VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Termoelektrana Gacko ponovo na mreži – kvar uspješno otklonjen, sistem stabilan

    Termoelektrana Gacko ponovo na mreži – kvar uspješno otklonjen, sistem stabilan

    Termoelektrana Gacko, nakon završenih radova, ponovo je priključena na elektroenergetsku mrežu Republike Srpske, čime je potvrđena stabilnost sistema i efikasno djelovanje stručnih timova ovog energetskog giganta.

    Podsjetimo, nakon objave predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića o privremenom prekidu rada bloka, direktor Rudnika i Termoelektrane Gacko, Maksim Skoko, odmah je informisao javnost o stanju u postrojenju.

    – Nakon pedeset sedam dana (1.370 sati) neprekidnog rada, blok Termoelektrane Gacko je 1. novembra u jutarnjim časovima morao privremeno da prekine proizvodnju zbog kvara na kotlovskom postrojenju – pucanja cijevi u donjem radijacionom dijelu kotla. Mjesto kvara bilo je pristupačno za sanaciju i radovi su završeni u rekordnom roku, što je omogućilo povratak bloka na mrežu – naveo je Skoko.

    On je dodao da je kvar saniran uz zamjenu sedam cijevnih koljena, te da je zastoj iskorišten i za dodatne tehničke provjere i otklanjanje manjih nedostataka.

    Prema njegovim riječima, do 31. oktobra u RiTE Gacko je proizvedeno 103% planirane količine električne energije u odnosu na plan za prvih deset mjeseci, dok zalihe uglja trenutno prelaze 100.000 tona.

    Skoko je istakao da RiTE Gacko nastavlja da radi posvećeno, stručno i transparentno, u interesu stabilnosti energetskog sistema Republike Srpske i građana koji od nje zavise.

  • Univerzitet u Banjaluci 50 godina posvećen znanju i nauci

    Univerzitet u Banjaluci 50 godina posvećen znanju i nauci

    Univerzitet u Banjaluci 7. novembra proslaviće 50 godina posvećenosti nauci, znanju i mladima, prisjećajući se puta od prvih indeksa do jedne od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u regionu.

    Univerzitet u Banjaluci 7. novembra obilježava 50 godina rada.
    Rektor Radoslav Gajanin ističe kontinuitet i međunarodnu saradnju.
    Dekanica Dragana Purković Macan i profesor Miroslav Malinović govore o razvoju i značaju Univerziteta.
    Studentski parlament naglašava kvalitet studiranja i praksu.
    Studenti najveći potencijal Univerziteta
    Tokom pola vijeka postojanja i rada banjalučki Univerzitet postao je temelj akademskog i društvenog razvoja, a prema riječima rektora Radoslava Gajanina, 50 godina Univerziteta svjedoči o snazi vizije, predanosti i trajnoj misiji visokog obrazovanja.

    “Ponosni smo na postignuto, ali smo i svjesni odgovornosti da očuvamo i unaprijedimo ono što su stvorile generacije prije nas”, kazao je Gajanin za “Nezavisne novine”.

    On je naglasio da Univerzitet u Banjaluci danas aktivno učestvuje u brojnim međunarodnim projektima, ostvaruje saradnju sa prestižnim univerzitetima širom svijeta i ostaje posvećen razvoju nauke i studentima kao svom najvećem potencijalu.

    “Naš zadatak je da mladima omogućimo uslove za kvalitetno obrazovanje, istraživanje i stvaralaštvo, kako bi upravo oni bili nosioci razvoja društva u godinama koje dolaze”, istakao je Gajanin, dodajući da ovaj jubilej predstavlja priliku da se prisjete svih koji su u proteklih pet decenija ugrađivali svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj ove institucije.

    Većina studenata na budžetu
    Svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj Univerziteta ugrađivala je i ugrađuje Dragana Purković Macan, dekanica Akademije umjetnosti, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da 50 godina nije dug period, ali da je u njemu mnogo urađeno za Univerzitet.

