Kategorija: Vijesti

Finansijsku pomoć dobijamo isključivo od Vlade Srpske dok Grad Banjaluka ne subvencioniše avio linije, saopštili su Aerodromi Republike Srpske, odgovorajući na kritike poslanika PDP-a u NSRS Bojana Kresojevića.

– Očigledno je da se aerodrom koristi kao sredstvo političkih prepirki, bez stvarnog razumijevanja njegovog funkcionisanja. Koliko su takve kritike nedosljedne pokazuje i činjenica da je upravo u periodu mandata Bojana Kresojevića na poziciji gradskog menadžera, na prijedlog odbornika Ujedinjene Srpske, usvojena odluka o dodjeli 200.000 KM granta podrške Aerodromu Banjaluka, koja nikada nije isplaćena. Ovo najbolje govori o nedosljednosti i licemjerstvu jer oni koji danas kritikuju, u trenutku kada su imali priliku da pomognu, nisu realizovali ni već usvojene mjere podrške – istakli su Aerodromi.

Naveli su da Međunarodni aerodrom Banjaluka finansijsku podršku dobija isključivo od Vlade Republike Srpske, dok od Grada Banjaluka uprkos tome što sam grad generiše značajne ekonomske benefite kroz turizam, trgovinu, transport i privredu ne dobija finansijsku podršku, niti grad učestvuje u subvencionisanju avio-linija.

– Istovremeno, posebno je indikativno da se Bojan Kresojević u javnosti kao gradski menadžer hvalio podacima da je turizam u 2023. godini povećao budžet Grada Banja Luka za oko dva miliona KM, uključujući značajan rast prihoda od boravišne takse. Upravo ti podaci jasno potvrđuju da vazdušni saobraćaj i dolazak putnika imaju direktan uticaj na rast turizma i prihode grada – naglasili su.

Uprkos tome, kako su saopštili, Grad Banjaluka po uzoru na druge lokalne zajednice ne učestvuje u podršci razvoja Međunarodnog aerodroma Banjaluka, niti u subvencionisanju avio-linija, što predstavlja očigledan paradoks između ostvarenih koristi i izostanka ulaganja.

– Istovremeno, Kresojević kao primjer dobrog poslovanja koristi Međunarodni aerodrom Tuzla, koji dobija višemilionsku podršku samo u tekućoj godini oko pet miliona KM, uključujući infrastrukturna ulaganja i subvencije linija od strane Tuzlanskog kantona. Kompaniji Wizz Air kroz subvenciju Tuzlanskog kantona isplaćuje se šest evra po svakom dolazećem putniku što je i razlog uvođenja niza novih linija – pojasili su iz Aerodroma.

Podsjetili su da sličan model postoji i u Kantonu Sarajevo, gdje Turistička zajednica Kantona Sarajevo izdvaja 3,5 miliona KM za subvencije avio-linija i dodatno plaća BHDCA takse u ime aerodroma.

– Postavlja se logično pitanje, zašto Bojan Kresojević, dok je obavljao funkciju gradskog menadžera, nije pokrenuo pitanje subvencionisanja avio-linija po uzoru na aerodroma Tuzla? Ukoliko je već smatrao da je takav model ispravan, zašto ga tada nije predložio i sproveo, nego se danas, sa distance, bavi kritikama bez konkretnih rješenja? – upitali su iz Aerodroma.

Za razliku od toga, Međunarodni aerodrom Banjaluka funkcioniše bez ikakve lokalne podrške i bez ijedne konvertibilne marke uložene u subvencije za avio-kompanije.

– Dodatno, važno je razumjeti da aerodromi nisu klasična preduzeća. Niskobudžetne avio-kompanije zahtijevaju maksimalne popuste i direktne subvencije što znači da aerodromi ne prihoduju od direktne saradnje sa ovom vrstom avio kompanija, dok istovremeno postoje fiksni troškovi, poput taksi BHDCA od tri KM. U takvom modelu, bez institucionalne podrške, pozitivan finansijski rezultat nije realno očekivati – naveli su u saopštenju.

Posebno su istakli da je aerodrom u 2025. godini bio suočen sa dodatnim, kompleksnim obavezama, te je u maju 2025. preuzeo provođenje KDZ pregleda od Granične policije BiH.

