima gdje je stabilna internet veza i dalje izazov.

    Starlink je satelitski internet servis kompanije SpaceX, iza koje stoji američki poduzetnik Elon Musk. Umjesto klasičnih kablova i baznih stanica, Starlink koristi mrežu hiljada malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, omogućavajući korisnicima brzu vezu gotovo bilo gdje gdje postoji pogled prema nebu.

    Upravo zbog toga je posebno zanimljiv ljudima u manjim sredinama, vikend naseljima i područjima gdje tradicionalni operateri nemaju razvijenu infrastrukturu.

    U državama gdje je već dostupan, Starlink je pronašao primjenu u domaćinstvima, školama, turističkim objektima, ali i u hitnim službama i na terenu tokom prirodnih nepogoda. Za mnoge korisnike on ne predstavlja samo brži internet, već i osjećaj povezanosti sa svijetom tamo gdje je to ranije bilo teško ostvarivo.

    Ukoliko planovi budu realizovani prema najavljenom roku, 2026. godina bi za dio građana Bosne i Hercegovine mogla značiti novu opciju izbora, internet koji ne zavisi od kablova, nego od satelita.

  • Polovina noćenja u privatnom smještaju neprijavljena

    Polovina noćenja u privatnom smještaju neprijavljena

    Ako ste makar jednom prenoćili u stanu koji se izdaje „na dan“, velika je vjerovatnoća da taj boravak nikada nije evidentiran u zvaničnim turističkim podacima. Dok institucije objavljuju rekorde u broju dolazaka i noćenja, značajan dio turističkog prometa u Republici Srpskoj odvija se mimo sistema prijave i kontrole.

    Prema informacijama Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, u Republici Srpskoj registrovana su 3.144 objekta za kratkoročni najam, od čega se 545 nalazi u Banjaluci. To su kapaciteti koji se zvanično vode u evidencijama i ulaze u statistiku.

    Ipak, stanje na terenu pokazuje drugačiju sliku. Na osnovu oglasa na globalnim platformama, društvenim mrežama i lokalnim kanalima oglašavanja, procjenjuje se da se samo u Banjaluci istovremeno iznajmljuje između 700 i 1.000 stanova. To ukazuje da veliki broj izdavalaca posluje bez registracije.

    Rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić kaže da se manjkavosti jasno vide i kroz zvanične brojke. „Ako pogledamo statistiku za 2025. godinu, gotovo da nemamo evidentiran promet u privatnom smještaju. U zemljama okruženja taj segment učestvuje sa 50 do 60 odsto u ukupnim noćenjima, što govori koliko je kod nas turizam van evidencije“, navodi Radić.

    On ističe da zbog toga i ukupni rezultati djeluju slabije nego što realno jesu. „Može se reći da bi postojeće brojke trebalo uvećati za oko 50 odsto, jer toliki dio otpada na privatni smještaj koji se ne prijavljuje“, dodaje Radić.

    Prema njegovim riječima, problem se ne odnosi samo na apartmane i stanove. Zvanična popunjenost hotela iznosi oko 20 odsto, dok je za održivo poslovanje potrebno najmanje 35 do 40 procenata, što otvara sumnju da ni svi hotelski podaci nisu obuhvaćeni prijavama.

    „Kada se sve uzme u obzir, realna procjena je da je prošle godine ostvareno više od dva miliona noćenja“, kaže Radić, iako službena statistika bilježi nešto više od 1,2 miliona.

    Neprijavljeni gosti znače i manji prihod od boravišne takse, iz koje se finansiraju promocija i razvoj turističkih destinacija. Iako novac koji turisti troše ostaje u lokalnoj ekonomiji, bez preciznih podataka teško je planirati razvoj sektora i sagledati stvarni obim turizma.

    Od početka godine formalno je uspostavljen centralni informacioni sistem za prijavu smještaja i gostiju, ali njegova puna primjena tek se očekuje. U turističkom sektoru smatraju da ključni izazov nisu propisi, već njihovo sprovođenje u praksi.

    Zakon o ugostiteljstvu Republike Srpske predviđa kazne za fizička lica koja izdaju smještaj bez registracije, ugovora i evidencije gostiju u rasponu od 300 do 2.000 KM. Za neprijavljivanje gostiju i boravišne takse u centralni sistem kazne mogu dostići i 5.000 KM, uz mogućnost privremene zabrane rada do šest mjeseci u slučaju ponovljenih prekršaja.

    Ipak, predstavnici sektora upozoravaju da se sankcije rijetko izriču, zbog čega razlika između zakonskih rješenja i stvarnog stanja ostaje velika. Tako Republika Srpska, uprkos rastu interesovanja turista, i dalje nema potpunu sliku o tome koliki je njen stvarni turistički promet.