    “Univerzitet se zaista razvija u pravom pravcu i napredan je. Imamo zadovoljavajući broj studenata i trudimo se da iz godine u godinu poboljšamo kvalitet rada i da poboljšamo uslove našim studentima. Takođe, ono što nam je jako bitno jeste da nam dolaze studenti iz drugih država, najčešće iz država okruženja, i da su jako zadovoljni. Ono što je takođe pozitivno jeste da kod nas većina studenata studira na budžetu, mali je broj samofinansirajućih”, ističe ona za “Nezavisne novine” i dodaje da svi studenti koji dođu studirati na banjalučki Univerzitet budu jako zadovoljni uslovima studiranja.

    Univerzitet stasao u renomiranu instituciju
    Dio Univerziteta još od 1999. godine je i Darko Tomaš, sada univerzitetski profesor i gradonačelnik Prnjavora, a te davne godine brucoš Ekonomskog fakulteta.

    Kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, gledajući s ove distance, nije pogriješio što je izabrao Univerzitet u Banjaluci i Ekonomski fakultet, a upravo ljudi koji su tada radili na fakultetu bili su najveći razlog zašto je došao i ostao u toj visokoškolskoj ustanovi.

    “Nakon više od 25 godina koliko sam aktivan na Ekonomskom fakultetu, u svim sferama, moram reći da se Ekonomski fakultet, ali i cijeli univerzitet, od tog perioda do danas i više nego razvijao te da je sve ono što je učinjeno posljednjih godina bilo u korist prije svega studenata, a onda i svih zaposlenih”, kaže Tomaš.

    Prema njegovom mišljenju, Univerzitet je stasao u renomiranu instituciju i može biti na ponos Banjaluci, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ali i mnogo šire.

    Razvojna faza osamdesetih godina kao inspiracija
    Mnogo o Univerzitetu zna i Miroslav Malinović, profesor i jedan od autora monografije o ovoj visokoškolskoj ustanovi, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je formiranjem Univerziteta 1975. godine omladina iz Banjaluke i cijele Krajine dobila visoko obrazovanje u svom gradu.

    “Mislim da je doprinos tih školovanih kadrova na razvoju društva u zadnjih 50 godina vjerovatno najvažniji doprinos Univerziteta”, navodi on.

    Malinović objašnjava da banjalučki Univerzitet ima dva kampusa, jedan na desnoj obali Vrbasa gdje su smješteni Pravni, Ekonomski, Tehnološki i Mašinski fakultet, te drugi gdje je smještena zgrada Rektorata, a koji je sve do 2004. godine služio za vojne namjene.

    Kada je riječ o budućnosti, profesor Malinović ističe da neki detalji iz razvojnih faza Univerziteta iz osamdesetih godina mogu poslužiti kao inspiracija.

    “To je vrijeme kada je Univerzitet veoma intenzivno sarađivao sa privredom, kada su radnici privrednih društava iz Banjaluke i cijele regije bili zaposleni u raznim vidovima nastave na Univerzitetu i kada se osjetila jaka sinergija između realnog sektora i akademija”, navodi Malinović za “Nezavisne novine”.

    Položaj studenata na dobrom nivou
    A upravo o vezi akademske zajednice i privrede govori i Ana Sibinčić, predsjednica Studentskog parlamenta banjalučkog Univerziteta, ističući da je obavljanje stručne prakse iz godine u godinu sve bolje organizovano.

    “Sve više preduzeća, generalno privreda, ima sluha za to i omogućavaju nam da obavljamo praksu. Konkretno, govorim za Ekonomski fakultet jer sam student tog fakulteta. Imamo lijep i širok spektar i preduzeća i ustanova gdje možemo da obavimo praksu. Treba još više da spremamo studente za taj realni svijet, za ono što dolazi poslije fakulteta”, kaže ona.