– To je zahtijevalo zapošljavanje, obuke, sertifikaciju i nabavku opreme, a ukupna vrijednost preuzimanja nove nadležnosti koštala je aerodrom nešto manje od milion konvertibilnih maraka, uz istovremeno završenu zahtjevnu sertifikaciju prema standardima Evropske agencije za sigurnost vazdušnog saobraćaja. Ovi troškovi nisu znak neefikasnosti, već nužna ulaganja u sigurnost i standarde – naveli su.

Uprkos svemu navedenom, Međunarodni aerodrom Banjaluka u 2025. bilježio je rekordan rast broja putnika, i to u uslovima u kojima nema mogućnost subvencionisanja avio-linija što jasno potvrđuje koliko je rada uloženo u jačanje saradnje i pregovore sa avio kompanijama.

– Zaključak je jasan: ne mogu se porediti aerodromi koji imaju višemilionsku lokalnu podršku sa aerodromom koji funkcioniše bez ijedne konvertibilne marke lokalnih subvencija. Međunarodni aerodrom Banja lka finansijsku podršku dobija isključivo od Vlade Republike Srpske. Ipak, po uzoru na praksu drugih aerodroma u BiH i regionu, jasno je da je za dalji razvoj, jačanje konkurentnosti i privlačenje novih avio-linija neophodna i aktivnija uloga lokalne zajednice.

Rekli su da Aerodrom informacije o svom poslovanju objavljuje javno upravo zato što posluje transparentno i odgovorno prema građanima.

– Svi finansijski podaci, izvještaji i odluke dostupni su nadležnim institucijama i javnosti, što omogućava jasan uvid u način upravljanja i korištenje sredstava. Prije nego što iznosi optužbe i prozivke, Bojan Kresojević bi trebao prvo sagledati i uvažiti činjenice, umjesto da se površno hvata za teme koje očigledno ne razumije u potpunosti. Razumljivo je da u nedostatku stvarnih argumenata za politički obračun sa neistomišljenicima dolazi do ovakvih istupa, ali to ne može biti opravdanje za iznošenje nepotpunih i netačnih informacija koje dovode javnost u zabludu – zaključili su u saopštenju.

Tuzla, koja je manji grad od Banjaluke, ima veći aerodrom i bolju povezanost za gradovima Evrope, rekao je poslanik PDP-a u NSRE Bojan Kresojević.

Kresojević je rekao da se novac koji se izdvaja za lobiranje, treba da se odrazi na ekonomiju.

– Troše se milioni maraka na lobiranje. Naime prošle godine 100 miliona maraka je dato za lobiranje i očekivali bismo da ćemo imati neke nove letove, neke nove kompanije, unapređenje poslovanja javog preduzeća, međutim nemamo – rekao je Kresojević.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Vaskrs Njegovoj svetosti arhiepiskopu pećkom, mitropolitu beogradsko-karlovačkom i patrijarhu srpskom Porfiriju, svim arhijerejima Srpske pravoslavne crkve, sveštenstvu, monaštvu i cjelokupnom pravoslavnom narodu srpskom, kao i svim drugim pravoslavnim vjernicima u Republici Srpskoj.

– U ime poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i svoje lično, čestitam praznik Vaskrsenja Gospoda Našeg Isusa Hrista! Želim da Vaskrsenje Hristovo proslavite u zdravlju, miru i radosti, te da osnaženi realnošću praznika posvjedočimo vaskrsenjsku snagu duboko utkanu u duši našeg naroda – navodi se u čestitki.

Predsjednik Narodne skupštine je poručio da u trusnim vremenima u kojima živimo i djelujemo snaga praznika treba da je prisutnija nego ikada.

– U slozi i zajedništvu, okupljeni oko naših vjerskih i narodnih svetinja trebamo pronaći čvrst oslonac i zdrav osnov za opšti napredak. U želji da u toplini vaših domova i svetih hramova, proslavite Vaskrsenje Gospodnje, pozdravljam Vas radosnim pozdravom u kome je sabrana sva istina naše vjere: Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse! – dodaje se u čestitki Stevandića.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu potvrdio je danas 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika, lidera SNSD-a, za uvođenje privremene mjere.

Ova informacija potvrđena je za “Radio Slobodna Evropa” (RSE).

Pomenutom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih je Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.

Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.

Monika Mijić, vršitelj dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strazburu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Strazburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.

Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.

Slanje običnog paketa u Bosni i Hercegovini od ove sedmice koštaće vas znatno više, jer su operateri brze pošte odlučili da „zategnu“ cjenovnike i usluge podignu.

Dok operateri ovo poskupljenje pravdaju prilagođavanjem troškova poslovanja, obični građani i trgovci već računaju koliko će ih ova promjena koštati na mjesečnom nivou.

Za paket težine do 10 kilograma, koji je donedavno bilo moguće poslati za osam maraka, korisnici će sada morati izdvojiti oko 11 KM. Ova promjena direktno pogađa hiljade korisnika koji se oslanjaju na brzu dostavu, ali čini se da situacija nije ista za sve.

Vlasnica jedne banjalučke prodavnice, Sanja Đukić iz „The Best Shop-a“, koja usluge brze pošte koristi već pet godina, ističe za BL portal da zbog dugogodišnjeg ugovora za nju ovaj skok nije dramatičan.

„Cijena po mom ugovoru je sa osam porasla na devet maraka po paketu, što nije veliko poskupljenje i nije strašno uticalo na moje poslovanje“, navodi Đukićeva.

Ona objašnjava da je u današnje vrijeme sve poskupilo, pa je ovakav trend bio očekivan i jednostavno ide jedno s drugim u svijetu trgovine.

Ipak, oni koji nemaju potpisane ugovore i šalju povremene pošiljke, situaciju vide drugačije. Marko Stanić, Banjalučanin koji često kupuje i prodaje preko interneta, u izjavi za BL portal priznaje da je zatečen novom cifrom na računu.

„Tri marke razlike na jednom paketu možda zvuče malo, ali na pet-šest pošiljki to je već solidan novac koji ostane kod operatera“, kaže Stanić.

On dodaje da će od sada dobro zamisliti prije nego što nešto pošalje brzom poštom, jer smatra da usluga polako izlazi iz okvira onoga što se smatra pristupačnim.

Slično razmišlja i Jelena Radić, koja se bavi ručnom izradom poklona.

„Plašim se da će ovi troškovi dostave odbiti kupce, jer niko ne želi da plati dostavu skoro koliko vrijedi i sam proizvod“, ističe Radićeva za BL portal.

Prema njenim riječima, kupci su osjetljivi na svaku marku, a skok od skoro 40 odsto na osnovnu cijenu dostave je previše za male biznise koji se bore za opstanak.

Sve u svemu, dok se jedni prilagođavaju novim pravilima tržišta kroz ugovore, drugi će morati dublje posegnuti u džep ili potražiti alternativne načine za slanje pošiljki. Naši pokušaji da o novom cjenovniku dobijemo komentar i iz firmi koje se bave uslugama brze pošte, EuroExpress, X Express i Poštama Srpske nisu do objavljivanja teksta urodili plodom. Ukoliko se ipak oglase u narednom periodu objavićemo i njihovo objašnjenje zašto su, kako tvrde naši sagovornici, podigli cijene svojih usluga.

Republika Srpska je uspjela da proda cijelu količinu obveznica na Londonskoj berzi i to je zaista veliki uspjeh. To je trenutak u kojem jedna mala zajednica pokazuje da zna da stoji uspravno pred velikim svjetskim tržištima, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u kolumni za Glas Srpske.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

Taj uspjeh je umnogome još veći, s obzirom na to da je Republika Srpska to uradila kao entitet, a ne kao država, ali i da je tražnja za našim obveznicama bila dvostruko veća od ponuđene količine. To znači da je svijet prepoznao ono što mi odavno znamo – da je Republika Srpska stabilna, ozbiljna i sposobna da ispunjava svoje obaveze.

Oponenti u Srpskoj će, naravno, naći mnogo razloga za kritiku, kao na primjer da je visoka kamata, da se ne znaju kupci, da je Republika Srpska prezadužena i slično. Ali kritika je uvijek najglasnija onda kada činjenice govore drugačije. Pokazatelji daju sasvim drugu sliku. A činjenice, za razliku od političkih narativa, ne mogu se sakriti.