    Prema njenim riječima, položaj studenata danas je na dobrom nivou, a osim mnogih beneficija, u posljednje vrijeme mnogo je urađeno i na polju infrastrukture, što je, prema njenim riječima, od velikog značaja za studente.

    “Ove godine smo na Generalnoj skupštini Evropske studentske unije u Banjaluci imali sastanke i debate na temu školstva i možemo se pohvaliti da nigdje na svijetu studiranje nije ovako jeftino, a i život u domu je besplatan”, kaže Sibinčićeva za “Nezavisne novine”.

    Bogat program povodom jubileja
    Inače, povodom pola vijeka rada pripremljen je bogat i sadržajan program, a svečana akademija zakazana je za petak, 7. novembar, u 12 časova u Kulturnom centru Banski dvor.

    Osim toga, biće otkrivena i bista prvom rektoru Univerziteta, te služen pomen poginulim studentima i radnicima. Takođe, tokom narednih dana biće upriličena i promocija doktora nauka te održane konferencija posvećena nauci i studentski naučnostručni skup.

     

  • BiH na udaru sve veće opasnosti od poplava, suša i požara

    BiH na udaru sve veće opasnosti od poplava, suša i požara

    Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

    Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

    Klimatske promjene

    “Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

    “Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

    Povećan broj elementarnih nepogoda

    Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

    “Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

    Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

    “Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

    Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

    U Bijeljini u jednom danu 25 požara

    “U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

    Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

    Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

    “Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

    Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

    “Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

    Česte poplave

    Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

    Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba.

  • Minić poziva radnike “RiTE Ugljevik” da se vrate na posao

    Minić poziva radnike “RiTE Ugljevik” da se vrate na posao

    Predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić pozvao je radnike “RiTE Ugljevik” da se vrate na posao.

    – Molim radnike “RiTE Ugljevik” da se vrate na posao. Isti radnici radiće na kopu “Istok 2” u punom kapacitetu, a ukoliko se ukaže potreba za više posla, biće i dodatnih angažmana – rekao je Minić.

    Poručio je da uglja mora biti dovoljno za duži period, ne dan za dan.

    – Vlada je 9. oktobra zabranila prodaju uglja trećim licima, bez njene saglasnosti – poručio je Minić.

     

  • Skoko: Povratak TE Gacko na mrežu u toku dana

    Skoko: Povratak TE Gacko na mrežu u toku dana

    Povratak bloka Termoelektrane Gacko na mrežu očekuje se danas, a nakon što su ekipe cijelu noć radile na sanaciji na kotlinskom postrojenju, potvrdio je za RTRS, Maksim Skoko, direktor Rudnika i termoelektrane Gacko.

     Kao što smo i očekivali i rekli juče, plan je da se tokom današnjeg dana vratimo na mrežu, ukoliko ne bi bilo nekih dodatnih komplikacija – rekao je Skoko.

    Kako je naveo, ovakva vrsta kvara na bloku starom 42 godine je uobičajena i neće izazvati veće posljedice.

    – Nadam se da ove godine nećemo doći u taj problem – rekao je Ninković.

    Naveo je da su spremni da usvoje budžet, ako dobiju nacrt na vrijeme.

    – Moramo dobiti nacrt budžeta da bismo mogli da raspravljamo o istom, kako bi ga usvojili i pustili dalje u javnu raspravu, da građani kažu, da znate ovo je dobro što je gradonačelnik predložio, ovo nije dobro što je gradonačelnik predložio. Molimo vas da ispravite ove stvari i da kroz javnu raspravu i sami imaju priliku da utiču na kreiranje samog budžeta i da onda negdje krajom decembra, kao što i zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske predviđa da sve skupštine jedinica, lokalne samouprave na vrijeme usvoje budžet – rekao je Ninković.