STABILNOST

Naravno da se države, ali i korporacije, zadužuju na berzi emisijom obveznica ili nekih drugih finansijskih instrumenata, ali to zavisi od njihovog boniteta. Svako ko razumije finansijska tržišta zna da kapital ide samo tamo gdje postoji povjerenje. Ako postoji sumnja da ste prezaduženi i ako postoji sumnja da vam je narušen bonitet, niko te obveznice neće ni kupiti. Finansijska tržišta ne poznaju političke simpatije – ona poznaju samo stabilnost i kredibilitet.

Sama činjenica da su institucionalni investitori kupili cijelu emisiju govori o tome da su procijenili da obveznice Republike Srpske imaju visok bonitet, a to znači da Republika Srpska ima dobru poziciju na međunarodnom finansijskom tržištu. To je priznanje koje se ne dobija iz političkih govora, već iz realne procjene snage jedne ekonomije. To može da smeta oponentima, ali od njih ne postoji bilo kakav prijedlog na ovu temu, već samo verbalna kritika. Republika Srpska je kroz svoju istoriju mnogo puta pokazala da je sposobna da ide naprijed uprkos sumnjama i osporavanjima.

ЈAVNI DUG

Što se tiče nivoa javnog duga, međunarodno kredibilan indikator zaduženja je odnos duga prema bruto domaćem proizvodu. U ekonomiji postoji jednostavno pravilo – brojke uvijek govore više od političkih komentara. Sve one koji kritikuju visinu duga Republike Srpske, taj parametar demantuje, jer i sa ovim zaduženjem, a prema projekcijama na kraju 2026. godine, on će iznositi između 32 i 33 odsto. To je nivo koji Republiku Srpsku svrstava među fiskalno stabilne ekonomije.

To je čini blago zaduženom u odnosu na sve zemlje EU, ali i u odnosu na mnoge svjetske ekonomije. Drugim riječima, Republika Srpska je daleko stabilnija nego što to njeni kritičari žele da priznaju. Primjera radi, taj odnos je u Njemačkoj već danas 71 odsto, u Velikoj Britaniji 114, u Francuskoj 128, u Italiji 151, u Španiji 110 odsto, a procjene stručnjaka su da će taj racio rasti u narednom periodu. U svijetu u kojem mnoge velike ekonomije nose teret visokog duga, Republika Srpska pokazuje fiskalnu disciplinu. Sa druge strane, najnižu stopu duga u odnosu na bruto domaći proizvod imaju Rusija i to 25,5 odsto, Saudijska Arabija 32,1, Tajvan 32,5, Irska 36,5.

Što se tiče duga po glavi stanovnika, on je u Republici Srpskoj oko 3.000 evra, dok je prosječan dug u zemljama EU mnogo veći. To znači da Republika Srpska ulazi u budućnost bez tereta koji opterećuje mnoge razvijene ekonomije. Primjera radi: Njemačka 30.000 evra, Austrija 44.000, Italija 47.000, Grčka 35.000, Slovenija 21.000, Hrvatska 13.000 evra. Ove brojke jasno pokazuju da je fiskalni položaj Republike Srpske stabilan i održiv. Dakle, imamo nizak nivo duga po glavi stanovnika u odnosu na zemlje EU, da ne govorimo o drugim zemljama svijeta. To je rezultat odgovorne politike koja je u proteklim godinama čuvala stabilnost budžeta i finansija Republike Srpske.

KRITIČARI I REALNOST

Kritičari će kazati da se mi ne možemo porediti sa njima, ali podaci i povjerenje investitora govore drugačije. Na finansijskim tržištima nema mjesta za političke utiske – tamo postoji samo realna procjena vrijednosti i stabilnosti. Što se kamatne stope na međunarodnom tržištu kapitala tiče, u momentu prodaje naših obveznica Velika Britanija plaća 3,8 odsto kamatu za dvogodišnje obveznice, SAD četiri odsto na dvogodišnje obveznice, Njemačka tri.

Drugim riječima, cijeli svijet se danas zadužuje i svi traže načine da očuvaju stabilnost svojih budžeta. Gotovo je izvjesno da će kamatna stopa i na njihove petogodišnje obveznice premašiti pet odsto. Mi smo prodali petogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 6,25 odsto. U takvim globalnim okolnostima to je rezultat koji pokazuje da Republika Srpska ima kredibilitet na tržištu kapitala. Kada uzmemo u obzir prethodno navedeno, ta kamatna stopa je dobra.

Važno je razumjeti da tržišta ne nagrađuju političke izjave, nego stabilnost i odgovornu ekonomsku politiku. Naravno da bismo mi voljeli da je na nivou kamatnih stopa Njemačke ili SAD, ali to jednostavno nije moguće. Procjena stručnjaka je da će kapital na međunarodnom tržištu poskupjeti i da će kamatne stope i dalje rasti, jer su u direktnoj korelaciji sa stopama inflacije.

Drugim riječima, Republika Srpska je ovu emisiju realizovala u trenutku kada su globalna tržišta izuzetno nestabilna. Bilo bi dobro da su nam oponenti i kritičari ponudili ili našli mogućnost da plasiramo obveznice na nekoj drugoj berzi po cijeni, na primjer, od pet odsto i na neki duži rok. Ali odgovorna politika ne zasniva se na željama, nego na realnim mogućnostima. Naravno, mnogo je lakše kritikovati nego ponuditi rješenje.

RACIONALNA POLITIKA

I na kraju, opet kritičari postavljaju pitanje šta smo dobili sa ovom emisijom? Dobili smo mnogo više od jedne finansijske transakcije. Dobili smo, prije svega, međunarodni kredibilitet, ali i stabilnost budžeta u veoma složenoj situaciji u cijelom svijetu. To je signal da Republika Srpska ima svoje mjesto na međunarodnim finansijskim tržištima. Primjera radi, zarad budžetske stabilnosti, Njemačka će se samo u ovoj godini zadužiti za 512 milijardi evra i povećaće rashode kamata za 150 milijardi evra godišnje. Ako se najveće evropske ekonomije zadužuju da bi održale stabilnost, onda je jasno da Republika Srpska vodi potpuno racionalnu ekonomsku politiku. Slovenija je otišla korak dalje pa je čak emitovala jednu emisiju obveznica u iznosu od preko 500 miliona evra na kineskoj berzi u juanima.

Države se snalaze u ovoj situaciji da održe stabilnost i likvidnost budžeta koja, u ovoj situaciji, nema cijenu. Upravo zato je uspjeh Republike Srpske na Londonskoj berzi mnogo više od finansijskog događaja – to je potvrda stabilnosti, povjerenja i snage jedne zajednice koja je kroz istoriju naučila da opstaje i pobjeđuje uprkos izazovima. Republika Srpska je i ovaj put pokazala ono što je pokazivala mnogo puta do sada – da zna da stoji čvrsto, da vodi odgovornu politiku i da ide naprijed.

Londonska berza je mjesto na kojem nema političkih simpatija – tamo postoji samo povjerenje u stabilnost i sposobnost da se obaveze ispune. Republika Srpska je to povjerenje dobila. Oni koji godinama ponavljaju da je Srpska izolovana danas se suočavaju sa jednostavnom činjenicom – kapital ide samo tamo gdje postoji sigurnost. A kapital je ovoga puta došao u Republiku Srpsku. U svijetu u kojem se velike države bore da očuvaju stabilnost svojih finansija, Republika Srpska je pokazala da ima snagu da bude dio globalnog finansijskog tržišta. Zato ovaj uspjeh nije samo finansijski rezultat – to je još jedna potvrda da Republika Srpska ide naprijed, stabilna, odgovorna i sigurna u svoju budućnost.

Republika Srpska mora iskoristiti sve resurse koje ima, pogotovo energetski potencijal, koji se može razviti uz pomoć visokobrazovanih stručnjaka. Imate vrijedne i obrazovane ljude i standar koji može da se održi bez finasijskog kolapsa. Mislim da je to sjajna prilika za američke kompanije da dođu ovdje i iskoristite tu energiju u skladu s tim, rekao je Donald Tramp Mlađi u intervjuu Borisu Malagurskom.

Postavljajući paralelu između njega i Igora Dodika, koji su sinovi dva državnika, Tramp kaže da ga je odrastanje uz oca, koji je važna politička ličnost, tjeralo da se uključi u ono u šta vjeruje njegova porodica i da Igor Dodik vjerovatno dijeli vrijednosti svoga oca.