  • Cvijetinović: TE Ugljevik izašla iz pogona

    Cvijetinović: TE Ugljevik izašla iz pogona

    Termoelektrana Ugljevik je u toku protekle noći izašla iz pogona zbog nedostatka uglja jer uprava nije uspjela da postigne dogovor da rudari nastave rad, rekao je direktor preduzeća Diko Cvijetinović.

    Istakao je da su imali razgovore sa rudarima, ali da nisu uspjeli da dođu do dogovora.

    – Zbog nedovoljnih kovčina uglja jer je u prethodnom periodu bilo kišnih dana, a količne koje na zalihama nisu bile dovoljne za rad, Termoelektrana je, noćas oko dva časa izašla iz pogona – rekao je Cvijetinović.

    Istakao je da je najveća zabrinutost svih rudara, izjava koja je, kako je naveo, izvučena iz konteksta i pogreško protumačena vezena za koncesiju Ugljevik Istok 2, eventualno raspisivanje određenog tendera, i vezeno za iskop na površinskom kopu Ugljevik Istok 2, i druga stvar je neuplaćeni doprinosi za koje je bio rok 31.10.

    – Ova izjava koja je uslijedila, ja sam pokušao radnicima da objasnim, da to nisu shvatili onako kako je premijer želio da izjavi, i da je jedino pravo, nakon preuzimanja od strane GAS RESa Komsar kompani, da će jedino pravo na eksploataciju uglja Ugljevik Istok 2 imati RiTE Ugljevik – rekao je Cvijetinović.

    Poručio je da je to uvjerenje dobio od premijera Save Minića na više sastanaka koji su imali.

    – Vjerujem da se ide u tom pravcu i da ćemo to riješiti. Ali nažalost, radnici očekuju od nadležnih da izađu vani sa nekom izjavom ili nekim dopisom, da će to tako i biti, i ja očekujem da se resorni ministar, direktor Elektroprivrede izjesne po tom pitanju, a možda ne bi bilo loše čak da se pojave u Ugljeviku, pa da zajedno izjađemo pred radniki da im to sve objasnimo – rekao je Cvijetinović.

    Što se tiče doprinosa, Cvijetinović, ističe da je dobio uvjerenje od premijera i Petrovića da će porezi i doprinosi biti uplaćeni u toku sutrašnjeg dana.

    – Očekujem da ćemo u toku sutrašnjeg dana razriješiti ovu situaciju kako bi se nesmetano odvijai radovi u površensku kopu Ugljevik.

    Termoelektrana Ugljevik je u toku protekle noći izašla iz pogona zbog nedostatka uglja jer uprava nije uspjela da postigne dogovor da rudari nastave rad, rekao je direktor preduzeća Diko Cvijetinović.

    Istakao je da su imali razgovore sa rudarima, ali da nisu uspjeli da dođu do dogovora.

    – Zbog nedovoljnih kovčina uglja jer je u prethodnom periodu bilo kišnih dana, a količne koje na zalihama nisu bile dovoljne za rad, Termoelektrana je, noćas oko dva časa izašla iz pogona – rekao je Cvijetinović.

    Istakao je da je najveća zabrinutost svih rudara, izjava koja je, kako je naveo, izvučena iz konteksta i pogreško protumačena vezena za koncesiju Ugljevik Istok 2, eventualno raspisivanje određenog tendera, i vezeno za iskop na površinskom kopu Ugljevik Istok 2, i druga stvar je neuplaćeni doprinosi za koje je bio rok 31.10.

    – Ova izjava koja je uslijedila, ja sam pokušao radnicima da objasnim, da to nisu shvatili onako kako je premijer želio da izjavi, i da je jedino pravo, nakon preuzimanja od strane GAS RESa Komsar kompani, da će jedino pravo na eksploataciju uglja Ugljevik Istok 2 imati RiTE Ugljevik – rekao je Cvijetinović.

    Poručio je da je to uvjerenje dobio od premijera Save Minića na više sastanaka koji su imali.

    – Vjerujem da se ide u tom pravcu i da ćemo to riješiti. Ali nažalost, radnici očekuju od nadležnih da izađu vani sa nekom izjavom ili nekim dopisom, da će to tako i biti, i ja očekujem da se resorni ministar, direktor Elektroprivrede izjesne po tom pitanju, a možda ne bi bilo loše čak da se pojave u Ugljeviku, pa da zajedno izjađemo pred radniki da im to sve objasnimo – rekao je Cvijetinović.

    Što se tiče doprinosa, Cvijetinović, ističe da je dobio uvjerenje od premijera i Petrovića da će porezi i doprinosi biti uplaćeni u toku sutrašnjeg dana.

    – Očekujem da ćemo u toku sutrašnjeg dana razriješiti ovu situaciju kako bi se nesmetano odvijai radovi u površensku kopu Ugljevik.

  • Do sutra povratak na mrežu TE Gacko, u RiTE Ugljevik u toku pregovori

    Do sutra povratak na mrežu TE Gacko, u RiTE Ugljevik u toku pregovori

    Povratak na mrežu Termoelektrane TE Gacko očekuje se kasno večeras ili rano sutra, a u RiTE Ugljevik u toku su pregovori da se vrati proizvodnja jer će se, ako termoelektrana izađe iz pogona, struja nabavljati na inostranom tržištu, rekao je izvršni direktor za tehničke poslove u Elektroprivredi Republike Srpske Ivan Koprivica.

    Koprivica je rekao novinarima da je TE Gacko od jutros van pogona zbog pucanja cijevi u donjem dijelu kotla, a da je u Ugljeviku sinoć počeo nenajavljeni štrajk rudara i da su sada u toku pregovori Uprave sa Sindikatom i radnicima da se vrati proizvodnja da termoelektrana ne bi obustavila rad.

    Prema njegovim riječima, da domaći konzum neće doći u pitanje jer se električna energija koja nedostaje nabavlja na inostranom tržištu.

    On je rekao da u RiTE Ugljevik imaju uglja do 18.00 časova danas, te će, ukoliko se radnici ne vrate na posao, termoelektrana izaći iz pogona i ERS će morati nabavljati zamjensku energiju.

    – Nijednog trenutka naš konzum neće doći u pitanje, nedostajuće količine električne energije nabavljamo na inostranom tržištu, kao što smo i do sad više od 200 dana u ovoj godini nabavljali, uvozili energiju – naveo je Koprivica.

    On je istakao da je matično preduzeće zabrinuto zbog TE Ugljevik budući da imaju ugovor o zakupu kapaciteta iz te termoelektrane.

    – Oni se obavezuju da će nam isporučiti određenu količinu energije i svaki put kad to ne uspiju mi tu energiju moramo nabaviti na tržištu po višestruko većim cijenama kako bi isporučili našem konzumu – naveo je Koprivica.

    On je naglasio da će, ukoliko TE Ugljevik večeras ne bude na mreži, to značiti trošak od oko tri miliona KM za ERS na dnevnom nivou, s obzirom na nedostajuće megavat-časove.

    Koprivica je dodao da se, prema njegovim informacijama, radnici RiTE Ugljevik plaše za opstanak rudnika i termoelektrane, plaše se šta će se dešavati sa kopom “Ugljevik Istok dva”, te čekaju odluku Vlade Republike Srpske da se koncesiono polje “Istok dva” vrati u vlasništvo, odnosno da se ugalj iz tog polja koristi u TE Ugljevik.

    Koprivica je rekao i da su, po njegovim informacijama, upitna i neka davanja od Uprave RiTE Ugljevik, da matično preduzeće uredno izvršava sve obaveze koje ima po ugovoru sa TE Ugljevik, te da su čak u pretplati 20 miliona KM.

    On je rekao da je u Hidroelektrani Dubrovnik završen redovni godišnji remont, a prilikom sinhronizacije pojavio se kvar u rashladnom sistemu agregata B, te je zastoj prolongiran do 9. novembra.