– Čini se da postoji jasna paralela, jer se zalažemo u ono u šta vjerujemo, a onda te počnu proganjati. Američku politiku odlično poznajem, ali kada su u pitanju manje regije u svijetu nisam dobro upućen, Ali, čini se da postoji mnogo sličnosti koje mogu da razumijem jer sam i sam kroz to prošao – kaže Donald Tramp Mlađi.

Za USAID, organizaciju kojoj je predsjednik SAD Donald Tramp ukinuo finansiranje, a od koje je srpski narod decenijama unazad dobijao sredstva, Donald Tramp Mlađi kaže da je ova organizacija najveća prevara koja je učinjena Amerikancima, kada je u pitanju trošenje novca poreskih obveznika.

– Oni su imali isključivo političke ciljeve, a sve pod izgovorom da čine dobro širom svijeta. Kada malo zagrebete ispod površine shvatite da su na taj način finansirali sebi bliske osobe i da se taj novac opet vraćao u SAD. Govorimo o milijardama dolara. To je slučaj i sa novcem za Ukrajinu gdje se veliki dio vraćao u kampanju DŽoa Bajdena. Ono što je moj otac uradio neprocjenjivo je za buduće generacije – ističe Tramp Mlađi.

U svjetlu izbora u Mađarskoj koji se održavaju u nedjelju, Tramp Mlađi ističe da je to veliki događaj i da je Viktor Orban jedan od najistaknutijih zagovornika zapadnih vrijednosti.

– Istočna Evropa je posljednje uporište odbrane Zapada. Zato moramo podržati one koji se zalažu za te vrijednosti – dodaje Tramp Mlađi.

Na pitanje kako je “preživio” sve pritiske i optužbe da je ruski špijun i opstao na političkoj sceni, kaže da je vjerovatno u pitanju genetetika i takozvani “trampovski karakter”.

– Sve te optužbe su potpuna besmislica, ja sam samo branio one vrijednosti za koje se moj otac bori. Da li je u pitanju genetika ili nešto drugo, u nama postoji borbeni duh. Naš stil nije da se povučemo, mi se borimo i uzvraćamo udarce. Srećom, imamo podršku velikog broja ljudi – dodaje on.

Ističe da su Bog, domovina i porodica za porodicu Tramp veoma važni i da je tako oduvijek bilo.

– To su vrijednosti koje su mi usađene od najranijeg djetinjstva. Mnogi za to nemaju snage, ali mi imamo sreće da možemo da ustrajemo i da idemo dalje. Ponekad mržnja i zloba s druge strane pojačavaju umjesto da uguše našu energiju – naglasio je Donald Tramp Mlađi.

Države članice Evropske unije (EU) od petka, 10. aprila 2026. godine, počinju s potpunom primjenom sistema ulaska i izlaska – EES (Entry/Exit System), čime završava njegovo postupno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica šengenskog prostora, izvijestio je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske.

Prema riječima hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, za građane Hrvatske i druge državljane EU nema promjena osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja.

– Umjesto dosadašnjeg pečatiranja pasoša, svi će se podaci evidentirati digitalno, uključujući putne isprave i biometrijske podatke. Time se omogućuje precizno praćenje dopuštenog boravka, otežava korištenje krivotvorenih dokumenata te automatski otkriva prekoračenje boravka. Uz to, države članice prvi put će razmjenjivati podatke o prelascima granice u stvarnom vremenu, što dodatno jača sigurnost – poručio  je Božinović.

Hrvatska je već aktivno uključena u sistem s oko 3,7 miliona evidentiranih putnika i približno 10 posto odbijenih ulazaka, što potvrđuje dosljednu provedbu šengenskih pravila.

Iako se tokom ljetne sezone mogu očekivati gužve zbog uzimanja biometrijskih podataka, granični prelazi dodatno su opremljeni i organizovani kako bi se čekanja svela na minimum, poručio je Božinović

EES je jedan od ključnih informacionih sistema Europske unije u području upravljanja granicama, kojim se modernizira i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u šengenski prostor na kratkotrajni boravak.

Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra 2025. godine, što je državama članicama omogućilo adaptaciju tehničkih sistema i procedura te obuku službenika. Od 10. aprila 2026. godine sistem se primjenjuje u punom opsegu u svim državama članicama, objavio je hrvatski MUP.