    – Nakon toga se nadamo da više neće biti problema u sistemu HET-a – dodao je Koprivica.

  • Skoko: U toku sutrašnjeg dana ćemo se vratiti na mrežu

    Skoko: U toku sutrašnjeg dana ćemo se vratiti na mrežu

    U Termoelektrani Gacko jutros je došlo do kraćeg zastoja u proizvodnji jer je pukla cijev na kotlovskom postrojenju, istakao je Maksim Skoko direktor TE Gacko.

    – Gacko radi stabilno već 57 dana, ima zavidne rezultate u skladu s tim kakav je kvalitet uglja. Povremeno se dešavaju kvarovi jer je blok star 42 godine, ali očekujemo već u toku sutrašnjeg dana da ćemo se vratiti na mrežu – rekao je Skoko.

  • Minić: Očekujem da se generalni direktor ERS, direktori zavisnih preduzeća i resorni ministar obrate javnosti

    Minić: Očekujem da se generalni direktor ERS, direktori zavisnih preduzeća i resorni ministar obrate javnosti

    Očekujem da će se generalni direktor ERS-a, direktori zavisnih preduzeća, RiTE Ugljevik i Gacko, ali i resorni ministar danas obratiti javnosti zbog stanja u termoelektranama, napisao je predsjednik Vlade Srpske, Savo Minić, na društvenoj mreži Iks.

    – Ukoliko se to ne desi, slijede ozbiljne mjere! Dosta je skrivanja i prebacivanja odgovornosti – napisao je Minić.

    U Termoelektrani Gacko jutros je došlo do kraćeg zastoja u proizvodnji jer je pukla cijev na kotlovskom postrojenju. Povratak na mrežu očekuje se večeras ili u najskorijem periodu, izjavio je za RTRS direktor Maksim Skoko. Rudari u Ugljeviku stupili su u štrajk jer traže isplatu regresa i doprinosa za zdravstveno osiguranje.

  • Đokić: Osigurati rad u termoelektranama Ugljevik i Gacko

    Đokić: Osigurati rad u termoelektranama Ugljevik i Gacko

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić zahtijeva da zavisna preduzeća Rudnik i Termolektrana Ugljevik i Gacko osiguraju proizvodnju u obje termoelektrane, kao i da se u Ugljeviku obezbijedi rudarska proizvodnja.

    Đokić je istakao da je njihova uloga i nadležnost takva da su zaduženi da organizuju proizvodnju, da proizvode ugalj i da proizvode električnu energiju.

    – To je njihova statutarna nadležnost i obaveza. Zahtijevam da oni osiguraju proizvodnju i u jednoj i drugoj termometrani”, rekao je Đokić Srni.

    Đokić je podsjetio da ova dva zavisna preduzeća o svim svojim poslovnim aktivnostima moraju da informišu matično preduzeće i da, ako se pojavi problem, zajedno pronalaze rješenja.

    On je naveo da je u Termoelektrani Gacko zastoj iz tehničkih razloga jer je došlo do pucanja na cijevnom sistemu što se može stanirati.

    Napomenuo je da je Termoelektrana bila duži period bez zastoja i da je moguće da se pojavi tehnički problem, što se i javilo i da će oni to prevazići.

    Đokić je naveo da Uljevik već duže vrijeme nema dovoljne količine uglja na zalihama i da rudarska proizvodnja u kontinitetu nije bila takva da je osiguravala dovoljne količine za nesmetan rad termoelektrane.

    – Ono što bih ja očekivao i što svakako svi zahtijevamo da se obezbijede rudarska proizvodnja na normalan način, a da sve one obaveze koje postoje prema radnicima uprave preduzeća osiguraju sredstva i da izvrše isplate kako bi radnici mogli normalno pristupiti radu – zaključio je Đokić.